Hrvatsko dizajnersko društvo / Croatian Designers Association

U petak 22.11. u 19 sati u HDD galeriji otvara se izložba STUDIO IMITACIJA ŽIVOTA: OBLIK VREMENA – GRAFIČKI DIZAJN 1987 – 1991. Izložba na jednom mjestu okuplja fascinantnu produkciju grafičkog dizajna tada dvadesetogodišnjaka – DARKA FRITZA i ŽELJKA SERDAREVIĆA – koji su pod imenom Studio Imitacija života u samo četiri godine zajedničkog djelovanja snažno obilježili vizualnu kulturu kraja 1980-ih. Izložba uključuje njihove slavne plakate i druge radove za prva izdanja Eurokaza, Dramu SNG u Mariboru, OKC, SKUC, Tjedan suvremenog plesa i mnoge druge. Kustos izložbe je Marko Golub, a ostat će otvorena do kraja godine.

U srijedu 30. ožujka u 19 sati u HDD galeriji otvara se izložba ORSATA FRANKOVIĆA i dizajnerskog studija FLOMASTER pod naslovom STVARANJE MJESTA. Zamišljena više kao putovanje, a manje kao retrospektiva, izložba obuhvaća radove nastale u proteklih dvadesetak godina – u rasponu od plakata, preko oblikovanja knjiga do ambalaže i poštanskih maraka – povezane tematskom crvenom niti odnosa grafičkog dizajna i stvarnih i imaginarnih mjesta, gradova, pejzaža, ideje doma, pripadnosti, bliskosti i distance. Izložba ostaje otvorena do 15. travnja. Kustos izložbe je MARKO GOLUB.

U petak 25. veljače 2022. od 18 do 21 sat u HDD galeriji otvaramo izložbu zagrebačke dizajnerice vizualnih komunikacija GOGE GOLIK, pod naslovom NAŠA BORBA ZA LJUDSKA PRAVA. Izložba daje pregled radova ove autorice u području dizajna za aktivističke kampanje i projekte od ranih 2000-ih do danas, s temom rodne ravnopravnosti, rodno uvjetovanog nasilja, borbe za ljudska prava, prvenstveno za udrugu B.a.B.e. (Budi aktivna. Budi emancipiran), ali i druge organizacije i inicijative. Izložba će ostati otvorena do 16. ožujka.

Naš dizajner Boris Ljubičić ovih je dana postigao golem uspjeh u New Yorku, gdje su njegovi radovi osvojili cijenjene nagrade. Plakati “+ – =” , “1945.- 2015.” i “UN” nagrađeni su zlatom, dok je “Slovo H” osvojilo srebro na novom Graphisovom natječaju “Protest posters 2”. Nakon tri i pol godine, natječaj je okončan i dodijeljene su nagrade. Među više od 400 prijavljenih radova, posebno su se istaknuli Ljubičićevi plakati koji kritiziraju društvene podijele, odnosno politiziranje društva na nacionalnoj, ali i na globalnoj razini. Više o nagrađenim radovima pročitajte u nastavku!

U četvrtak 14. listopada u 19 sati u Galeriji HUiU Hrvatskog udruženja interdisciplinarnih umjetnika u Puli (Zagrebačka 27) otvaramo izložbu MIRKO ILIĆ: IZ POVIJESTI LJUDSKE GLUPOSTI – DIZAJNERSKA POVIJEST SVIJETA. Ova putujuća izložba, prvi put predstavljena u HDD galeriji u rujnu, daje panoramski prikaz rada istaknutog grafičkog dizajnera Mirka Ilića od plakata, preko novinskih naslovnica i ilustracija do stripova, remiksiranih kao priča o posljednjih 120 godina ljudske povijest, od početka 20. stoljeća do danas. Na izložbi ćete moći kupiti i upravo objavljenu knjigu “Mirko Ilić: Dizajnerska povijest svijeta” koja prati samu izložbu. Kustos izložbe je Marko Golub.

Iz tiska nam je stigla nova knjiga, “Neobjavljeno 1983 – 2023.” grafičkog dizajnera, umjetnika i pisca Stanislava Habjana! Knjiga na jednom mjestu okuplja grafičke radove, većinom plakate, koji se odnose na razdoblje od početka njegovog autorskog djelovanja s projekcijom u budućnost, do navedene 2023. godine, bilježeći značajne stvarne i fikcijske trenutke i situacije iz različitih perioda Habjanove karijere, kao svojevrsni alternativni presjek njegovog umjetničkog i dizajnerskog djelovanja. Meki uvez s kutijom, 120 stranica s uvodnim tekstom, ekstenzivnim intervjuom i mnoštvom kratkih tekstova i komentara samog autora. Redovna cijena knjige je 99 kn, a promotivna cijena je 75 kn.

