Simon Morasi Piperčić osnivač je SMPDO, dizajnerskog ureda sa sjedištem u Zagrebu specijaliziranog za širok raspon projekata koji obuhvaćaju industrijski i prostorni dizajn, site-specific instalacije, kreativno vodstvo i dizajnersko savjetovanje. Prepoznatljiv identitet studija nalazi se u interkulturnom prostoru između elitnog i egalitarnog, ekskluzivnog i inkluzivnog, avangardnih eksperimenata i izrazito tržišno uspješnih proizvoda.

Tijekom godina njihov je rad nagrađivan brojnim priznanjima, uključujući prestižnu German Brand Award 2021., German Design Award 2017., Red Dot Design Awards 2013. i 2015. te Interior Innovation Award 2015. godine. SMPDO je 2014. imao ključnu ulogu u dizajnu hrvatskog paviljona na Venecijanskom bijenalu arhitekture. Godine 2024. Simon je bio član žirija nagrade ADC 103rd Annual Awards u New Yorku. Rad studija objavljivan je u uglednim publikacijama poput Wallpaper*, Dezeen, Domus, Frame i Hypebeast te izlagan diljem svijeta.

Simon Morasi Piperčić jedan je i od članova žirija Izložbe hrvatskog dizajna 2526 koja će se otvoriti u prosincu u Oktogonu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti (NMMU) u Zagrebu. Intervju će se tiskati u nešto skraćenoj verziji u izložbenom katalogu.

Sofa Convert Outdoor, dizajn: SMPDO, klijent: Prostoria

HDD: Svaki produkt proizvod namijenjen je nekom prostoru, određenom ambijentu i načinu korištenja. Kako gledate na odnos prostora i komada namještaja koji dizajnirate? Na koji način jedan proizvod može upotpuniti i obogatiti prostor?

SMP: Prostor i namještaj ne promatramo odvojeno jer dobar komad nikada ne djeluje u vakuumu, već izravno oblikuje doživljaj okruženja. Ovisno o tome što želimo postići, proizvod može funkcionirati kao karakterističan akcent ili kao tiha, nenametljiva prisutnost. Njegova stvarna snaga leži u točnim proporcijama, iskrenom odnosu prema materijalu i načinu na koji utječe na ritam kretanja i dodir. Kada postignemo tu ravnotežu, dizajn ne popunjava samo kvadratne metre, već stvara atmosferu u kojoj je boravak ugodan i prirodan.

Kolekcija Rhomb, klijent: Prostoria

HDD: Osim “opipljivim” produkt dizajnom, prostor oblikujete različitim vrstama instalacija, oplemenjujete ga svjetlom, projekcijama i animacijama. Na ovaj se način posjetitelje izložbi usmjerava u prostoru, ukazuje im se čemu trebaju dodatno pridati pažnje. Ambijent u kojem se vizualni efekt stapa s glazbom, efektno uvlači goste u željenu atmosferu koncerta. Zbog čega su nam svjetlosne instalacije toliko privlačne? Prilikom ove vrste oblikovanja prostora, vodite li se isključivo osjećajem i intuicijom ili svoj dizajn temeljite i na nekim sociološkim aspektima?

SMP: Svjetlo nas privlači jer je nematerijalno, a posjeduje najveću moć preoblikovanja percepcije prostora i vremena — ono ne zauzima fizički volumen, ali u potpunosti diktira atmosferu. Kroz instalacije, projekcije i zvuk ne gradimo fizičke prepreke, već usmjeravamo pažnju i stvaramo podlogu za kolektivno, immersive iskustvo. Oblikovanje takvih ambijenata nikada nije plod čiste intuicije. Dok se intuicijom služimo za pronalaženje osjetilnog tona, sama konstrukcija i ritam instalacije oslanjaju se na sociološke i psihološke uzorke ponašanja: analiziramo kako se ljudi kreću u masi, gdje se spontano zadržavaju i kako reagiraju na podražaje. Radi se o koreografiji prostora u kojoj se emocija izravno spaja s logikom ljudske interakcije.

Hrvatski paviljon na Venecijanskom bijenalu 2014. godine; postav: SMPDO & koautori: Igor Ekštajn i Kristina Jeren

HDD: Vaš opus prožet je određenom visokokvalitetnom estetikom jednostavnosti, dojmom koji je upravo i najteže postići. Poput niti vodilje u projektima se nazire filozofija minimalizma, pojavljuju se jasne linije bez suvišnih dodataka, prirodni materijali i nježne, neutralne boje. Ugledate li se pritom i na svoje prethodnike, velika imena hrvatskog produkt dizajna? 

