“Razdoblje na kojem je težište izložbe Zagrebački Velesajam: propaganda i publicitet 1956.-1970. epoha je vrhunca Hladnog rata, utrke u naoružanju i nadmetanja velikih sila (poglavito SAD i SSSR-a) u atomskom naoružanju. Tim velikim silama je bilo itekako stalo da domete svojih industrija izlože na Zagrebačkom velesajmu – neovisno o tome je li to Apollo 8 ili automat za sladoled, ratni avioni, ili pak uređaji za dubinsko bušenje – velike sile su se natjecale tko će se pokazati razvijenijom i moćnijom. Nije teško razumjeti zašto su SAD mahom osvajale srca posjetitelja Zagrebačkog velesajma: sladoled koji je curio s automata u savršeni oblik ili masni pečeni pilić koji se okretao na mehaničkom ražnju svakako su bili slasnija poslastica od parnih kotlova SSSR-a.“ (iz teksta Sonje Leboš)
Lana Lovrenčić piše o katalogu Zagrebačkog Velesajma: „Uvodnik svakoga broja piše generalni direktor Velesajma, Ivan Bačun, u kojemu se uz opetovanu želju za suradnjom s inozemnim tržištima, šalju poruke o važnosti i veličini predmetne sajamske manifestacije te naglašava značaj pojedinih industrijskih grana jugoslavenskog gospodarstva. S razvojem tiskarskih tehnika, katalog iz godine u godinu sadrži sve više priloga u boji, što se u najvećoj mjeri odnosi na fotografije i reklame velikih firmi. Uz navođenje autora fotografija u impresumu, u pojedinim brojevima potpisane su i pojedine fotografije za koje se smatralo da osim dokumentarne posjeduju i umjetničke kvalitete, a koje uglavnom prikazuju kulturne i prirodne ljepote zemlje. Tako se na popisu suradnika nalaze naša ponajbolja fotografska imena kao što su Tošo Dabac, Mladen Grčević, Milan Pavić, Vilko Zuber i Ante Brkan, kao i fotografske agencije kao što je AGEFOTO ili pak fotografske službe turističkih zajednica i konzervatorskih ureda.“
“Zagrebački velesajam i njegovi specijalizirani sajmovi, brojne kulturne manifestacije i festivali koriste plakate ne samo za promociju, nego i za stvaranje imidža progresivnog društva. Višejezični plakati i usklađenost s trendovima europske i svjetske grafike odražavaju otvorenost Jugoslavije prema Zapadu. Među autorima koji potpisuju dizajn velesajamskih plakata tijekom ovog razdoblja su: Ferdo Bis, Matija Zlamalik, Ivo Režek, Ljubo Babić, Osman Berberović, Žarko Beker, Milan Vulpe, Aleksandar Ljahnicky i Slavko Henigsman. Mada različitih umjetničkih dosega, plakati konsolidiraju modernistički identitet vremena: od propagandne naracije ka univerzalnom vizualnom jeziku industrijskog doba—geometrija, modul, tipografija kao glavna “slika”—te spajaju arhitekturu paviljona, izložbeni dizajn i grafiku u jedinstvenu cjelinu.” (Iz teksta Sanje Bachrach Krištofić)
Više o izložbi pročitajte ovdje, a video snimku razgovora pogledajte u nastavku:
