Izložba prati ulogu grafičkog dizajna u kreiranju i širenju glavnih obilježja i postulata jugoslavenske države, fokusirajući se na najvažnije motive utkane u brend nove države, kroz osam izložbenih cjelina: državni simboli, kult Josipa Broza Tita, revolucija i NOB, kult radnika, u službi naroda, industrijalizacija, modernizacija i blagostanje.
Na izložbi će biti predstavljeno preko 250 plakata iz zbirki Muzeja istorije Jugoslavije, Muzeja za umjetnost i obrt iz Zagreba, Muzeja za arhitekturu i dizajn iz Ljubljane i Muzeja savremene umetnosti iz Beograda, kao i iz privatnih kolekcija. Izložba obuhvaća i preko 200 publikacija iz Narodne biblioteke Srbije, 100 poštanskih maraka iz fonda Muzeja istorije Jugoslavije, preko 80 kutija šibica iz fonda Muzeja za umjetnost i obrt i 300 zaštitnih znakova radnih organizacija iz fonda beogradskog Muzeja primenjene umetnosti i privatnih kolekcija.
Odabirom grafičkog materijala dokumentiran je razvoj ključnih službenih i neslužbenih državnih simbola: od zastave trobojke i grba, preko zvijezde, srpa i čekića do kulta Titove ličnosti i nezaobilazne crvene boje, ali i odnosa dizajnera i tadašnjeg društva naspram onoga što oni zastupaju i predstavljaju.
Naslov izložbe inspiriran je knjigom Dizajn za stvarni svijet Viktora Papaneka, izuzetno značajnog austrijsko-američkog teoretičara dizajna, koji je sedamdesetih i osamdesetih godina izvršio snažan utjecaj na generacije mladih dizajnera u Jugoslaviji. Termin dizajn za stvarni svet podrazumijeva dizajnersku praksu kojom se pronalaze rješenja za stvarne probleme zajednice i time zauzima aktivistička pozicija prema profesiji.
Stvaranje nove države pretpostavljalo je stvaranje novih vrijednosti, ispričanih kroz nove ideološke paradigme sublimirane u svima razumljivim simbolima. Nakon mračnog iskustva Drugog svjetskog rata, dizajneri i arhitekti, redom revolucionari i antifašisti, učestvovali su u kreiranju novog društva s dubokim uvjerenjem da će svojim profesionalnim djelovanjem doprinijeti promjeni svijeta nabolje.
Izložbom dominira plakat, kako zbog svoje veličine i vizualne snage, tako i zbog važnosti koju je imao kao općeprihvaćeno sredstvo masovnog prenošenja poruka u tadašnjem društvu. U nastojanju da približi iskustvo prisustva grafičkog dizajna u svakodnevici socijalističkog čovjeka, izložba poseže za sveprisutnim grafičkim formama poput novčanica, poštanskih maraka, kutija šibica, poslovnih čestitki, kalendara, tvorničkih kataloga i logotipa tvrtki.
Posjetioci će imati priliku premijerno pogledati i sedam intervjua sa značajnim sudionicima jugoslavenske dizajnerske scene, snimljenih u Beogradu i Zagrebu.
Poseban segment izložbe čine radovi studenata Visoke škole likovnih i primenjenih umetnosti strukovnih studija u Beogradu, koji pokazuju odnos mlade generacije dizajnera prema ulozi dizajna u društvu danas.