Izložba OMLADINSKE RADNE AKCIJE – DIZAJN IDEOLOGIJE u KIC – Galeriji na katu

U srijedu 29. ožujka u 20 sati u KIC – Galeriji na katu u Preradovićevoj 5 u Zagrebu otvara se izložba OMLADINSKE RADNE AKCIJE – DIZAJN IDEOLOGIJE. Izložba u kustoskoj koncepciji SANJE BACHRACH KRIŠTOFIĆ i MARIJA KRIŠTOFIĆA istražuje fenomen kulture i dizajna omladinskih radnih akcija te odnose politike, ideologije i (popularne) kulture u tom premalo obrađenom segmentu povijesti. 

 

Od prvih velikih poratnih akcija – gradnje dviju pruga: Brčko – Banovići (1946). i Šamac – Sarajevo (1947.) prošlo je 70 godina. Medijska prezentacija, produkcija i načini promidžbe razvijali su se i mijenjali s ritmom izmjena odnosa društva prema omladinskim radnim akcijama i potreba za njima. Za Omladinske radne akcije dizajnirali su mnogi: Franjo Mraz, Marijan Detoni, Ivan Picelj, Boris Dogan, Mihajlo Arsovski, Mladen Galić, Matjaž Vipotnik, Branko Gavrić, Ivan Doroghy, Breda Beban, Diana Sokolić i brojni drugi. No, osim poznatih imena stvaralo je mnogo anonimnih autora – često samih brigadira. Pored dizajna, važan svjedok vremena je i fotografija, a snimali su mnogi: od Milana Pavića za prvih velikih radnih akcija 1946., do Borisa Cvjetanovića pred njihov kraj 1987. godine. Među hrvatskim studentima – umjetnicima/ brigadirima nalazimo ugledna umjetnička imena poput Dušana Džamonje, Ferdinanda Kulmera, Vlade Kristla, Belizara Bahorića, Zdenka Venturinija i Miljenka Stančića. Na temu radnih akcija stvarali su već spomenuti Franjo Mraz, Frane Cota, Kosta Angeli Radovani, Mladen Veža i drugi autori.

 

17425982_1513705761975031_185547136201705566_n

 

Na izložbi će biti prikazan izbor djela grafičkog dizajna, odjeće, različitih predmeta, a prikazati će se i odabir filmova vezanih uz temu ORA: S.P.U.K. – igrani film Milivoja Puhlovskog iz 1983., dokumentarni filmovi Amerikanka (1970.) redatelja Zorana Tadića, Omladinske radne akcije Liljane Jojić (1977.) te amaterski filmovi Ognjena Aleksića s kraja 1970-ih.

 

s postavljanja izložbe, foto: Sanja Bachrach Krištofić

s postavljanja izložbe, foto: Sanja Bachrach Krištofić

 

Riječima Bojana Krištofića iz teksta u katalogu izložbe: “U krajnjoj liniji, simbol koji ponajbolje dočarava temeljnu, ali produktivno proturječnost ORA možda je Superman koji hrli na rad na plakatu Branka Gavrića iz 1981. Dakako, s jedne strane je riječ o satiričkom ubacivanju arhetipskog manekena dekadentnog Zapada na socijalistički propagandni plakat, no s druge strane, Kal-El alias Clark Kent bio je borac za pravdu, zar ne? Tako je u ponajboljim primjerima dizajna za ORA-e model identifikacije recipijenta s porukom ambivalentan, ali na pozitivan način ― on istodobno dovodi u pitanje ideologiju koju komunicira te ističe njezine progresivne temelje, u suvremeno doba uznemirujuće uzdrmane.”

Autori koncepcije, postava i kataloga su Sanja Bachrach Krištofić i Mario Krištofić, a izložba traje do 11. travnja.