U četvrtak, 2. srpnja u 20 sati u galeriji Hrvatskog udruženja interdisciplinarnih umjetnika (HUiU) u Puli otvara se izložba “Vanja Cuculić – Drama! Plakati za GDK Gavella 2005. – 2019.” Nakon premijere u HDD galeriji i Orisu – kući arhitekture u veljači ove godine, izbor iz jednog od najuzbudljivijih plakatnih opusa u suvremenom hrvatskom grafičkom dizajnu moći će pogledati i pulska publika. Od 2005. do 2019. godine ovi su plakati oblikovali lice jednog javnog teatra, stimulirali pažnju i imaginaciju promatrača, kreirali snažne vizualne predodžbe o predstavama za koje su dizajnirani, ali i o samom kazalištu te kreativnom potencijalu medija plakata danas. Kustos izložbe je Marko Golub.

Graphis, jedna od najprestižnijih američkih dizajnerskih institucija, s tradicijom od gotovo 70 godina, u svojem izdanju GRAPHIS POSTER ANNUAL za 2021. godinu dodijelila je jedno srebro i tri počasna priznanja hrvatskim dizajnerima. Dobitnik priznanja je studio RAŠIĆ+VRABEC (Graphis Honorable Mention) za oblikovanje plakata “66. Pulski filmski festival” i Dolazimo u miru” za Vizkulturin projekt Plakatiranje. Studio International BORISA LJUBIČIĆA dobitnik je počasnog priznanja za plakat „Croatian wines/mosaic“ te Silver Graphis nagrade za plakat „Europe 2020/€”.

Na drugi dan PLAN D.KONFERENCIJE, u petak 28.2. u 20 sati održat će se i javni razgovor s BORISOM LJUBIČIĆEM, jednim od najistaknutijih hrvatskih dizajnera vizualnih komunikacija, dizajnerom iznimne kreativne vitalnosti, kojeg već desetljećima pokreće beskompromisna strast za inovacijom, pa i provokacijom. Fokus razgovora bit će na 10 najzanimljivijih znakova i logotipa koje je Ljubičić dizajnirao početka 70ih do danas, uz dodatnu temu vizualnog identiteta VIII mediteranskih igara u Splitu. O obje teme nedavno su objavljene i knjige, koje ćete moći nabaviti u pop-up knjižari konferencije. Razgovor će voditi dizajnerica LANA CAVAR, a ulaz je, kao i na druge programe, besplatan.

“Iako nepogrešivo pripadaju našem vremenu, naročito po načinu upotrebe tipografije i odabiru tipografskih pisama, Cuculićev autorski stil razvijen za Gavellu u suštini je eklektičan. Njegovi kazališni plakati na neki su način i refleksija o onome što je u tom specifičnom žanru napravljeno kroz njegovu slavnu povijest, uključujući i zlatno doba plakata šezdesetih i sedamdesetih godina, dok je kao promotivno sredstvo još uvijek bio relevantan, a kao prostor za kreativno izražavanje na vrhuncu snaga.” – PIŠE: MARKO GOLUB

U četvrtak 21. veljače s početkom u 20 sati u HDD galeriji održat će se [d]razgovor na temu “Dizajn, eksperimentalni tisak i nezavisna kultura”. Ovaj javni razgovor je popratno događanje uz izložbu Marija Aničića “Tiskaj bez crne, ekstremno upojno!” koja daje pregled dizajna Marija Aničića i Jele Dominis za udrugu Drugo more u Rijeci od 2002. do 2015. U razgovoru će sudjelovati dizajner Mario Aničić, Davor Mišković iz Drugog mora te Bojan Krištofić i Marko Golub.

“Aničićev estetski, konceptualno, i ne manje važno, tehnološki rafiniran pristup dizajniranju ili oblikovanju neprofitne kulture od samog početka je bio ugođen s međunarodnim strujanjima u dizajnu prošlog desetljeća, ponajprije zapadnoeuropskim, gdje je nakon postmoderno kaleidoskopskih, “anything goes” devedesetih iznova otkrivana vrijednost spoznaja prvaka modernizma; a pored daljnjeg eksperimentiranja s novim mogućnostima (digitalnog) tiska i reprofotografije, vodeći autori posvetili su se mirenju šarma citatnosti i potreba funkcionalnosti” – PIŠE: BOJAN KRIŠTOFIĆ

“Kao što Drugo more njeguje jedan refleksivan, kritički odnos prema društvu, tako i Aničić njeguje jednako takav pristup vlastitom mediju tiska prema kojemu ima naročito afektivan odnos kao dizajner. Kao što Drugo more djeluje u području presijecanja i sinergije različitih umjetničkih disciplina, društvenog angažmana i aktivizma, tako i Aničićev pristup grafičkom dizajnu, već na toj tehnološkoj razini, ukazuje upravo na sinergiju i međudjelovanje” – PIŠE: MARKO GOLUB

U četvrtak 7. veljače 2019. u 20 sati u HDD galeriji otvaramo izložbu MARIJA ANIČIĆA pod naslovom TISKAJ BEZ CRNE, EKSTREMNO UPOJNO – DIZAJN ZA DRUGO MORE. Izložba predstavlja pregled Aničićevog dizajnerskog rada za riječku udrugu Drugo more u kontinuitetu od 2002. do 2015. godine, a uključuje sve od vizualnih identiteta udruge i niza njenih glavnih programa, do različitih tiskanih sredstava promocije i komunikacije poput plakata, brošura, letaka te programskih i drugih publikacija.

