Tag: produkt dizajn

naslovna slava marijan špoljar [d]razgovor

Video [d]razgovor: Marijan Špoljar o Slavi Antoljak

Gost ovoga video [d]razgovora bio je Marijan Špoljar, koprivnički povjesničar umjetnosti i kustos čiji je fokus istraživanja uglavnom usmjeren na proučavanje lokalnih umjetnika iz Koprivnice i njezine okolice. Ovoga nam je puta Marijan Špoljar ispričao priču o Slavi Antoljak, koja je stjecajem različitih društveno-političkih i ekonomskih okolnosti, radila negdje između umjetničkog obrta i dizajna – u vrijeme kad se dizajn kod nas snažno borio za svoju poziciju u društvu i gospodarstvu. Razgovor s kustosom održan je još za vrijeme trajanja izložbe „Slava Antoljak – od zanata do primijenjene umjetnosti, od umjetničkog obrta do dizajna“. Razgovor pokriva dizajneričin profesionalni put, fokusirajući se na velike uspjehe poput sudjelovanja na Milanskom trijenalu i Zagrebačkom salonu. Razgovor je vodila Ora Mušćet, a snimio i montirao Miran Krčadinac.

pipi kucinac Tekstovi

Borba za integritet, borba za dizajn – priča Blaženke Kučinac

“Gledajući na jednom mjestu dizajnerski opus Blaženke Kučinac svjedočimo ne samo njenom strastvenom radu na oblikovanju estetskih i funkcionalnih predmeta, nego širem spletu faktora koji uvjetuju njihovo zamišljanje i realizaciju, poput reagiranja na specifične potrebe i zahtjeve tržišta i korisnika, tehnoloških mogućnosti tvornice, formiranja cijena proizvodnje i prodaje, marketinške domišljatosti, sretnih okolnosti, dobrih ili loših poslovnih odluka. U tom smislu, opus Blaženke Kučinac rasvjetljava nam kako nju kao osobu i dizajnericu, tako i cijelu konstelaciju aktera, tvornica, tvrtki, tehnoloških, društvenih i ekonomskih uvjeta na mapi hrvatskog dizajna u drugoj polovici 20. stoljeća.” – PIŠE: MARKO GOLUB

P1810273 Diskurs

Sinteza obrta, primjenjene umjetnosti i dizajna – Priča Slave Antoljak

“Mada se djelovanje Slave Antoljak pedesetih godina odvija unutar discipline primijenjene umjetnosti i koncepta unikatnog ili maloserijskog, zanatskog proizvoda, lako je primijetiti da neke od postupaka možemo kvalificirati iskoracima, da je organski pristup ponekad u naravi njezina rada, da prati suvremene tendencije u oblikovanju, da poznaje inozemna iskustva, da organizira studijska putovanja i da sve više surađuje s onim članovima ULUPUH-a koji preferiraju istraživačke pristupe, oblikovanje funkcionalnog predmeta i sintezu različitih disciplina.” – PIŠE: MARIJAN ŠPOLJAR

antoljak naslovna HDD galerija

SLAVA ANTOLJAK – Od zanata do primijenjene umjetnosti, od umjetničkog obrta do dizajna (21.1. – 11.2.2021.)

Od četvrtka 21. siječnja u 12 sati do 11. veljače 2021. u HDD galeriji traje izložba Slave Antoljak, koja nas upoznaje s djelovanjem ove važne autorice u vibrantnom periodu 1950-ih i 1960ih godina, ali i prije rata. Slava Antoljak djelovala je na presjeku zanatstva, umjetničkog obrta, primijenjene umjetnosti i dizajna, surađivala je s nekima od najistaknutijih arhitekata, dizajnera i umjetnika njezina vremena, te je aktivno sudjelovala u razvoju domaće dizajnerske zajednice. Na izložbi će biti prikazani namještaj te tkani dekorativni i funkcionalni predmeti iz zbirke zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt i privatnih zbirki, a kustos izložbe je Marijan Špoljar.

najava-Blaženka-Kućinac-1200x800 HDD galerija

Blaženka Kučinac i industrijsko oblikovanje u tvornici namještaja (11. – 29.12.2020.)