SMP: Jednostavnost za nas nije estetski trend, nego ishod temeljitog procesa redukcije — pronalaženje točke u kojoj objektu više ne možete oduzeti ništa, a da mu ne narušite funkcionalnost i karakter. Između našeg rada i velikana hrvatskog modernizma postoji prirodna povezanost u načinu razmišljanja. Oni su pokazali kako se uz racionalnost, jasnu strukturnu logiku i iskrenost prema materijalu stvara dizajn trajne vrijednosti. To naslijeđe funkcionalne discipline ne reproduciramo doslovno, ali ga poštujemo i nastavljamo kroz isti pragmatičan i promišljen pristup projektiranju.

Kolekcija Rhomb, klijent: Prostoria

HDD: U toliko vaših radova glavnu ulogu ima drvo, po mnogima najtopliji materijal. U kojim karakteristikama otkrivate privlačnost drva? Koje su po vama njegove mogućnosti i ograničenja?

SMP: Privlačnost masivnog drva leži u njegovoj taktilnosti i činjenici da je to živ materijal koji starenjem ne gubi vrijednost, već dobiva patinu. Osim same topline, ključna nam je njegova strukturna logika — način na koji smjer vlakana diktira formu, nosivost i sam proces obrade. Suvremena tehnologija i precizno inženjerstvo otvorili su nove mogućnosti, dopuštajući nam da spajamo obrtničku tradiciju s vrlo čistim, suvremenim geometrijama. S druge strane, njegova prirodna ograničenja i osjetljivost na okoliš ne smatramo nedostatkom, već jasnim pravilima igre koja nas usmjeravaju prema iskrenim, racionalnim i održivim konstrukcijskim rješenjima.

Prostorijina kampanja “Revisiting Analogue”, u suradnji s: Numen/For Use, 2020.

HDD: Namještaj je danas vrlo dostupan na masovnom tržištu. Komad namještaja može se kupiti iz “udobnosti doma” u svega nekoliko klikova i kroz nekoliko dana može biti na pragu naših kuća. Tržište je naizgled preplavljeno opcijama i ponudama – od niskobudžetnih i jednostavno sklopivih proizvoda do komada namještaja koji su zahvaljujući kvaliteti izrade i materijala te naravno vrhunskog dizajna teže dostupni. Kako biste definirali današnje tržište? U kojoj mjeri zadatosti tržišta mogu potaknuti ili usporiti razvoj dizajna?

SMP: Današnje tržište je polarizirano: s jedne strane imamo hiperprodukciju, brzu potrošnju i proizvode kratkog vijeka trajanja, dok s druge raste potreba za trajnim, tehnički promišljenim i materijalno iskrenim objektima. Tržišna ograničenja — od logistike i pakiranja do ekološke i ekonomske održivosti — ne smatram preprekom, već jednim od pokretača dizajna. Iako pritisak na brzinu i nisku cijenu često homogenizira ponudu, stroge industrijske zadatosti tjeraju nas da tražimo pametnije konstrukcije, precizniju optimizaciju i dugačak životni vijek proizvoda. Dobar dizajn nikada ne nastaje u potpunoj slobodi, nego u inteligentnom odgovoru na stvarna ograničenja.

Projekt “Modular Installation for Events”, koautor: Vedran Kolac, klijent: Project Moe

HDD: U posljednje se vrijeme dosta raspravlja o novim mogućnostima tehnologije i sve naprednijim dizajnerskim alatima. Kako gledate na korištenje umjetne inteligencije u kreativnoj industriji? Smatrate li je pomoćnim alatom i nekom vrstom prednosti ili strahujete od gubitka kreativnosti i individualnosti novih generacija dizajnera?

SMP: Umjetnu inteligenciju ne promatram kroz strah niti kroz slijepi entuzijazam, već kao iznimno moćan alat za brzo istraživanje, simulaciju i testiranje ideja u ranoj fazi procesa. Međutim, AI funkcionira na temelju sintetičkih, postojećih podataka, dok stvarni produkt dizajn nastaje u izravnom dodiru s fizičkim svijetom — kroz taktilnost materijala, fiziku konstrukcije i suptilnu ljudsku ergonomiju. Opasnost od gubitka individualnosti ne leži u samoj tehnologiji, nego u površnosti, ako se vizualna reprezentacija počne zamjenjivati za dubinsko rješavanje problema. AI može ponuditi tisuće varijacija u kratkom vremenskom periodu, ali sposobnost da se prepozna koja od njih ima pravu mjeru, smisao i trajnu vrijednost ostaje isključivo na dizajneru.

Držač kabela “Jack” (klijent: Bolia); stalak za odjeću “Ugao” (klijent: Ligne Roset)

HDD: Svako vrijeme uvodi svoje inovacije u produkt dizajn, što se možda posebno može primijetiti upravo u oblikovanju namještaja. Ukusi, trendovi, kao i potrebe kupaca, mijenjaju se sukladno načinu i tempu života. Po vašem mišljenju i iskustvu, što je danas najvažnije kupcima, što dizajnerima, a što proizvođačima? Na koji način akteri ovog procesa utječu jedni na druge?

