Online izložbu i novu bazu podataka suvremenog hrvatskog dizajna oblikovala je Marina Jukić, programirao Emanuel Blagonić, autori vizualnog identiteta su Tina Ivezić i Matija Ferlin. Ukupno je na izložbu prijavljeno 497 radova, od kojih je Selekcijska komisija odabrala 294, od toga 247 profesionalnih i 47 studentskih radova. To je dosad, od prvog izdanja Izložbe hrvatskog dizajna održane 1999. godine, najobimnija selekcija napravljena u sklopu ovog bijenalnog izložbenog projekta. Izložbu potražite na ovoj adresi: https://izlozba.dizajn.hr/1920/
U profesionalnoj sekciji predstavlja se 247 radova, dok je u studentskoj 47. Kategorija Dizajn vizualnih komunikacija je kao i u dosadašnjim izdanjima najopsežniji segment izložbe te uključuje 161 rad. Po opsegu slijede je kategorije Prostorne i grafičke intervencije i sistemi s 30, te Dizajn ambalaže s 28 projekata. Industrijski / produkt dizajn predstavljen je s 18, Dizajn u digitalnim medijima / dizajn interakcija sa 17 radova, kategorija Cjeloviti proizvod s 15, kategorija Koncept / inicijativa / kritički dizajn obuhvaća 14, a kategorija Modni i odjevni dizajn 11 ostvarenja.
Najbolji radovi bit će predstavljeni i na Izložbi nagrađenih radova u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu od 14. studenog 2020., uz svečanu dodjelu nagrada i promociju novog izdanja Pregleda hrvatskog dizajna.
Nominacije za Veliku nagradu HDD-a
Velika nagrada HDD-a dodjeljuje se projektu koji je, prema ocjeni Međunarodnog ocjenjivačkog suda, svojom kvalitetom, inovativnošću, kompleksnošću ili jasnom i snažnom porukom široke društvene prepoznatljivosti značajno odskočio u odnosu na ostatak dizajnerske produkcije. Selekcijska komisija Izložbe hrvatskog dizajna 19/20 nominira tri projekta koji su u protekle dvije godine metodama dizajna ostvarili zamjetan učinak i pozitivne pomake u socijalnom, kulturnom i ekonomskom kontekstu, a Međunarodni ocjenjivački sud će odlučiti o prvonagrađenom projektu. Velika nagrada bit će proglašena na otvorenju Izložbe nagrađenih radova 19/20 u Muzeju za umjetnost i obrt u studenome 2020. Nominirani su sljedeći radovi:
Gradski bazeni Pula
studio: Tumpić/Prenc
kreativna i art direkcija: Anselmo Tumpić
account director: Sara Prenc Opačić
grafički dizajn: Anton Licul Grk
Opis rada
Novootvoreni Gradski bazen od 5900 četvornih metara uključuje razne vrste bazena, svlačionice, saunu i mnoge druge sadržaje. Koncept identiteta zasnovan je na razgovorima s profesionalnim i rekreativnim plivačima. Oni su nam dali ideju o liniji – osnovnom grafičkom elementu koji je postao naša nit vodilja, baš kao što linija na dnu bazena vodi plivača prema cilju. Kada posjetitelj uđe u zgradu, signalizacija će ga odvesti do glavnog hodnika od 45 metara koji povezuje predvorje sa svlačionicama i ostalim sadržajima bazena. Dok novi posjetitelji prolaze zgradom, svjedoče „evoluciji“ znakova i njihovoj svrsi – od one koja je čisto funkcionalna, do one koja prostoru daje život i slavi svoju svrhu.
