Izložba nema pretenziju predstaviti objektivan pregled ili panoramu dizajna izložbenih postava u Hrvatskoj, već se koncentrira na različite načine promišljanja uloge dizajna u kontekstu muzejskih i galerijskih izložbi. Raditi izložbu o izložbenim postavima samo je po sebi izazovan zadatak zbog same činjenice da je takva dizajnerska ostvarenja iznimno teško rekontekstualizirati, odnosno preraditi za izložbeno predstavljanje, ali upravo tog zadatka prihvatili su se mladi povjesničari umjetnosti Martina Bobinac, Tena Starčević, Ivana Šešlek i Dario Vuger, uz vodstvo dr.sc. Jasne Galjer s Odsjeka za povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Lade Dražin Trbuljak iz Muzejskog dokumentacijskog centra. Umjesto fotografske ili videodokumentacije, kustoski tim odlučio je prezentirati sedam odabranih primjera dizajna izložbenih postava upustivši se u dijalog s njihovim autorima s namjerom da iznađu zajednička rješenja.
Sanja Bachrach & Mario Krištofić, Studio Bilić_Mueller, Damir Gamulin & Antun Sevšek, Vanja Ilić & Branka Donassy, Oaza, Nika Pavlinek & Damir Prizmić te Marko Rašić & Vedrana Vrabec tako su za ovu priliku osmislili načine da se logika pojedinih dizajnerskih rješenja, ili nekih njihovih važnih elemenata, predstavi u formi mini-instalacija, intervencija u prostoru ili pak interaktivne igre s dokumentacijom o pojedinim izložbama. Među predstavljenim projektima su postavi ili elementi postava izložbi Herman Bollé – graditelj hrvatske metropole (Muzej za umjetnost i obrt, 2015.), NO arhiv: 10 razloga za otvoreni digitalni arhiv konceptualne i neoavangardne umjetnosti (Muzej suvremene umjetnosti, 2012.), Memorijalni centar Lipa pamti (stalni postav, 2015.), Otvoreni atelier Donassy (2012.), Muzej Apoksiomena (stalni postav, 2016.), Croatian Contemporary Design „In a Nutshell“ (modularni postav putujuće izložbe, 2010.), My favorite CD shop (Galerija Forum, 2012.). (MG)
Iz teksta kustoskog tima izložbe (M. Bobinac, T. Starčević, I. Šešlek i D. Vuger):
Stvaranje izložbe složen je proces u kojem redovito sudjeluju akteri različitih profesija. Premda u tom procesu za svakoga od njih postoje unaprijed određeni zadaci, tajna uspješnih izložbi počiva na interdisciplinarnoj suradnji i dijalogu svih uključenih. U središte interesa ove izložbe smjestili smo dizajnere koji svojim inovativnim rješenjima pomažu učiniti izložbe i njihove narative komunikativnijima i pristupačnijima te tako pospješuju i upotpunjavaju doživljaj same izložbe. Kako bismo pobliže objasnili ulogu dizajnera u procesu nastanka izložbe, odlučili smo zaobići strogo definiranje pojma dizajn izložbi te se usredotočiti na konkretne primjere nastale u posljednjih deset godina koji su privukli našu pažnju. Jedno od polazišta za ovu izložbu bili su intervjui objavljeni u broju 48 časopisa Informatica Museologica Muzejskog dokumentacijskog centra, u kojima je deset hrvatskih dizajnera i dizajnerskih timova svoja iskustva u području dizajna izložbi i stalnih muzejskih postava podijelilo s Ladom Dražin – Trbuljak, koja nam je u suradnji s dr.sc Jasnom Galjer uputila poziv za zajedničko osmišljavanje izložbe na tu temu. Budući da nerijetko tijekom studija studentima povijesti umjetnosti nedostaje praktičnog iskustva, sudjelovanje na ovakvom projektu je bila izvrsna prilika za stjecanje znanja i vještina na području kustoskih praksi.
Prihvatili smo izazov te osmislili koncept kojim smo željeli objasniti s kakvim se sve problemskim zadacima dizajneri prilikom osmišljavanja izložbenih i muzejskih prostora susreću i na koje ih načine rješavaju. Odlučili smo se za dizajnere i dizajnerske timove sa što različitijim pristupima, kako bismo publici približili misaone i tehničke izazove s kojima se svaki od njih susreće u svom radu. U procesu stvaranja izložbe također nam se činilo izuzetno važnim ostvariti dijalog s dizajnerima, stoga smo prepustili da samostalno odaberu svoje projekte koje žele istaknuti u kontekstu ove izložbe, kao i načine njihove prezentacije. Prirodu dizajnerskog rješenja određuje velik broj faktora od tehničkih uvjeta i izložbenog materijala do tema i koncepata izložbi i muzeja. Upravo zbog ovakve visoke osjetljivosti na kontekst, projekti koje smo izdvojili za izložbu DIZAJN+IZLOŽBE međusobno se razlikuju u pristupima, načinima razmišljanja, estetskim i tehničkim karakteristikama, ali sve ih povezuje uspješna vizualna i prostorna komunikacija muzejskog ili galerijskog sadržaja. Cilj ove izložbe je približiti posjetitelju praksu dizajniranja izložbi u Hrvatskoj kako bismo dodatno osvijestili značaj dizajnera i njihovu aktivnost u izložbenim i muzejskim prostorima učinili vidljivijom.“