Od petka 11.12. do utorka 29.12. u HDD galeriji održava se izložba “Blaženka Kučinac i industrijsko oblikovanje u tvornici namještaja”. Ova mini-retrospektiva daje presjek dizajnerskog djelovanja Blaženke Kučinac od kasnih 1950-ih do kraja 1980-ih, prvenstveno u kontekstu industrije namještaja u Hrvatskoj, s naglaskom na dva desetljeća rada za osječku tvornicu Mobilia – Ivo Marinković u sklopu koje dizajnira brojne garniture i komade namještaja, uključujući i tri programa garniture “Osijek” te modularnu dječju sobu Pipi – “garnituru koja raste s djetetom”. Izložba je otvorena radnim danima (pon-pet) od 12 do 19 sati. Autorica izložbe je Vanja Brdar Mustapić.

Marko-Pavlovic-22 za ekran Intervju

MARKO PAVLOVIĆ: “Najveće prilike i dalje leže u samoiniciranim projektima i suradnjama s drugima”

“Izazovi su brojni, a samostalni dizajner mora ujedno biti dobar radnik i šef. Zapravo si u poziciji menadžera jer moraš na adekvatan način upravljati resursima kao što su vrijeme, novac, znanje i oprema. Jedan od najvećih, ako ne i glavni izazov, je izgradnja i održavanje dobre baze klijenata i kvalitetnog odnosa s njima. Dodatno, potrebno je težiti stvaranju različitih tokova prihoda. To je na primjer moguće postići realizacijom projekata koji mogu dugoročno donositi zaradu ili tantijeme, i jednokratnih projekata koje je moguće odraditi u kraćim vremenskim intervalima. Kao treću i najizazovniju mogućnost vidim samostalnu proizvodnju i prodaju vlastitih proizvoda te izgradnju vlastitih robnih marki, na način dizajnera-poduzetnika” – Razgovarao: MARKO GOLUB

nova naslovna 1920 Izložba hrvatskog dizajna

IZLOŽBA HRVATSKOG DIZAJNA 19/20: Nagrađeni radovi u Muzeju za umjetnost i obrt (14.11. – 5.12.)

Od subote 14. studenog do 5. prosinca u Muzeju za umjetnost bit će otvorena “Izložba hrvatskog dizajna 19/20: Nagrađeni radovi”. Izložba predstavlja najužu selekciju najboljih dizajnerskih radova iz protekle dvije godine u kategorijama Dizajn vizualnih komunikacija, Dizajn u digitalnim medijima i dizajn interakcija, Dizajn ambalaže, Industrijski / produkt dizajn, Prostorne i grafičke intervencije i sistemi, Modni i odjevni dizajn, Cjeloviti projekt / proizvod te Koncept / inicijativa / kritički dizajn. Nakon zagrebačke premijere, izložba nagrađenih radova početkom 2021. godine seli u Split i Rijeku, a potpunu selekciju, od ukupno 294 dizajnerska projekta, možete i dalje pogledati na online Izložbi hrvatskog dizajna 19/20.

despot Intervju

SVJETLANA DESPOT: “Dizajn je znak prosperiteta sredine”

“Glava je puna i najteže je zaustaviti ideje i usmjeriti ih. Nekih se moraš odreći, odvojiti bitno od nebitnoga. Onda se javi prva ideja vodilja, upali se lampica. Tako blink krene s nekim sloganom ili filmom u glavi. Inspirirana sam organskim oblicima i svijetom oko sebe. Dizajnirati prostor je način stvaranja jedinstvenog senzornog okruženja koje djeluje neprimjetno i kohezivno. To je jedinstven mikro-svemir koji stvara utjecaj na svoje korisnike i može donijeti sreću, mir i inkluzivnost. Interijer često zamišljam kao nastavak urbanog tkiva koji povezuje okoliš s njegovom nutrinom, stvarajući vizualnu vezu između vanjskog i unutarnjeg prostora, uvažavanjem elemenata prirodnog okoliša.” – Razgovarala: ORA MUŠĆET

rc Intervju

REGULAR COMPANY: “Pristup dizajnu prilagođavamo kontekstu projekta”