Obrazloženje nominacije
Vizualni identitet golemog sportskog kompleksa u Puli polazi od motiva linije kao karakterističnog elementa bazenske signalizacije i lucidno ga razvija u razigran informacijski sustav koji podjednako uspješno funkcionira i kao ornament. Kroz 5900 četvornih metara objekta protežu se linijske ilustracije koje unatoč elementarnosti forme upućuju na široko polje referenci — od Aicherovih olimpijskih piktograma do mediteranske arhitekture sa slika Giorgia de Chirica. Rovinjski studio Tumpić/Prenc (Anselmo Tumpić, Anton Licul Grk i Sara Prenc Opačić) već je zasluženo nagrađivan za ovo rješenje, čija je glavna kvaliteta u jednostavnom poticanju radosti kakvu primjerice nudi zapažanje da je tijelo plivača na fasadi objekta zapravo položeno slovo P.
Omoguru – alati koji olakšavaju čitanje
autori: Omolab komunikacije
koncept, web i widget dizajn: Petar Reić
tipografija: Marko Hrastovec
suradnici: Augustin Gattin (widget project menagment), Amir Kos (widget development), Locastic (mobile app development), Ingemark (Chrome plug in development)
Opis rada
Omoguru projekt okuplja dizajnere, tipografe, logopede, inovatore i stručnjake iz različitih područja s ciljem stvaranja ugodnog iskustva čitanja osobama s disleksijom i drugim teškoćama čitanja. OmoType font sustav posebno je oblikovan za osobe s disleksijom, s inovativnim pristupom koji nudi prilagodbu jedinstvenim potrebama svakog korisnika. Istraživanja i testiranja pokazala su da djeca s teškoćama čitanja s OmoTypeom čitaju brže uz manje grešaka te uz manji mentalni napor. OmoType font sustav svoju punu afirmaciju ostvaruje kroz Omoguru digitalne alate za olakšavanje čitanja i učenja osobama s disleksijom i drugim teškoćama čitanja. Omoguru alati imaju više od 20,000 korisnika.
Obrazloženje nominacije
Projekt Omoguru okuplja dizajnere, tipografe, logopede, inovatore i druge stručnjake s ciljem ostvarivanja ugodnog iskustva čitanja osobama s teškoćama čitanja. Posebno oblikovan za osobe s disleksijom, OmoType font sustav inovativnim pristupom nudi prilagodbu ekranskog prikaza teksta jedinstvenim potrebama svakog korisnika. Istraživanja su pokazala da djeca s teškoćama čitanja s OmoTypeom čitaju brže uz manje grešaka i manji mentalni napor. OmoType font sustav punu afirmaciju ostvaruje kroz Omoguru digitalne alate za olakšavanje i poticanje čitanja i učenja, kojima se služi više od 20,000 korisnika. Za sada se nude 72 lektirna naslova, a brojni komentari korisnika Omo(gu)Readera na Google Play i App Storeu svjedoče o njihovom zadovoljstvu, tj. uspjehu primjene alata. Pregledom Omoguru stranice, uputa, pristupa i rješenja vidljiv je izniman nivo uključenosti i profesionalnosti svih sudionika projekta.
