Plakat je, kao i svi radovi na kojima je izložba bazirana, dio MoMA-ine zbirke, postavljen je uz radove Piceljevih suvremenika Enza Marija i Eduarda Paolozzija, a kontekstualiziran je pričom o pokretu i seriji izložbi Nove tendencije koja je šezdesetih godina propitivala, između ostalog, odnos tehnologije i umjetnosti.

Fotografija iz postava izložbe: Mirko Ilić

Upravo to je i tema same izložbe u MoMA-i. Naime, izložba Thinking Machines: Art and Design in the Computer Age, 1959–1989 okuplja umjetnička djela proizvedena upotrebom računala i računalnog načina razmišljanja, ali i dizajn povezan s računalima i računalnom tehnologijom. Ona prikazuje na koji način su umjetnici, arhitekti i dizajneri, u razdoblju koje izložba promatra, kompjutersku tehnologiju koristili kako bi ponovno promislili sama načela proizvodnje umjetnosti.

Izložba tako uključuje radove umjetnika kao što su John Cage, Lejaren Hiller, Waldemar Cordeiro, Charles Csuri, Richard Hamilton, Alison Knowles, Beryl Korot, Vera Molnár, Cedric Price i Stan VanDerBeek, ali i dizajn računala Tamiko Thiel, IBM-a, Olivettija i Applea. Drugim riječima, ona postavlja jedna do drugih djela umjetnosti, djela dizajna i vizionarske arhitektonske projekte koji govore o tome na koje su sve načine kompjuteri preobrazili načine na koje razmišljamo o estetici, društvu i svakodnevnom životu.

Izložba ostaje otvorena do 8. travnja 2018, a više o njoj pročitajte OVDJE. Piceljev opus odnedavno je predstavljen i na sjajno dizajniranoj i sadržajem bogatoj web stranici www.picelj.com.