SMP: Danas se uloge kupca, dizajnera i proizvođača preklapaju više nego ikad, stvarajući dinamičan trokut u kojem prava inovacija nastaje iz međusobnog uvažavanja. Kupci, zasićeni brzom potrošnjom, sve više traže dugovječnost, prilagodljivost i proizvode koji uistinu opravdavaju svoju prisutnost. S druge strane, proizvođači teže tehničkoj racionalnosti, efikasnoj upotrebi resursa i održivosti vlastitih proizvodnih procesa. Dizajner u tom odnosu djeluje kao “prevoditelj”: kroz redukciju i materijalnu odgovornost spaja industrijska i ekonomska ograničenja s realnim potrebama korisnika, pretvarajući ih u trajan i funkcionalan proizvod.

Stolica iz kolekcije namještaja “The Strain”, klijent: Prostoria

HDD: Popis vaših klijenata čine ugledne, pretežno strane firme. Postoji li uopće razlika u poslovanju, ali i u samom procesu oblikovanja proizvoda za male i za velike sredine? 

SMP: Geografske i tržišne granice danas u dizajnu praktički ne postoje — i dizajn i distribucija postali su potpuno globalni, zbog čega je teško uopće definirati što je “mala”, a što “velika” sredina. Domaće tvrtke poput Prostorie ili Artisana najbolji su dokaz za to: izrasle su u globalne igrače koji po tehnologiji, kvaliteti i dosegu stoje rame uz rame s vodećim inozemnim brendovima. Zbog toga se sam proces oblikovanja ne mijenja ovisno o adresi klijenta. Bez obzira na to gdje se tvrtka nalazi, cilj ostaje potpuno isti — stvoriti iskren, promišljen i racionalan proizvod koji funkcionira bilo gdje u svijetu.

Polica za knjige “Etan”, klijent: Verzelloni

HDD: Iza vas je dugogodišnji rad, vođenje uspješnog studija prisutnog na međunarodnoj sceni i brojne prestižne nagrade za dizajn. Što vas i dalje pokreće i motivira? U odnosu na svoje dizajnerske početke, pronalazite li danas zadovoljstvo u nekim drugim dionicama procesa?

SMP: Glavna motivacija ostala je nepromijenjena — to je i dalje čisti užitak u samom procesu stvaranja, od prve skice do izrade fizičkog prototipa. Redukcija i potraga za jednostavnošću nisu došle s vremenom; one su od prvog dana temelj našeg načina razmišljanja. Ono što danas donosi najveće zadovoljstvo, i što smatram većom nagradom od bilo kojeg priznanja struke, jest vidjeti vlastiti proizvod u stvarnom životu. Kada komad na kojem ste radili nađe svoje mjesto u sjajnim interijerima diljem svijeta i postane prirodan dio tuđe svakodnevice — to je trenutak u kojem projekt dobiva svoj puni smisao.

Stolica iz kolekcije “The Strain”, klijent: Prostoria

HDD: Predstavlja li ponekad višegodišnje iskustvo i prisustvo na dizajnerskoj sceni faktor opterećenja – kako se dalje kreativno razvijati i u kojem smjeru napredovati? Jeste li se morali ikada boriti s kreativnom blokadom, i ako da – na koji je način pobjeđujete?

SMP: Iskustvo može postati opterećenje samo ako dopustite da preraste u rutinu i ponavljanje već naučenih obrazaca. Kreativni razvoj zato ne vidim u isključivo traženju novog vizualnog jezika, već u postavljanju pametnijih i preciznijih pitanja — o materijalima, tehnologiji i novim načinima korištenja prostora. Kreativna blokada u ovom kontekstu nije mistično stanje ili gubitak nadahnuća, nego čisti indikator. Ona je samo znak da problem nije dobro analiziran ili da mu pristupamo iz krivog kuta.

MOE I (Modular Installation for Events), klijent: Project Moe

HDD: Ponovno smo u procesu organiziranja Izložbe hrvatskog dizajna na kojoj izlažemo i nagrađujemo najbolja postignuća naših dizajnera u 2025. i u 2026. godini. Što očekujete od ovogodišnjeg izdanja? Što bi prijave u kategoriji produkt / industrijskog dizajna trebale pokazati?

SMP: Od ovogodišnjeg izdanja očekujem jasan uvid u zrelost domaće scene — manje fascinacije kratkotrajnim vizualnim trendovima, a više sustavnih i tehnički zrelih rješenja. Prijave u kategoriji produkt i industrijskog dizajna trebale bi pokazati duboko razumijevanje materijala, proizvodne logike i stvarne uporabne vrijednosti. Ne tražimo samo atraktivnu formu, nego cjelovit rad koji odgovara na ekološke i industrijske izazove današnjice, dokazujući kako promišljeni dizajn stvara trajnu vrijednost.