Iz teksta Darka Šimičića:
„Fotomontaža je podjednako korištena za komercijalno i političko oglašavanje, a rezultat tog postupka su radikalna umjetnička djela uobličena modernim vizualnim postupkom koji ujedinjuje dinamiku filma i atrakciju reklamnih plakata. Toga su bili svjesni onodobni umjetnici/monteri koji vješto kreiraju vizualno privlačna djela namijenjena širokoj publici, dostupna na novinskim kioscima, na uličnim plakatima i u izlozima knjižara. Izložba prati djelovanje brojnih poznatih, manje poznatih i nepoznatih umjetnika i umjetnica u tri veća kulturna centra Kraljevine Jugoslavije – Beogradu, Ljubljani i Zagrebu te okvirno obuhvaća stotinjak djela, knjiga, časopisa i novina. Vremenski, izložena djela nastala su od 1927. do 1941. godine.

Naslovnica knjige Tarasov-Rodionov: Čokolada, dizajn: Franjo Bruck, Minerva, Zagreb 1934.

U Beogradu je iznimno važan opus realizirao Pavle Bihaly, umjetnik i izdavač, urednik časopisa Nova Literatura (1928 – 1930.) i osnivač izdavačke kuće Nolit (1929 – 1941.). Njegove fotomontaže objavljene u časopisu i naslovnicama knjiga pokazuju blisku vezu s oblikovanjima koje je John Heartfield realizirao na omotima knjiga u izdanju Malik Verlag i magazina Arbeiter Illustrierte Zeitung. Niz fotomontaža i fotokolaža oblikovali su nadrealistički pisci i slikari okupljeni oko časopisa Nadrealizam danas i ovde i almanaha Nemoguće / L’Impossible, a posebno su atraktivne fotomontaže Dušana Matića u knjizi  Podvizi družine Pet petlića (1933.) autora Aleksandra Vuča. Iznimnu fotomontažu realizirao je Boško Tokin na naslovnici svoje knjige Terazije (1930.).

Naslovnica knjige Miroslav Krleža: Glembajevi, dizajn: Franjo Bruck, Minerva, Zagreb 1932.

U Ljubljani je značajan opus ostvario Mitja Švigelj aktivan u Studiju Mico koji je oblikovao niz atraktivnih naslovnica ispiriranih filmskim plakatima za knjige Založbe Evalit (1933 – 1936.). Nekoliko izvanrednih fotomontaža izradio je pisac Bratko Kreft.

Naslovnica knjige Diktatur in Jugoslawien – Dokumente Tatsachen. Dizajn: Ivana Tomljenović i Werner Eggert, Bund Freier Balkan, Berlin 1930.

Umjetnici aktivni u Zagrebu oblikovali su naslovnice knjiga u izdanju nakladnih knjižara Minerva, Epoha i  Binoza. Te su naslovnice oblikovali Vilim Svečnjak, Zdenka Turkalj, Vera Velzek i niz drugih autora. Posebno vrijedne opuse ostvarili su Franjo Bruck i Ivan Sabolić. Bruck je autor izvanrednih montaža za naslovnice Sabranih djela Miroslava Krleže (1932 – 1934.) i edicije Knjige našeg vremena. Sabolić je fotomontažama ilustrirao Zbornik hrvatskih seljaka (1936.) i naslovnicu vlastite knjige Selo Belovec ( 1938.). Fotomontaže se pojavljuju i na stranicama ilustriranih časopisa kao što su Svijet, Kulisa i Cinema.

Naslovnica knjige Theodor Plivier: Kaiserove kulije, dizajn: Zorica Turkalj, Binoza, Zagreb 1934.

Ova tema izvorno je obrađena u okviru projekta Zajednički fotografski narativi koji je inicirao i vodio Ured za fotografiju. Rezultat je tekst objavljen u istoimenoj publikaciji u izdanju Ureda za fotografiju, Zagreb i Gradske galerije Striegl, Sisak, 2022. Neki primjeri fotomontaže bili su izloženi na završnoj izložbi projekta u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku 2022. godine. U nešto većem obimu, primjeri fotomontaže u tisku bili su pokazani na izložbi Antikvariat Ljubljana u Galeriji P74 u Ljubljani 2022. godine. Izložba obuhvaća reprezentativan izbor originalnih izdanja knjiga i drugih tiskovina iz autorove privatne kolekcije.“

Naslovnica knjige Aleksandar Vučo: Podvizi družine “Pet petlića”, dizajn: Dušan Matić, Nadrealistička izdanja, Beograd 1933.