Trajanje IZLOŽBE HRVATSKOG DIZAJNA produljeno do 29. siječnja!

2122_produljenje_900x600

Zbog velikog interesa publike trajanje IZLOŽBE HRVATSKOG DIZAJNA 21/22 u Laubi – Kući za ljude i umjetnost produljeno je do nedjelje 29. siječnja 2023! Iskoristite priliku i pogledajte najbolja dizajnerska ostvarenja iz protekle dvije godine u svim područjima dizajnerskog djelovanja, od dizajna vizualnih komunikacija, preko produkt dizajna i dizajna ambalaže, do modnog dizajna, dizajna u digitalnim medijima i koncepata. Izložena su ukupno čak 324 profesionalna i studentska dizajnerska projekta, a radovi ovjenčani nagradama i posebnim priznanjima već u ožujku bit će prikazani i u Multimedijalnom kulturnom centru u Splitu!

Izložba hrvatskog dizajna središnja je i najvažnija strukovna dizajnerska manifestacija u Hrvatskoj koja okuplja najkvalitetnije dizajnerske radove nastale tijekom dvogodišnjeg razdoblja, podijeljene u ukupno osam profesionalnih i studentskih kategorija: Dizajn vizualnih komunikacijaIndustrijski / produkt dizajnDizajn u digitalnim medijima i dizajn interakcijaDizajn ambalažeModni i odjevni dizajnCjeloviti projekt / proizvodProstorne i grafičke intervencije i sistemi te Koncept / inicijativa / kritički dizajn. Izložba se ove godije po prvi put održava u novom prostoru, Laubi – kući za ljude i umjetnost, nakon 10 godina suradnje s Muzejom za umjetnost i obrt koji je zbog oštećenja nastalih u potresu u procesu obnove. Online verziju izložbe možete pregledati na ovom linku: https://izlozba.dizajn.hr/2122/

Fotografija: Damir Žižić

Fotografija: Damir Žižić

Nagrada HDD-a za životno djelo dodijeljena je dizajneru Borisu Ljubičiću, a Veliku nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva ove je godine osvojio Centar za posjetitelje Crna Roda (tim autora: Clinica studio, Roth i Čerina, Niko Mihaljević, Ivana Fabrio, Franka Tretinjak, Borna Demel, Novena i Vanja Cuculić).

 

Centar za posjetitelje Crna roda, Osekovo. Velika nagrada Hrvatskog dizajnerskog društva na Izložbi hrvatskog dizajna 21/22

Centar za posjetitelje Crna roda, Osekovo. Velika nagrada Hrvatskog dizajnerskog društva na Izložbi hrvatskog dizajna 21/22

 

Osim ovog projekta, za Veliku su nagradu bili nominirani izdavačka inicijativa Oaza Books (Oaza / Nina Bačun, Ivana Borovnjak, Roberta Bratović, Tina Ivezić, Maja Kolar, Maša Poljanec), koja je osvojila nagradu u kategoriji Koncept, inicijativa, kritički dizajn te Publikacije Kunsthalle Wien (Dejan Kršić i Lana Grahek), koje su nagrađene u kategoriji Dizajn vizualnih komunikacija. Sve nagrađene radove možete pregledati ovdje.

 

Dobitnici nagrada i priznanja HDD-a na Izložbi hrvatskog dizajna 21/22. Fotografija: Damir Žižić

Dobitnici nagrada i priznanja HDD-a na Izložbi hrvatskog dizajna 21/22. Fotografija: Damir Žižić

 

Autori vizualnog identiteta i postava Izložbe hrvatskog dizajna 21/22 su renomirani dizajnerski studio Šesnić&Turković. Izložba će, nakon Zagreba, u ožujku 2023. biti prikazana i u Multimedijalnom kulturnom centru u Splitu. Sve odabrane radove možete pogledati i na online izložbi na adresi www.izlozba.dizajn.hr/2122!