U utorak 17.7.2018. u 20 sati u prostoru HRVATSKOG UDRUŽENJA INTERDISCIPLINARNIH UMJETNIKA – HUIU u Puli (Zagrebačka 27), a u sklopu popratnog programa Pulskog filmskog festivala, otvara se izložba KRIVOTVORINE, DEZINFORMACIJE i SMRZNUTE SLIKE – DIZAJN DALIBORA MARTINISA 70-ih i 80-ih koju zajednički organiziraju HUIU i Hrvatsko dizajnersko društvo. Izložba je izvorno producirana i inicijalno održana u sklopu programa HDD galerije 2017. godine te predstavlja pregled dizajnerskog rada Dalibora Martinisa, uglavnom u području izložbenih i filmskih plakata, ali i dizajna za televizijski medij. Kustosi izložbe su MARKO GOLUB i DEJAN KRŠIĆ.

“Kada govorimo o dizajnu Sanje Iveković, upravo teme i odabir medija čine najjasniju distinkciju u odnosu na njene umjetničke radove, sam je kontekst drukčiji, odnosno činjenica da je riječ o narudžbama i profesionalnim zadacima. Međutim, metode i pristupi su nerijetko isti ili vrlo slični — iako kao dizajnerica svom poslu pristupa s krajnjom profesionalnošću, ozbiljnošću i distancom, u njemu se jasno osjeća samosvjestan stav, naglašeno refleksivan pristup mediju i temi koju interpretira. I u slučaju umjetnosti i u slučaju dizajna to su radovi medijske prirode, čija je odlika izvjestan stupanj ‘anonimnosti’, ne tek kao odsustvo potpisa, nego vidljive i prepoznatljive ruke, poteza.” – PIŠU: MARKO GOLUB i DEJAN KRŠIĆ

U Grafičkoj zbirci Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu od 12. prosinca otvorena je izložba “Filmski plakati iz Grafičke zbirke – izbor iz fonda”. Grafička zbirka NSK najveća je riznica plakata u Hrvatskoj, a ova tematska selekcija plakata koja uključuje radove autora kao što su Oto Antonini, Zvonimir Feist, Mihajlo Arsovski, Boris Bućan, Dalibor Martinis i Mirko Ilić, moći će se pogledati do 29. prosinca 2017. godine. 

Snimka [d]RAZGOVORA povodom izložbe “KRIVOTVORINE, DEZINFORMACIJE I SMRZNUTE SLIKE: GRAFIČKI DIZAJN DALIBORA MARTINISA 70-ih i 80-ih” održanog 7. ožujka 2017. u HDD galeriji. S jednim od najvažnijih suvremenih hrvatskih umjetnika razgovarali smo o njegovom dosad rijetko prikazivanom dizajnerskom opusu koji obuhvaća puna dva desetljeća rada za ugledne galerijske institucije, filmsku industriju, omladinski tisak i televiziju. Govorili smo i o odnosu dizajna, konceptualne i medijske umjetnosti, ali i pokazali neke od primjera umjetničkih radova i projekata koji bacaju drugačije svjetlo ili daju dublji uvid u pojedine Martinisove dizajnerske radove, njegov način razmišljanja i teme kojima se bavi od ranih sedamdesetih do danas.

“U širokom krajoliku dizajnerske produkcije koji je izrazito zasićen tekstom (dakako u njegovoj likovnoj dimenziji) i u višku vještine i nedostatku imaginacije sve češće anemičan, Sorić i Spudić pronašli su način da razviju jedan prljav ali artikuliran, izrazito individualan, autentičan grafički jezik. Ta individualnost ne oslanja se na neku ideju osobnog stila, nego na radikalnu redukciju sredstava, eksperimentiranje s medijem i senzibilitet za slučaj i grešku” – PIŠE: MARKO GOLUB

“Generacija kod nas najčešće označena pojmom „nove umjetničke prakse“ eksplicitno dovodi u pitanje tradicionalno poimanje umjetnosti, umjetnika i umjetničkog djela, kritički nastupa spram institucija, prepoznaje društvenu i političku dimenziju umjetnosti, napušta navodno neutralne, a ideološki duboko obilježene galerijske prostore i zamjenjuje ih ulicom, javnim i medijskim prostorom, sferom svakodnevice. Martinis danas kaže da je njegova generacija u grafičkom dizajnu vidjela priliku za „proširenje polja djelovanja“ , no to nipošto ne znači da su i njihovi profesionalni dizajnerski radovi bili ekstenzija njihovog umjetničkog djelovanja na način na koji je to prisutno u paradigmatskom primjeru opusa Ivana Picelja, nego da potencijalno nastanjuju isti prostor debate i komunikacije.” – PIŠU: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

Vanja Cuculić progovara o svojim reakcijama na zabranu njegovog plakata za predstavu ‘Fine mrtve djevojke’ Dalibora Matanića i Mate Matišića u GDK Gavella, iznosi svoju interpretaciju cijelog slučaja, ali i pripovijeda o širem kontekstu svoga rada za Gavellu i rada na srodnim projektima. Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