Plakati koji su nastajali tijekom nekoliko dana uoči prosvjeda nosili su poruke o važnosti obrazovanja, kao i o pogubnosti neznanja, o otporu političkim pritiscima na struku u odlukama ključnim za budućnost društva u kojem živimo, ali i o društvenoj odgovornosti i društvenom poslanju dizajna kao profesije. Ti plakati ponijeli su iznimno uspješnu kampanju koja je naišla na sjajan odjek u javnosti, a u konačnici su, preseljeni na transparente, postali i sastavni dio masovnog prosvjeda na glavnom zagrebačkom trgu. Akciju je od prvog trenutka formalno podržalo i Hrvatsko dizajnersko društvo, kao i inicijativa Kulturnjaci 2016, a osmislile su je dizajnerica i prethodna Predsjednica Svjetskog savjeta za dizajn (ico-D) Iva Babaja i dizajn menadžerica Tatjana Bartaković.
Jakov Vilović i Demijan Bačić, Utorak
U sklopu izložbe predstavljeni su radovi sljedećih autora: Ivan Antunović, Bachrach&Krištofić, Bruketa&Žinić, Bunch, Davor Bosnić, Matea Bronić, Dejan Dragosavac i Tomislav Medak, Sandro Dujmenović, Hamper (Ivana Vučić & Tom Jura Kaćunić), Izvorka Jurić & Jelena Gvozdanović, Draga Komparak, Marko Koržinek, Dejan Kršić, Igor Mladinović, Šesnić&Turković, Zoran Đukić, Marko Hrastovec, Utorak (Jakov Vilović i Demijan Bačić), Boris Ljubičić, Jelenko Hercog, Marko Cvijetić & Jurica Koletić, Five, Nji3 (Tessa Bachrach, Dina Milovčić, Franka Tretinjak), Igor Manasteriotti, Parabureau, Revolucija, Vesna Horvat i Kitica Kekić, Kombinat (Leo Kirinčić i Mirna Gurdon), Svjetlana Vukić, Narcisa Vukojević, Sonja Šurbatović, Luka Pervan. Osim selekcije otisnutih plakata i transparenata, u dokumentarnom, elektroničkom obliku prikazani su i odabrani radovi niza drugih autora koji su se priključili inicijativi (Tomislav Ceronja, Ivo Matić Đontra, Marko Perozić, Gasper Sopi, Negra Nigoević & Dražen Novak, Željka Tkalčec, Lana Lovrić, Vinka Draganja, Barbara Klenkar, Bachrach & Krištofić, Darko Bosnar, Igor Mladinović, Davor Schunk, Ivan Križan, Marko Perožić), kao i fotografije koje svjedoče o samoj akciji i prosvjedu u kontekstu kojeg je održana.
Marko Hrastovec
Iz iskaza Hrvatski dizajneri u akciji Ive Babaje i Tatjane Bartaković:
“Svi mi koji se dizajnom bavimo na različite načine, izabrali smo dizajn zbog njegovog humanističkog predznaka i učinkovitosti kojom unapređuje ne samo fizičke proizvode, potpomažući konkurentnost nacionalnih ekonomija, već i usluge javnog sektora. Javni je sektor potencijalno glavni naručitelj dizajna, ali ne u Hrvatskoj, gdje zajedno s politikom – kako se pokazalo – oni zajedno ne služe građanima, već su sami sebi svrha. Radeći na nekoliko strateških dokumenata koji su dizajn pokušali integrirati u neke strategije razvoja pojedinih grana domaćeg gospodarstva, shvatili smo da je glavna prepreka aktivaciji dizajna u hrvatskoj ekonomiji – manjak primjerenog obrazovanja i nužnost njezine ozbiljne reforme. Mi vjerujemo da jedino zemlja vođena znanjem koje se temelji na modernom obrazovanju te istraživanju i inovaciji, može generirati prosperitet svim građanima. S tom premisom će mlađi naraštaju u Hrvatskoj imati veću priliku za bolju i kvalitetniju budućnost. Društvo pretpostavlja zajedničke interese, njegov motor rasta jesu interdisciplinarni stručnjaci spremni za promjene koji hrvatsku ekonomiju i kulturu mogu učiniti međunarodno konkurentnima i prepoznatljivima, a građanima omogućiti veći standard življenja.
Jelenko Hercog
Zato smo sasvim spontano pokrenule inicijativu Hrvatski dizajn/eri u akciji pozvavši domaće grafičke dizajnere da, ako to žele, svojim plakatima iskažu podršku Cjelovitoj kurikularnoj reformi i voditelju radne skupine dr. sc. Borisu Jokiću te njegovom timu stručnjaka. Plakati dizajnirani u ovu svrhu jasno poručuju da je reforma obrazovanja od ključnog značaja za razvoj Hrvatske i tiče se svakog građanina Republike Hrvatske, neovisno o političkoj i vjerskoj pripadnosti, svjetonazoru ili uvjerenjima. Plakati poručuju da struka treba biti ispred politike, te da politika treba služiti za dobrobit građana.
Svaka strategija razvoja je reforma u svojoj biti. Bez sustava koji omogućuje djeci da stječu vještine u skladu s vremenom – krademo djeci – a i samima sebi, posredno – budućnost. Politika ne djeluje za dobrobit građana, ali vrijeme je da pokažemo da politika treba služiti nama, a ne mi njoj. U situaciji u kojoj se jedine reforme izvode na izravnu štetu kvalitete života građana, sve je važnije pokazati da promjena treba krenuti od nas samih. Nedopustivo je da se projekt ovakve važnosti za budućnost Hrvatske opstruira zbog političkih i marginalnih interesnih skupina bez pravog političkog legitimiteta, ako se, kako je rekao dr. sc. Boris Jokić, “dominantne političke stranke koje vode ovu zemlju ne dogovore oko toga da je jednoznačno potrebna promjena hrvatskog obrazovanja, onda dugoročno nemamo šanse kao društvo za promjenu“.
Smatramo i da građanska odgovornost ne prestaje izlaskom na izbore – nastavlja se mirnim, civilnim djelovanjem unutar dostupnih institucija i korištenjem svih dostupnih alata. Za nas dizajnere to su kreativni mediji putem kojih ukazujemo da se dizajn nalazi u službi izgradnje kvalitetnijeg življenja kao jedinstveni alat za provođenje promjena i društvene komunikacije”.
Šesnić&Turković