 

2122 otvorenje damir zizic (2)

 

 

Iz teksta Zlatke Salopek, članice Selekcijske komisije i Ocjenjivačkog suda Izložbe 21/22:
„Tijekom procesa selekcije nekoliko se puta pojavilo pitanje na koji je način Covid-19 utjecao na dizajn u Hrvatskoj. U posljednjem Pregledu hrvatskog dizajna 19/20 izražena je određena nelagoda prožeta neizvjesnošću, i odgovori na ta pitanja odloženi su za kasnije doba kada će biti jasnije na koji način se naš okoliš izmijenio i koju je to razinu utjecaja imalo na naše živote i dizajnersko djelovanje. Mogu ponoviti radosnu vijest da je prijavljenih radova više nego ikada, a mogu objaviti i osobno oduševljenje da se u velikom broju radova osjeća značajan pomak ka inkluzivnosti, brižnosti za mentalno zdravlje i uvažavanju ljudskih osjećajnih stanja. Taj otklon se osjeća na svim poljima: od teme kojom se radovi bave, preko načina na koji pristupaju problematici, do marljivosti kojom uspješno pretaču narative i nastojanja iz medija u medij.“

 

2122 otvorenje damir zizic (9)

 

Iz teksta Maše Milovac, predsjednice Hrvatskog dizajnerskog društva:
„Nakon uobičajeno jake i radovima bogate kategorije vizualnih komunikacija, ono što se na prvi pogled može primijetiti jest i sve stabilniji broj prijavljenih, pa tako i selektiranih radova u kategoriji dizajna u digitalnim medijima i dizajna interakcija, što vidimo kao posljedicu razvoja novih tehnologija i potreba tržišta. No, možemo to promatrati i kroz prizmu recentnih događaja i zaključiti da je značajna promjena načina rada i života u smjeru povećane upotrebe digitalnih servisa i aplikacija doista vidljiva u radovima prisutnima na izložbi. Osobno me veseli vidjeti velik broj naručitelja dizajniranih publikacija i knjiga koje na neki način demantiraju lažna proročanstva da će tiskana izdanja izgubiti svoju funkciju te da će čitanje pronaći svoju alternativu u digitalnom mediju. Jer, baš kao i digitalna tehnologija, i tehnologija tiska se razvija, a mjesta za napredak ima još mnogo u smjeru ekološki prihvatljivih boja, papira te održivih metoda tiska. Prostorne intervencije i sistemi sve su zanimljivija i sveobuhvatnija kategorija, i sve važnija jer kroz selektirane radove vjerno demonstrira raznoliku ulogu dizajnera u tim projektima, što podcrtava činjenicu o multidisciplinarnom aspektu našeg zanimanja na koju se često i kao strukovno udruženje pozivamo.“

 

2122 otvorenje damir zizic (6)

 

Iz teksta Marka Goluba o dizajnerskom djelovanju Borisa Ljubičića, dobitnika Nagrade HDD-a za životno djelo:
„Govoriti o nečijem životnom opusu uvijek znači i govoriti o njegovoj važnosti, o tome zašto je relevantan u kontekstu u kojem je nastajao, ali i koliko je daleko dosegnuo izvan njega, po čemu je poseban i drukčiji, što nam on znači i koliko nam znači. Odgovor na to pitanje uvijek će biti pomalo subjektivan i podložan konvencijama – mi podrazumijevamo da su kultura i umjetnost društveno važne, čak i onda kad se čini da nas stvarnost demantira i da se njihova težina rasplinjuje čim se izađe iz institucionalnog konteksta kulture i profesionalnih standarda kulturne, umjetničke, pa i dizajnerske zajednice. Osvrćući se na dosadašnji dizajnerski rad Borisa Ljubičića, od početka 1970ih do danas, rekao bih da on proistječe iz eksplicitnog uvjerenja da je dizajn nedvosmisleno životno važan i da vizualne komunikacije prožimaju sve aspekte naših svakodnevnih života. Iz takvog uvjerenja slijedi odgovornost, što je sam Ljubičić lijepo formulirao u svom autorskom motu koji kaže da dizajner mora preuzeti „odgovornost za vrijeme i prostor“ u kojem djeluje. Ta odgovornost nije samo načelna, ona se specifično odnosi na svaku dizajnerovu intervenciju u našu vizualnu i spoznajnu stvarnost – bez obzira je li riječ o dizajnu ili redizajnu, ambalaži deterdženta za posuđe, korporativnom ili institucionalnom identitetu, plakatu, videospotu, kalendaru ili knjizi. Pogledamo li Ljubičićeva mnogobrojna ostvarenja, ne svjedočimo samo izuzetnoj snazi vizualnog komuniciranja, nego i radovima koji nas uče kako gledati i čitati našu suvremenu vizualnu stvarnost. Gotovo odreda zamišljeni iznimno ambiciozno, Ljubičićevi identiteti, plakati, knjige, kampanje, čak i pakiranja koja je oblikovao, snažno govore o našem vremenu, govore o našoj percepciji, govore o tome što znači biti uronjen u svijet slika i informacija, kao što svi jesmo, bez obzira jesmo li toga svjesni ili ne.“

 

2122 otvorenje damir zizic (8)