Sudionici i sudionice tijekom radionice spekulirati će o implikacijama i refleksijama globalnih trendova klimatskih promjena u lokalnom kontekstu. Ovogodišnja radionica spekulativnog dizajna održati će se od 15. do 21. listopada na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Radionicu će voditi Ted Hunt, britanski spekulativni i kritički dizajner iz Londona, te Estelle Hary, dizajnerica interakcija iz francuskog studija Design Friction. Voditeljima će asistirati Oleg Šuran (Odsjek za dizajn vizualnih komunikacija, Umjetnička akademija, Split) i dvoje studenata diplomskog studija odsjeka. Koordinator radionice, Ivica Mitrović, održati će predavanje za sudionike i sudionice radionice o spekulativnoj dizajnerskoj praksi danas, tj. o tome kako promišljati drugačije budućnosti u “stvarnom svijetu”. Posebni gost radionice iz Portugala, Francisco Laranjo, urednik časopisa “Modes of Criticism” održati će predavanje o dizajnerskom djelovanju u post-truth i post-satire vremenu.
Spekulativna dizajnerska praksa, Oleg Šuran, Ivica Mitrović, 2018.
Nakon radionice, u ponedjeljak, 22. listopada, planiran je javni razgovor o spekulativnoj dizajnerskoj praksi danas, na kojem se očekuju prominentni edukatori i praktikanti s značajnih europskih obrazovnih ustanova i praksi: Goldsmiths (Velika Britanija), M-ITI (Portugal), Edinburgh Napier (Velika Britanija), HER/Nefula (Italija) i ITD (Slovenija).
Život nakon katastrofe
Vrijeme tzv. “Antropocena” više nego ikad u ljudskoj povijesti otvara mogućnosti za ekstremne scenarije ne u dalekoj, već bliskoj budućnosti, već sredinom 21. stoljeća. Klimatske promjene su definitivno jedna od najviše spominjanih, ali i najznačajnijih globalnih tema. Iako znanstvenici već više od 40-tak godina upozoravaju o implikacijama ljudskog djelovanja na prirodu, revolucionarne promjene tehnološkog razvoja još uvijek nisu ostvarene. Također, iako su sve relevantne znanstvene organizacije ustvrdile da su klimatske promjene nedvojbeno povezane s ljudskim djelovanjem, još uvijek postoji negiranje povezanosti klimatskih promjena i našeg utjecaja.
Ekstremni klimatski uvjeti (globalno zatopljenje, visoke temperature, šuša, poplave, oluje, podizanje razine mora i dr.) ne znače samo promjenu naše životne okoline, one znače promjenu društvenih, ekonomskih i političkih odnosa. One donose promjene odnosa moći, promjene društvenih nejednakosti, nove neravnopravnosti i drugačije raspodjele mogućnosti. One znače i promjene tehnološkog okruženje, nove energetske odnose, mogući povratak otpisanih tehnologija, analogne komunikacije, mehanike i sl.
Zapadnjačka melankolija, Oleg Šuran, Ivica Mitrović, 2018.
Optimistički gledano, vjerojatno je da se velika svjetska katastrofa, svojevrsna apokalipsa neće dogoditi odjednom, iznenada. Zapravo, niz manjih, kumulativnih promjena će utjecati na klimatske promjene na lokalnim mikrorazinama. Povećanje temperatura zraka ili razine mora neće na isti način utjecati, primjerice, na stanovnike baltičkog dijela Švedske, istočne obale SAD-a, juga Šri Lanke ili na stanovnika sjevernog Mediterana, tj. obale Jadranskog mora.
Namjera radionice je upoznati sudionike i sudionice sa suvremenim multidisciplinarnim i kritičkim dizajnerskim praksama i kroz takav dizajnerski pristup ponuditi moguće alternativne scenarije ovakvih očekivanih ekstremnih klimatskih budućnosti u lokanom kontekstu, scenarije koje bi nas mogli pripremiti za takve post-apokaliptične budućnosti. Međutim, također je intencija pokušati ponuditi metode i alate koji bi pojedincima i zajednici mogli pomoći graditi život nakon katastrofe.