MADE IN: Crafts and Design Narratives
kreativna direkcija: OAZA
vizualni identitet: Ivana Borovnjak, Maja Kolar
dizajn i prijelom izložbenog kataloga: Ivana Borovnjak, Maša Poljanec
dizajn web stranice: Ivana Borovnjak, Maja Kolar
programiranje web stranice: Tomislav Modrić
dizajn cjelovitog izložbenog postava: Nina Bačun, Roberta Bratović, Maja Kolar, Tina Ivezić, Josipa Tadić
izvedba izložbenog postava: Darko Franjić (Močvarni hrast), Damir Debeljak
organizacija projekta: Muzej za umjetnost i obrt, OAZA (HR), Muzej za arhitekturo in oblikovanje (SI), Nova iskra, Mikser (RS), Werkraum Bregenzerwald (AU)
programska direkcija: Koraljka Vlajo, Dunja Nekić (MUO), Ivana Borovnjak, Maja Kolar (OAZA), Maja Vardjan, Cvetka Požar, Nikola Pongrac (MAO), Thomas Geisler, Miriam Kathrein (Werkraum Bregenzerwald), Relja Bobić (Nova iskra), Maja Lalić (Mikser)
kustoska koncepcija: Ivana Borovnjak, Maja Kolar, Koraljka Vlajo (HR), Maja Vardjan, Cvetka Požar (SI), Thomas Geisler, Miriam Kathrein (AU), Relja Bobić (RS)
suradnici: dizajneri / Mischer’Traxler Studio, Studio Unfold with Alexandre Humbert, Jenny Nordberg, Rianne Makkink, Chmara.Rosinke Studio, Andrea de Chirico, Lukas Wegwerth with Giulia Bruno, Tamara Panić; Halligrimur Arnason, Theresa Binder, Michael Dorfer, Anastasia Eggers, Anna Gramberger, Sandra Holzer, Philipp Kolmann,Lukas Kopf, Anna-Amanda Steurer, Julia Obermüller (AU); Anđela Brnas, Lola Buades, Clara Bunge, Ivy Castellano, Sara Dobrijević, Andreja Lovreković, Lucija Mandekić, Lucija Matić, Ela Meseldžić, Marko Mišković, Marin Nižić (HR); Đurđa Garčević, Marija Kojić, Strahinja Kolobarić, Milena Stanimirović (RS); Patricia Bascones, Patrik Benedičič, Emily Dietrich, Florian Fend, Rok Oblak, Joana Schmitz, Eva Štrukelj, Jera Tratar (SI) obrtnici / Bechter Licht, Devich Holzschuherzeugung, Holzwerkstatt Faißt, Holzhandwerk Helmut Fink, Schneiderstüble Manuela Maaß, Tischlerei Mohr, Oberhauser & Schedler Bau, Tischlerei Wolfgang Lässer, Tischlerei Rüscher, Schwarzmann — Fenster und Türen aus Holz, Ofenbau Voppichler, Sennerei Mühle-Hub (AU); Cerovečki Umbrellas, Močvarni hrast, Bookbindery 1924, Mala Arta Ceramics, Clockmaker Lebarović, Lapidarium Jewellery Making and Fine Metalsmithing, Antun Penezić Combmaker, Havel Metallspinning, Hat making Škrgatić, Stjepan Zagorščak (HR); Bosiljčić Candy Makers, Boya Porcelain, Grbović Bookbinding, Studio Vilenica Textile, Nenad Jovanov Sava Perfumery, Rade Hats, Tatjana+, Xylon Wodwoork, Petrof Bookbinding, Bane Shoemaking, Naša Posla Leatherworking (RS); Franc Jaklič Woodenware and Vessel Making, Silvo Jelenc Art of Blacksmithing, AK Alojz Kraner Shoemaking Workshop, Joži Košak Straw Hat Making, Erik Luznar Beekeeping, Urban Magušar Manufaktura Ceramics, Beno Ogrin Stonemasonry, Petra Plestenjak Podlogar – Škofja Loka Baking Honey Breads and Hand-carving Moulds, Rural Development Cooperative Pomelaj, Štefan Zelko Pottery (SI)
Opis projekta
MADE IN je pokrenut s ciljem zastupanja i promocije obrtničkog nasljeđa i inovativnog suvremenog dizajna na europskoj razini. Nastala platforma okuplja šest partnerskih organizacija te predstavlja nekoliko razvojnih etapa u sklopu višegodišnjeg interdisciplinarnog projekta: Istraživanje i dokumentaciju konteksta, utjecaja i prakse četrdeset obrtnika iz regije, Razvoj i realizaciju kustoske koncepcije s osam narativa o obrtu i dizajnu baziranih na provedenim suradnjama (radionice, rezidencijalni boravci) s četrdeset dizajnera iz cijele Europe te Izradu bogatog tiskanog i digitalnog arhiva obrtničkog znanja.
