- U knjizi stanarda za ADU nije navedeno da se može, ali ni da se ne može staviti logo ADU okomito, pod pravim kutem? Da li je to moguće?Znak je moguće rotirati, ali ne svaki element znaka zasebno već samo kao cjelinu. Dakle, nije moguće staviti:
A
D
Uveć samo natpis ADU rotirati kao jednu nedjeljivu formu.
Da li je ovo dozvoljeno:
To je dozvoljeno ali vjerujemo da je jasno da bez nekog identično orijentiranog standardnog teksta ovakvo slaganje nosi i opasnost nečitkosti (jer se to lako može recimo pročitati DAC) no, ako ponuđeno rješenje to nekako tretira, ne vidimo da bi se isto trebalo isključiti.
2. Da li će biti moguće sve publikacije svrstati prema odsjecima akademije?
Odgovor na vaše pitanje je već u tekstu/tijelu natječaja koji govori o interdisciplinarnosti, citiramo.. „ističući da odsjeci u literaturi koju koriste, služe se i produciraju jednim dijelom se razlikuju dok se drugim dijelom “preklapaju”… Točnije, neće biti moguće jednostavno podijeliti publikacije prema odsjecima jer se vrlo često, ali ne i obavezno, neka literatura koristi na više odsjeka.
3. Da li je moguće dobiti primjer dramskog teksta?
Primjeri dramskih tekstova na linkovima:
Dnevnik ucitelja plesa PAVO MARINKOVIĆ
Meso – LANA ŠARIĆ
Onaj koji..-IVAN VIDIĆ
4. Možete li, molim Vas, pojasniti koje su to točno tipske publikacije, odnosno navesti definitivnu tipološku klasifikaciju izdanja biblioteke? Strukturni grafikon biblioteke objavljen uz natječaj ukazuje na postojanje 5 tipova (nastavna literatura, teorija, monografija, povijest te drame i tekstovi za izvedbu), međutim ta se klasifikacija nigdje u tekstu ne spominje (a fali i jedna katedra).
U tekstu zadatka na str. 4 stoji ‘Potrebno je ispitati i dodatni vizualni sustav koji rješava tipološku klasifikaciju izdanja (nastavna literatura, praksa, teorija…)’, međutim opet je klasifikacija nedorečena i u sukobu s onom na grafikonu (praksa).
Jedan od zadataka ovog natječaja je i riješiti problem nemogućnosti jednoznačne klasifikacije elemenata biblioteke odnosno neophodno je sustavom oblikovanja pomoći čitkosti upravo tih ‘među-izdanja’ koja prelaze okvire jedne katedre ili teme.
Naravno to nije i jedini zadatak te rješenje mora zadovoljavati i u svojoj najosnovnijoj pa samim time i najčešćoj formi jedne teme/katedre/odsjeka.
Svakako pohvaljujemo vrlo pažljivo čitanje zadatka i pridodanih ilustrativnih priloga, no naravno rješenje mora biti jasno i funkcionalno neovisno od broju i/ili nazivima pojedinih katedri/odsjeka jer se kroz vrijeme i oni mogu mijenjati.
5. Pod odjeljkom ‘Sadržaj natječajnog rada’ stoji ‘-razraditi odnos prezentiranja umjetničkog (ili popularnog) u odnosu na znanstveni (ili stručni) sadržaj (pokazati kako rad rješava distinkciju u karakteru sadržaja među publikacijama – na primjeru dramskog teksta u odnosu na teoretski ili udžbenički’. Da li je to podjela koja se može odnositi na sve tipove publikacija, ili je to u svojoj suštini jedina konkretna ‘tipska’ podjela?
Ovo je na neki način pitanje odabira oblikovnog ili organizacijskog rješenja.
Neophodno je odgovoriti na pitanje tretmana ta tri spomenuta tipa sadržaja (dramski, udđbenički, teretski), ali to naravno ne znači da rješenje njih mora ‘na silu’ razdvajati ili pak im s obzirom na druge okolnosti dati više podkarakteristika.