“Najčešće radimo u kontekstu proizvodnje, gdje je cilj napraviti najbolji mogući proizvod s postojećim tehnologijama koje proizvođač ima na raspolaganju. Naravno da se događalo nebrojeno puta da su proizvođači nabavljali nove tehnologije i radili s nama na procesu optimizacije proizvodnje, pogotovo kad se neki proizvod pokaže uspješnim i počne proizvoditi u većim serijama. U fazi razvoja proizvoda najviše komuniciramo s majstorima i razvojnim timovima, s ciljem da se dođe do prototipa ili nulte serije koja je najbolji mogući kompromis između dizajna i proizvodnje.” – Razgovarala: Ora Mušćet

hero_Untitled-2 Centar oblikovanja svakodnevice

Živi arhiv: “Bernardo Bernardi i TVIN”

Pogledajte drugi u seriji od deset „Živi arhiv“ videa u kojima će građani govoriti o osobnim predmetima relevantnima za bolje razumijevanje povijesti dizajna i arhitekture. Ovaj je video posvećen arhitektu i dizajneru Bernardu Bernardiju, odnosno naslonjačima koje je dizajnirao za današnje Pučko otvoreno učilište u Zagrebu. Ujedno je ovo i priča o TVIN-u, virovitičkoj tvornici, u kojoj su se ovi stolci 60-ih godina proizvodili. Autorica intervjua i sinopsisa je Ivana Borovnjak.

Sonda_6320 Intervju

JELENA FIŠKUŠ & SEAN POROPAT (Studio Sonda): „Sve počinje od informacije“

“Nikad ne radimo tri rješenja koja su lijepa, pa onda klijent bira koje mu se od njih više sviđa. Ako polazite od problema, ili od osnovne, kvalitetno postavljene informacije, vrata vam se samo otvaraju jedna za drugima i počnete uviđati taj jedan jedini logičan put, a ne njih tri ili pet. Rezultat naposlijetku nije projekcija naših kreativnih zamisli, nego nešto što jasno proizlazi iz strpljive i intenzivne komunikacije i suradnje s klijentom. Ovakav princip rada nam je važan, konstantno ga preispitujemo, razvijamo, nadograđujemo i prenosimo na nove generacije suradnika” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

artefakt_izlozba_banner Izložba

Izložba “Artefakt + dizajn = prototip” u Arheološkom muzeju u Zagrebu

Izložba Artefakt + dizajn=prototip prikazuje radove mladih nezaposlenih osoba nastalih tijekom provedbe europskog projekta “Od strukovnih zanimanja do kreativne industrije”. Na izložbi su predstavljeni novonastali inovativni proizvodi različitih namjena nastalih kao rezultat procesa koji je utemeljen na reinterpretaciji kulturne baštine. Izložba se može pogledati do 13. ožujka 2019.

fotka tekst golub6 sve Izložba hrvatskog dizajna

ŠTO DIZAJN MOŽE REĆI O SEBI? Povodom Izložbe hrvatskog dizajna 1718

“Dizajner kojeg obično prepoznajemo kao dobrog u tome što radi često ima tu glamuroznu auru nadahnutog pojedinca, no dobar dizajn ponekad se krije baš iza anonimnog i kolektivnog (npr. u okviru agencija), iza masovnog i nezamjetnog u svojoj sveprisutnosti, iza malih, strateški važnih preinaka i pomaka kod dugotrajnih brendova itd. Jedna od prednosti ovakvog izložbenog formata trebala bi biti to da nam on daje generalnu ideju o tome što vidimo kao dobar standard, kao ‘primjere dobre prakse’, razinu kojoj treba stremiti. No kako ni dizajn nikad nije bio, a pogotovo danas nije ‘jedna’ stvar nego mnogo njih, naivno je govoriti o univerzalnom standardu” – PIŠE: MARKO GOLUB

