Komponirana od brojnih dokumenata, tekstova, citata, artefakata, knjiga, časopisa, fotografija i drugih materijala, izložba nam daje osnovni kronološki i tematski pregled svih, u kontekstu dizajna, važnih poglavlja života i djelovanja Matka Meštrovića. Tim temama priključene su i neke koje nisu u izravnom dodiru s dizajnerskom praksom i okruženjem, ali osim što su neizbježne za cjeloviti uvid u rad ovog autora, pomažu nam baciti novo svjetlo upravo na Meštrovićev interes za dizajn.
Časopis “Dizajn”, dizajn: Hrvoje Devide, Centar za industrijsko oblikovanje, 1967 – 68.
U HDD galeriji tako ovog puta vidimo panoramu koja seže od njegovih likovnokritičarskih početaka, kritike velikih spomeničkih projekata 1960-ih, angažmana i ključne uloge u kreiranju diskursa oko Novih tendencija, časopisa Bit International čiji broj o dizajnu upravo on uređuje, duhovnog i svjetonazorskog okruženja Gorgone čiji je bio član, djelovanja u okviru Centra za industrijsko oblikovanje gdje Meštrović od 1965. do 1969. vodi Odjel za informiranje i uređuje časopise i publikacije, sudjelovanja na različitim važnim internacionalnim strukovnim kongresima i skupovima i uspostavljanja međunarodnih veza i kontakata, prelaska na Radioteleviziju Zagreb gdje ranih 70-ih nadgleda provedbu novog vizualnog identiteta kuće ali tamo i ostaje sve do kasnih 1980-ih, sudjelovanja u radu brojnih strukovnih žirija, različitih inicijativa za osnivanje visokoškolskog obrazovanja dizajnera koje 1989. kulminiraju pokretanjem Studija dizajna u Zagrebu, do vođenja Zavoda za kulturu Hrvatske, predavanja povijesti i teorije dizajna na Studiju dizajna u Zagrebu i rada Ekonomskom institutu u Zagrebu itd.
Bit International, br. 4, Dizajn / Design, Galerije grada Zagreba, Zagreb, 1969.
Izložba stavlja poseban fokus i na brojna izdanja čiji je Meštrović autor ili urednik – knjige, časopise, biltene – ključne teorijske i kritičke tekstove, dizajnerske projekte koje je nadgledao ili bio dionikom njihova nastanka, važne dokumente, korespondenciju, referentna izdanja iz njegovog arhiva, ali i nekoliko njegovih poetskih tekstova, usredotočenih na odraz čovjeka sa svijetom, na poimanje života, smrti i duha, na subjekt i njegovu okolinu i na pojmovni aparat kojim se ta relacija ostvaruje. Posjetite nas u HDD-u od utorka 15. rujna do 1. listopada!
Vizualni identitet Radiotelevizije Zagreb, logo: Jože Brumen, aplikacija dizajna: Boris Ljubičić, suradnik: Fedor Kritovac, 1969 – 1972.
Iz autorskog teksta povodom izložbe:
„Izložba Praksa teorije inicirana je dodjelom nagrade za životno djelo Matku Meštroviću 2018. godine i predstavljala je izazov jer za razliku od dosadašnjih dobitnika nagrade i autora koji su imali izložbe u Galeriji HDD-a, nije riječ o autoru kojeg možemo povezati s ijednim konkretnim dizajnerskim djelom, niti je grafički ili industrijski dizajner u užem smislu. Mada su se neki od njih, poput Bernarda Bernardija i Tomislava Lerotića, bavili i teorijskim promišljenjem dizajna te edukacijom, ipak je bila riječ o praktičarima dizajna. Matko Meštrović je osoba drugačijeg profila. Njegovi radovi — koji uključuju velik broj tekstova, kritika, eseja, znanstvenih i popularnih članaka te desetak autorskih knjiga — obuhvaćaju interdisciplinarnu kritičku teoriju, kritiku umjetnosti, teoriju dizajna i kritičko-teorijsko promišljanje tehnologije i medija. No, upravo on sam ističe da ako za ijedno znanstveno područje može reći da je u njemu kod kuće “onda je to teorija dizajna, industrijskog dizajna i dizajna u širem smislu koji dosiže integralnost poimanja čovjekove okoline.”
Matko Meštrović – Teorija dizajna i problemi okoline, dizajn: Dean Jokanović Toumin, Naprijed, 1980.
Nesumnjivo je riječ je o osobi i stručnjaku koji je iznimno važan za afirmaciju discipline i razvoj diskursa o dizajnu u našoj sredini. Tako odluka o dodjeli nagrade za životno djelo — a nadamo se i ova izložba artefakata, dokumenata, preslika dokumenata, fotografija i rekontekstualiziranih fotografija i vizualnih materijala, citata i tumačenja, a ne autorovih umjetničkih djela — ima i simboličku važnost ukazivanja ne samo na teme kojima se bavio i, suvremenim rječnikom, mreže u kojima je djelovao, nego prije svega na ulogu teorije dizajna kao i važnost kritičke društvene teorije za praksu i promišljanje dizajna, odnosno afirmaciju ideje da je teorijska refleksija važan i neizostavan dio svake dizajnerske prakse.“
Obrazovni program Studija dizajna, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1986.