Spekulativni dizajn je kritička dizajnerska praksa koja obuhvaća ili je u relaciji s nizom sličnih praksi koje nalazimo pod nazivima: kritički dizajn, dizajn fikcija, dizajn budućnosti, antidizajn, radikalni dizajn, propitkujući dizajn, diskurzivni dizajn, kontradiktorni dizajn (eng. adversarial), futuristička imaginacija (eng. futurescape), umjetnički dizajn (eng. design art), tranzicijski dizajn i dr. Radi se o diskurzivnoj djelatnosti utemeljenoj na kritičkom razmišljanju i dijalogu koja propituje dizajnersku praksu. Međutim, spekulativni dizajnerski pristup proširuje kritičku praksu korak dalje, prema imaginaciji i vizijama mogućih scenarija.
Tradicionalni vs spekulativni dizajn, Oleg Šuran, Ivica Mitrović, 2015. LINK
Kroz svoju imaginaciju i radikalni pristup, koristeći dizajn kao medij, tjera na razmišljanje, podiže svijest, propituje, provocira djelovanje, otvara rasprave te može ponuditi alternative nužne današnjem svijetu. Kritičari trenutno dominantnog pristupa spekulativnoj praksi koje karakteriziraju kao “eurocentrične”, naglašavaju njegovu pretjeranu fokusiranost na estetiku (na vizualnoj i narativnoj razini), bježanje u distopijske scenarije, samodopadnost te odvojenost od stvarnog svijeta. Kritičari ovakvog “eurocentičnog” pristupa ističu njegovu privilegiranu “zapadnjačku” poziciju i naglašavaju da se kritičnost može ostvariti samo izvan ove komforne zone, pogledom i aktivnostima u “stvarnom svijetu”.
“Mediteranski spekulativni pristup” bavi se “velikim” globalnim tehnološkim, ekonomskim, društvenim i političkim pitanjima unutar lokalnog konteksta, onog koji je poznat i unutar kojeg je moguće najbolje djelovati. Ovakva praksa na Umjetničkoj akademiji u Splitu bavi se s distopijskim scenarijima u skladu s Mediteranskim pristupom („s ruba Europe“, udaljenim od europskih urbanih i tehnoloških centara) i pristupa im iz humanističke perspektive.
RADIONICA
Studenti preddiplomske i diplomske razine raznih specijalizacija dizajna, novomedijske umjetnosti, sociologije, arhitekture, računarstva, urbanizma i drugih povezanih disciplina u multidisciplinarnim timovima propitivati će tradicionalne definicije dizajna i današnju ulogu dizajna u društvu kroz kritičku dizajnersku praksu.
Većina sudionika i sudionica dolaze s partnerskih ustanova u regiji. Dodatno je predviđen i određen broj mjesta za otvorene prijave (interakcije@umas.hr). Radionica je besplatna.
Odsjek za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije prva je obrazovna ustanova u regiji na kojoj se obrađuju sadržaji iz ovog područja. Radionice promoviraju multidisciplinarni i kritički obrazovni pristup, osobito potreban i poticajan u području dizajna, započet kroz Convivio međunarodnu ljetnu školu održanu 2004. godine, te ponovo obnovljenu deset godina kasnije u sklopu europskog UrbanIxD projekta.
Do sada je na radionicama sudjelovalo preko 280 studenata i studentica dizajna vizualnih komunikacija, dizajna u novim medijima, interaktivnog dizajna, produkt dizajna, primijenjene umjetnosti, arhitekture, računarstva i informatike, videa i filma, te sociologije sa sveučilišta u regiji i EU.
Radionica je podržana od strane Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Sudionici i sudionice radionice nakon uspješnog završetka stječu pravo na 1,5 ECTS bodova.