Obrazloženje nominacije
Već sami osnovni obrisi projekta MADE IN – Crafts and Design Narratives – s velikim brojem dionika iz više zemalja, ostvarenih suradnji i sinergija, opsežnog istraživanja i dokumentacije koja je iz njega proizašla, kao i širokim spektrom u užem smislu dizajnerskih intervencija – daju naslutiti njegovu težinu i važnost. No nije nas impresionirao toliko opseg projekta, njegovo mjerilo, nego činjenica da se svakom njegovom segmentu konzistentno osjeća njegova temeljna ideja, ishodišta i cilj relevantan za naše vrijeme. MADE IN nam jasno ukazuje na to što mislimo kada govorimo o diskurzivnoj i istraživačkoj dimenziji dizajna – jer projekt u idejnom smislu jesu doista pokrenule dizajnerice – a u isto vrijeme stvara konkretnu novu vrijednost, nova znanja ili novu strukturu za stara znanja, nove načine razmišljanja o tradiciji i suvremenosti, nove mreže ljudi, institucija i ideja, novu priliku da promislimo čime se to kao dizajneri bavimo i kako nam to može pomoći.
Uvodni tekstovi
Uz online izložbu objavljena su zasad dva uvodna teksta autora Željka Serdarevića i Damira Gamulina. Oba teksta naći će se i u tiskanoj publikaciji Pregled hrvatskog dizajna koja će biti promovirana krajem studenog ove godine.
Kritički presjek baziran na pogledu na dizajnersku produkciju u posljednje dvije godine napisao je Željko Serdarević u tekstu naslovljenom Bezbrižni pozdravi iz apatije:
“Pogubni učinak pandemije na ekonomske grane iz kojih dolazi najveći broj naručitelja hrvatskog dizajna još se ne nazire. Hrvatska kakvom je predstavlja izložba 19/20 još uvijek je zemlja “bezbrižnih pozdrava” — šarmantnih kreativnih inicijativa i živahne institucionalne kulture, sofisticiranih hotela i ugostiteljske ponude za šmekere. Dizajnerska scena se u ovom izdanju bijenala pokazuje vitalnom unatoč izostanku brojnih poznatih imena, koji treba pripisati apatiji koja je obilježila tekuću godinu.”
Cijeli tekst možete pročitati ovdje.
Drugi tekst, autora Damira Gamulina, daje nam pogled unatrag na evoluciju Izložbi hrvatskog dizajna od 1999. do danas, što je u međuvremenu napravljeno, kako se mijenjao njihov format i smisao, te što nam tek slijedi napraviti u budućoj perspektivi. Tekst, naslovljen Zašto i kako, možete pročitati ovdje.
“Mi danas (mislimo da) znamo što je dizajn; znamo njegove naručitelje, njegove kroničare i njegovu publiku, no budućnost… vjerujem da je moramo u izložbu svjesno uključiti i kroz izložbu usmjeravati, a ne samo pratiti.”
Više o Izložbi hrvatskog dizajna 19/20
Izložba hrvatskog dizajna središnja je i najvažnija strukovna dizajnerska manifestacija u Hrvatskoj koja okuplja najkvalitetnije dizajnerske radove nastale tijekom dvogodišnjeg razdoblja u svim područjima dizajnerskog djelovanja, uključujući dizajn vizualnih komunikacija i grafički dizajn, industrijski dizajn, dizajn ambalaže, dizajn prostornih intervencija i sustava, dizajn interakcija i elektroničkih medija, kritički, odnosno konceptualni dizajn, modni i odjevni dizajn itd. Osim što od 1999. godine predstavlja najbolje od profesionalne produkcije hrvatskih dizajnera, dizajnerskih studija i agencija, izložba uključuje i studentsku sekciju koja daje uvid u sva aktualna postignuća u visokoškolskoj dizajnerskoj edukaciji. O reputaciji i važnosti ovih izložbi govori i činjenica da se od 2010. održavaju u Muzeju za umjetnost i obrt, jednoj od najposjećenijih i najuglednijih muzejskih institucija u regiji.