made in ilica (4) Tekstovi

Oaza je susjedstvo

“Oaza želi prije svega vidjeti na koje druge načine dizajneri danas uopće mogu djelovati, odnosno kako u uvjetima gotovo potpuno zamrle industrijske, ali i obrtničke proizvodnje stvoriti novu samoodrživu mrežu suradnji i odnosa baziranu na povjerenju, uzajamnosti, nesebičnoj razmjeni znanja i potencijalnoj dobrobiti za sve involvirane aktere. U tom smislu, njihova je pozicija prije svega spekulativna jer samu ideju dizajnerske produkcije te društvenih i ekonomskih okolnosti u kojima se ona odvija, pokušava sagledati i rekonstituirati na nov način” – PIŠE: MARKO GOLUB

DRazgovori-think_things_HD.mp4_snapshot_48.51_[2017.07.14_11.42.21] [d]razgovor

VIDEO: Dorja Benussi & Mladen Orešić

Pogledajte snimku [d]razgovora povodom izložbe TINK THINGS – DIZAJN I SENZORNA INTELIGENCIJA održanog u lipnju 2017. u HDD galeriji. U razgovoru su sudjelovali autorica izložbe i istoimenog projekta DORJA BENUSSI i profesor na Studiju dizajna u Zagrebu, industrijski dizajner te ujedno jedan od mentora na ovom projektu, MLADEN OREŠIĆ. Ideja razgovora, koji je moderirao MARKO GOLUB, bila je pokušati detaljnije, u dijaloškoj formi, ispričati priču o tome kako je razvijan ovaj koncept senzorno inteligentnog namještaja, na koji je način tekla mentorska suradnja, istraživanje teme senzorne inteligencije, koje je bitne dizajnerske odluke trebalo donijeti te kako teče put prema serijski proizvedenoj kolekciji namještaja.

mladen foto horiz Intervju

MLADEN OREŠIĆ: Uslijed razvoja društva i tehnologije neće nestati predmetno okruženje

“Možemo govoriti o trendovima u kojima se dizajn doživljaja, procesa ili sustava prezentira kao novo područje dizajna, ali po mom mišljenju to su samo jače akcentirani segmenti dizajna koji se ranije nisu forsirali, ali su, makar nesvjesno, u njega bili uključeni. Možemo govoriti i o novim tehnikama i tehnologijama zadovoljenja potreba, ali kreativni proces rješavanja problema će vjerovatno ostati isti. Ne vjerujem da će demokratiziranje kreativnih procesa istisnuti povjerenje u talent i stručnost” – RAZGOVARALA: IVANA BOROVNJAK

Ruđer Novak Mikulić, Marija Ružić - Neva Izložba hrvatskog dizajna

Ozbiljan raspon u promišljanjima – produkt dizajn 2013. – 2014.

“Najveći izazov pred produkt dizajnerima danas jest održati dostignuti standard, tržište je na začetku i doslovno svakim danom postaje sve kompetitivnije, što će u konačnici dovesti do jasne profilacije samih dizajnera. Nedostatak takve profilacije dobrim dijelom odražava i slabu profiliranost tržišta, koje je još uvijek u razvoju” – Piše: TIHANA TARABA

Produkt dizajn Uspostavljanje definicije

Produkt dizajn

Mada se često tretiraju kao sinonimi (industrijski dizajn / produkt dizajn) termin produkt dizajn preuzima primat jer obuhvatnije ocrtava područje djelovanja dizajnera.
Piše: KORALJKA VLAJO