Zbog epidemioloških pravila kojih se držimo, za izložbu neće biti formalnog otvorenja, maske i distanca su obavezni, a maksimalan broj posjetitelja u galeriji u isto vrijeme je deset. Na prvi dan izložbe vidimo se između 17 i 21 sat, a ostale radne dane do zatvaranja izložbe 29. lipnja radno vrijeme nam je od 12 do 19 sati.

Iz teksta Ivane Borovnjak:
BLOK (Lokalna baza za osvježa­vanje kulture) je kustoski kolektiv koji se posljednjih 20 godina profilirao u polju produkcije suvremene umjetnosti, edukacije i aktivizma, a od 2016. i kao mjesto umjetničke proizvodnje i eduka­cije — BAZA, na Zagrebačkoj Trešnjevci. Članice BLOK-a i kustosice za sebe kažu da rade na demokratizaciji kulture i umjetnosti te artikulaciji otpora procesima privatizacije kulture koji su restauracijom kapitalizma temeljito preuredili polje. BLOK možemo opisati i kao organizaciju u konstantnoj mijeni, koja se najprije profilirala kroz grupu entuzijasta, da bi se s godinama profesionalizirala. Organski razvoj BLOK-a prati djelovanje u raznim područjima kroz projekte i veće tematske cjeline, ali i mijenjanje anga­žiranih pojedinaca, kustosa i suradnika. Trenutno BLOK vode kustosice Vesna Vuković, Ana Kutleša, Ivana Hanaček i Dunja Kučinac te pravna savjetnica Jelena Božić.

Urbana tura. plakat, Muzej susjedstva Trešnjevka, dizajn: Hrvoje Živčić & Zoran Đukić, 2019.

Djelovanje se manifestira kroz vi­šegodišnje tematske programe: Urban­Festival (2001. — 2015.) koji se aktivno bavio istraživanjima i produkcijom društveno angažiranih umjetničkih praksi reagirajući pritom na društveno relevantne teme i lokalni kontekst, pro­grame Umjetnici za kvart (2016. — 2020.) i Muzej Susjedstva Trešnjevka (2018. — ), koji su prirodni nastavak UrbanFestivala s fokusom na rad u lokalnoj zajednici, zatim obrazovni program Politička škola za umjetnike (2016. — ) i diskurzivni program Mikropolitike (2005. — ), te one manjeg obima, kao što su primjerice dvogodišnji projekt Pro(iz)vedi mladost u kulturi (2017. — 2019.) ili istraživanje Ka studentskom centru kao javnom dobru (2013. — 2014.).

Urbanfestival: Ad hoc kolektivi, plakati, dizajn: Lina Kovačević, 2003.

BLOK je od samog početka formira­nja tzv. nezavisne kulturne scene ranih 2000-ih jedan od njezinih aktivnih sudionika i s njom dijeli pristup radu koji podrazumijeva participativnost, kolaborativnost, razmjenu znanja, za­jedništvo, uključivost i otvorenost prema raznim oblicima suradnje. Također dijeli i sinergijski odnos s dizajnom, koji na afirmativan način sudjeluje u formiranju i razvoju te iste kulture. Takav “napredni dizajn” u knjizi Dizajn i nezavisna kultu­ra, 2010. godine Maroje Mrduljaš opisuje kao dizajnerske prakse koje su u stanju kvalitetno artikulirati stvaralačku ambi­ciju, refleksivno se odnose prema sadržaju koji posreduju, pokazuju razumijevanje komunikacijske i medijske kulture, a pri tome su u dovoljnoj mjeri osvijestile svoju ulogu i odgovornost unutar šireg društve­nog pejzaža.

Baština odozdo, Mikropolitike, plakat, dizajn: Nikola Križanac 2018.

Ako se nekim organizacijama neza­visne kulturne scene s početka 2000-ih može pripisati dugogodišnji odnos s jednim dizajnerom i specifičnim autor­skim jezikom, onda se BLOK-u može pripisati upravo suprotno — njegova jedinstvenost na toj sceni proizlazi iz he­terogenosti vizualnih jezika koji pripa­daju različitim generacijama dizajnera s kojima surađuje. Kroz 20 godina BLOK-a tako možemo pratiti fragmente genera­cijskih, tehnoloških i stilskih mijena na dizajnerskoj sceni.

Umjetnost i stambeno pitanje, Umjetnici za kvart, serija plakata, Hrvoje Živčić & Dario Dević, 2014 – 2016.

Iako izložba pokriva vizualne jezike različitih generacija dizajnera, ipak postoji nekoliko zajedničkih poveznica koje su upisane u sve izdvojene radove. Radi se većinom o radovima mladih, još neafirmiranih autora sklonih eksperimentalnom i kritičkom pristupu, nastalim u financijski nepovoljnim produkcijskim uvjetima, pa rješenja često idu u DIY smjeru ili se oslanjaju na modularnost i multifunkcionalnost. Rješenja često koriste elemente pop-kulture, simbole proizvodnje, elementarne apstraktne oblike i proizvode jake slike u skladu s društvenim i političkim angažmanom udruge. Sam proces rada BLOK-a s dizajnerima uvijek je dvosmjerna komunikacija, koja dizajnera shvaća kao ravnopravnog člana uredništva.

William Morris: O umjetnosti i socijalizmu, Biblioteka Tendencija, dizajn: Hrvoje Živčić, 2020.

Osim primarne kustoske uloge, BLOK posljednjih 20 godina radi na nimalo lakim zadacima otvaranja mogućnosti za dugoročne procese i horizontalni dijalog među raznim sudionicima s jedne, te aktivnog sudjelovanja u kreiranju kulturnih politika odozdo s druge strane. Pritom je dizajn često manifestacija tog djelovanja, a dizajneri njegovi saveznici.

Politička škola za umjetnike, plakat, dizajn: Vasja Lebarič, 2019.

Ono što ova izložba dizajna teško može prenijeti ugrađeno je u memoriju njezinih protagonista i procese rada, a podrazumijeva često teško probijanje kroz neprohodne situacije potkapacitiranosti, projektnog financiranja, prekarnog rada i potplaćenosti u kontekstu koji je isto tako često senzibiliziran isključivo za dominantni kulturni kanon, na što aludira i naziv izložbe. Pa iako je izložba dokaz o vrijednosti dizajna u formiranju scene, kao što su i prezentirani radovi vrijedan doprinos dizajnerskom arhivu, ostaje neodgovoreno kakve bi se tek mogućnosti otvorile za takvu praksu u nekim drugim uvjetima, pa onda i pitanje cijene takozvane kreativne slobode koju često povezujemo s pojmom dizajna za nezavisnu kulturu.

Matei Bejenaru, Mikropolitike, programski letak, dizajn: Dejan Dragosavac Ruta, 2009.