Knjiga Fragmenti dizajnerske povijesti: Dokumenti, 2. dio autora i urednika Marka Goluba, koja kroz pet tematskih poglavlja daje kritički uvid na niz intrigantnih tema dizajna i vizualne kulture iz 20. i 21. stoljeća, od pojedinačnih dizajnerskih opusa Mihajla Arsovskog, Mirka Ilića, Borisa Ljubičića ili Slave Antoljak, aktivnosti Studija za industrijsko oblikovanje 1950-ih, preko tema feminističkih ženskih časopisa, dizajna za nezavisnu kulturu, intermedijalnih autora i projekata te različitih oblika dizajnerskog aktivizma, do pitanja koja nam postavljaju nove spekulativne dizajnerske prakse. Knjiga broji 320 stranica u integriranom uvezu, a možete je kupiti u HDD-u ili naručiti online emailom na hdd@dizajn.hr. Redovna cijena knjige je 25 eura, a na samoj promociji moći ćete je nabaviti za 20 eura.
Fotografije knjige: Monika Džakić
Ovo novo izdanje nastavak je knjige Fragmenti dizajnerske povijesti objavljene prije tri godine, a obje su rezultat kontinuiranih aktivnosti istraživanja hrvatskog dizajnerskog nasljeđa 20. i 21. stoljeća provođenih putem programa HDD galerije u različitim njegovim programskim linijama. Knjigu je grafički oblikovao Dejan Kršić, ujedno i suautor nekoliko tekstova. Osim Marka Goluba, autora više od polovice priloga uključenih u ovo izdanje, te Dejana Kršića, tekstove u knjizi potpisuju i Ivana Borovnjak, Ivica Mitrović, Sven Sorić, Patricia Počanić & Lovorka Magaš Bilandžić, Marijan Špoljar, Barbara Blasin, Ora Mušćet, Željko Luketić, Damir Bralić, Sandra Uskoković, Iva Babaja & Tatjana Bartaković, te Damir Prizmić & Nikola Bojić.
Fotografije knjige: Monika Džakić
Kao i prvi Fragmenti, i ovi obuhvaćaju 5 poglavlja: Dizajniranje povijesti / Historizacija dizajna, Dizajn nezavisnosti, Intermedijalna čitanka, Dizajn=Akcija i Diskurzivni objekti, tekstualna i vizualna građa je organizirana tematski kako bismo otvorili različite rakurse na dizajnerske prakse koje knjiga obrađuje, no ona nije, i nije ni zamišljena kao sintezni pregled, nego kao slijed pogleda na dizajnerske fenomene i fenomene vizualne kulture, autorske pozicije i kulturne i društvene kontekste koji su obilježili naše vrijeme i vrijeme koje nam je prethodilo.
Poglavlje Dizajniranje povijesti / Historizacija dizajna bavi se temama progresivnih ženskih časopisa 1930-ih i 1940-ih godina, opusom Slave Antoljak, aktivnostima SIO – Studija za industrijsko oblikovanje 1950-ih, dizajnom knjiga i periodike Mihajla Arsovskog, oblikovanjem omotnica glazbenih izdanja, filmskim plakatima Nenada Pepeonika, te dizajnerskim i ilustratorskim, ali i stripovskim opusom Mirka Ilića. Poglavlje Dizajn nezavisnosti sadrži tekstove o dizajnu za nezavisnu kulturnu i klupsku scenu te njima bliske pojave, uključujući dizajn za udruge Drugo more i BLOK, Kulturu promjene SC-a i dr., s autorima i autoricama kao što su Mario Aničić, Dario Dević, Hrvoje Živčić, Lana Grahek, This Town Needs Posters itd.
Treće poglavlje, Intermedijalna čitanka obrađuje rad niza autora različitih generacija u čijem se radu dizajn presijeca s drugim medijima, uključujući književnost, medijsku umjetnost, glazbu i teoriju, poput kolektiva NEP / Nova Evropa, Gorana Lišnjića, Borisa Greinera, Stanislava Habjana i Ivana Antunovića. Četvrto poglavlje Dizajn = Akcija dokumentira različite prakse društvenog angažmana dizajnerskim sredstvima, uključujući radove koji se osvrću na ratna stradanja i zločine, preko slavne inicijative Hrvatski dizajneri u akciji i dugogodišnjeg projekta Plakatiranje portala Vizkultura, do političkih radova Borisa Ljubičića. Posljednje, peto poglavlje pod naslovom Diskurzivni objekti obrađuje temu danas izuzetno aktualne spekulativne dizajnerske prakse kroz nekoliko referentnih projekata i tekstova koji se kritički osvrću na tu pojavu.
Nakon objavljivanja prve knjige, Fragmenti dizajnerske povijesti dobili su konture ozbiljnog, tekućeg istraživačkog projekta kojemu je ta prva knjiga svojevrsni “priručnik za upotrebu” koji osim prezentiranog sadržaja (tekstova, fotografija i reprodukcija) neizravno daje na uvid brojne, često međusobno vrlo različite modele rada, načine interpretacije i uopće pristupa dizajnerskom nasljeđu. No naša osnovna motivacija i dalje proizlazi iz prepoznavanja problema prije svega financijske nemogućnosti mnogih organizacija, pa tako i naše, da iza svojih projekata, a posebno onih koji su se bavili pitanjem umjetničkog sjećanja, ostave kvalitetnu, dovoljno iscrpnu i sadržajnu te trajnu i svima dostupnu dokumentaciju o temama i sadržajima koji su kroz njih obrađeni.
Brojni autori i autorice prethodnih desetljeća ostaju zaboravljeni, a njihov utjecaj zanemaren zbog činjenice da je stručna literatura o povijesti hrvatskog dizajna izuzetno malobrojna, manjkava i puna zjapećih rupa u kojima nestaju, primjerice: žene-dizajnerice, industrijski i grafički dizajneri koji su djelovali gotovo anonimno u kontekstu industrije, privrede ili socijalističkog ‘korporativnog’ oglašavanja, umjetnici koji su se bavili dizajnom a njihov rad u tom segmentu nije valoriziran itd. Radeći sve te izložbe, organizirajući razgovore, producirajući videosadržaje i distribuirajući u javnu sferu mnoštvo novih informacija, i napokon objavljujući ovu seriju knjiga, vjerujemo da smo pomogli rasvijetliti neka mjesta našeg dizajnerskog i kulturnog nasljeđa koja su dugo ostajala neosvijetljena.
Knjiga je objavljena zahvaljujući financijskoj potpori
Ministarstva kulture i medija RH i Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo Grada Zagreba, kao i sponzorstvu tvrtke IGEPA Plana d.o.o. koja nam je, kao i za brojna dosadašnja naša izdanja, ustupila papir za njen tisak.
Knjigu možete kupiti u HDD-u (Boškovićeva 18, Zagreb) ili naručiti online emailom na adresu hdd@dizajn.hr, a uskoro i u svim boljim knjižarama.