S obzirom na posebne okolnosti uvjetovane epidemijom koronavirusa, kao i velika oštećenja koja je u potresu ove godine pretrpio Muzej za umjetnost i obrt, glavnina izložbe održava se na novoj online platformi Izložbe hrvatskog dizajna, dok će se u Muzeju za umjetnost i obrt od 14. studenog 2020. održati Izložba nagrađenih radova 19/20, uz promociju tiskanog kataloga, odnosno publikacije Pregled hrvatskog dizajna 19/20 te svečanu dodjelu Nagrada Hrvatskog dizajnerskog društva.
Izložba hrvatskog dizajna 1718, Muzej za umjetnost i obrt 2018. Fotografije: Petra Slobodnjak
Radovi prijavljeni na ovu izložbu prolaze strogu kritičku selekciju koju provodi Selekcijska komisija i Međunarodni ocjenjivački sud sastavljen od nekih od najvećih autoriteta u različitim područjima profesionalnog dizajnerskog djelovanja, uključujući ne samo dizajnere nego i kustose, kritičare i teoretičare dizajna. O odabiru radova i nagradama odlučuje Selekcijska komisija i Međunarodni ocjenjivački sud u sastavu Sanja Bachrach Krištofić, Karlo Kazinoti, Željko Serdarević, Svjetlana Despot, Marko Pavlović, Lea Vene, Vedran Židanik, Bojan Hadžihalilović (BiH) i John L. Walters (UK).
Ovogodišnje kategorije su: Dizajn vizualnih komunikacija, Industrijski / produkt dizajn, Dizajn u digitalnim medijima i dizajn interakcija, Dizajn ambalaže, Modni i odjevni dizajn, Prostorne i grafičke intervencije i sistemi, Cjeloviti projekt / proizvod te Koncept / inicijativa / kritički dizajn. Nagrade i Posebna priznanja HDD-a dodjeljuju se u svim kategorijama. Posebna Nagrada HDD-a za životno djelo ove će godine biti dodijeljena industrijskoj dizajnerici Blaženki Kučinac. Najboljem radu u selekciji za Izložbu hrvatskog dizajna 19/20 dodijelit će se i Velika nagrada Hrvatskog dizajnerskog društva.
Izložba hrvatskog dizajna 1718, Muzej za umjetnost i obrt 2018. Fotografije: Petra Slobodnjak
Tiskana publikacija Pregled hrvatskog dizajna 19/20 temeljna je dvogodišnja publikacija koja donosi pregled najkvalitetnije hrvatske dizajnerske produkcije u protekle dvije godine. Opsežna publikacija na cca 300 stranica predstavlja radove selektirane za izlaganje u sklopu bijenalne Izložbe hrvatskog dizajna 19/20. Publikacija predstavlja više od samog kataloga manifestacije. U prvom segmentu uključuje eseje i intervjue domaćih i međunarodnih stručnjaka u području prakse, kritike i teorije dizajna, kako o tekućim, tako i o metodološkim, društvenim i kulturnim aspektima same dizajnerske prakse. Publikacije Pregled hrvatskog dizajna u tom su smislu nastojanje da se sadašnji trenutak hrvatskog dizajna kontekstualizira, kritički propita i arhivira. Drugi i najveći segment publikacije sadrži detaljan prikaz svih selektiranih radova u sedam kategorija: vizualne komunikacije, produkt/industrijski dizajn, modni dizajn, el. mediji itd. Osim grafičkih i fotografskih reprodukcija, svi radovi predstavljeni su i kratkim tekstovima koji objašnjavaju polazišta, ideje i proces realizacije projekata. Treći segment publikacije prezentira aktivnosti Hrvatskog dizajnerskog društva u razdoblju između dvije bijenalne izložbe. Publikacija je dvojezična (hrvatsko-engleski). Svi sudionici online izložbe Pregled hrvatskog dizajna dobivaju bez naknade. Moguće je dobiti samo jedan katalog po odabranom radu. Svi sudionici izložbe kao i članovi HDD-a mogu kupiti dodatne primjerke kataloga po sniženoj cijeni.