Hrvatsko dizajnersko društvo / Croatian Designers Association

“Originalni „digitalni dizajneri“ nekoć su najčešće bili sami developeri koji su silom prilika bili one stop shop kod izrade web stranice, a pojam dizajner asocirao se uglavnom s industrijskim ili grafičkim dizajnom. Industrija je od tih gerilskih početaka značajno napredovala i njen je razvoj kontinuiran i nezaustavljiv. Digitalni dizajn usko je vezan uz razvoj novih tehnologija i samim time prisiljen je razvijati se i konstantno adaptirati, što dovodi do širenja sfera unutar kojih se UX/UI dizajn primjenjuje. To više nisu samo web stranice ili mobilne aplikacije, digitalni dizajn ključan je faktor različitih industrija – financijske, automobilske, health & wellness industrije, pa čak i urbanizma. ” – RAZGOVARALA: ORA MUŠĆET

“Samoinicirani, ručni rad na jedinstvenim komadima je bio jedini način da proizvedem nešto što želim. Usprkos tome, apsolutno nisam “handmade advokatkinja” ili ljubiteljica “one-of” komada, niti išta posebno promoviram taj način rada. Mislila sam kako ću jednog dana biti industrijska dizajnerica i projektirati stvari za serijsku proizvodnju, prilagođene strojnoj obradi i industrijskim procesima. To se nažalost još uvijek nije dogodilo, pa su moje metode i način oblikovanja silom prilika krenuli u dijametralno suprotnom smjeru. U tom procesu, morala sam prihvatiti da kod oblikovanja ne mogu kontrolirati baš sve, ali da je to u redu. Ne moram biti perfekcionist u tom smislu; jednom aspektu oblikovanja mogu dopustiti da se jednostavno – dogodi.” – RAZGOVARALA: ORA MUŠĆET

Pogledajte novi [d]razgovor u kojem su gostovali Marko Hrastovec i Andrija Mudnić, a snimljen je povodom njihove izložbe “Tipografske crtice”, održane u HDD galeriji u studenom 2020. Kao i na samoj izložbi, u razgovoru smo pokušali rasvijetliti fenomen suvremene tipografske edukacije u hrvatskoj, posebno na Studiju dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, načine na koje je ona podigla standarde dizajna vizualnih komunikacija općenito, metode kojima se studente podučava oblikovanju tipografskih pisama i oblikovanju tipografijom. Razgovor je vodio Marko Golub.

“Mislim da još uvijek dizajneri moraju ulagati napor u osvještavanje javnosti i svojih naručitelja o razumijevanju našeg posla i beneficijama koje dizajnerski angažman donosi. Često je problem i malo tržište zbog kojeg određeni produkcijski izazovi budu komplicirani ili neisplativi. Kultura i samoinicijativni projekti oduvijek su gurali hrvatski dizajn, mislim da će tako i ostati, ali se nadam da će se boljim povezivanjem obrisati granice i da će dizajneri s kvalitetnim rješenjima doprijeti do šire javnosti.” – RAZGOVARALA: Ora Mušćet

“Digitalni dizajn u svijetu doživljava velike promjene i od dizajnera se traži mnogo više uključenosti u aktualne probleme društva. Mislim da se to već sad gleda kod zapošljavanja u vrhunskim tvrtkama, a zasigurno će biti još izraženije u skoroj budućnost. Tu će u slabijoj poziciji biti dizajneri iz manjih, konzervativnijih sredina poput Hrvatske. Tome možemo donekle doskočiti širom edukacijom i samoedukacijom, s ciljem što veće empatije prema što širem krugu ljudi. Srž dizajna kao discipline je empatija, a empatija se pak hrani novim idejama, znanjima i iskustvima.” – RAZGOVARALA: ORA MUŠĆET

“U tandemu Bachrach & Krištofić nas je dvoje. Fotografijama smo htjeli izraziti različita stanja i ideje. Mario iza, a ja ispred objektiva − mogla sam biti bilo tko. Tada izmjena identiteta ili uloga nije bila samo za kameru, već dio svakodnevnice. Nosila sam muška odijela i kravate, intenzivno tamno se šminkala, nosila odjeću od tila i najlona. Na svoj smo način željeli reći da su sve te uloge, osobe, koje su dio nas – jednakovrijedne. Autoreferencijalnost upućuje na vlastitu situaciju, subjekt. Ova igra identitetima je bila oslobađajuća i zabavna, a postojala je svugdje oko nas.” – Razgovarala: ORA MUŠĆET

“Scenografija i kostimografija funkcioniraju kao dva svijeta za sebe unutar cjeline predstave koji se nadovezuju i nadopunjuju jedno drugo, tako da je izuzetno bitan njihov dijalog. U slučaju kada na predstavi radim oboje poveznica jest uglavnom određeni vizualni element kojeg provlačim i kroz scenu, ali i kroz kostim, što je vidljivo u navedenim baletima. Teško je odrediti što dolazi prvo, to uglavnom ovisi o trenutku i inspiraciji, ali mogu reći da je glavni okidač najčešće atmosfera predloška koja me ponese dalje u stvaranje. Poanta je da se na kraju svi elementi isprepletu i prožmu, uključujući dizajn svjetla i režiju te da se publici predstavi kvalitetna i cjelovita predstava.” – razgovarala: Ora Mušćet

“Najčešće radimo u kontekstu proizvodnje, gdje je cilj napraviti najbolji mogući proizvod s postojećim tehnologijama koje proizvođač ima na raspolaganju. Naravno da se događalo nebrojeno puta da su proizvođači nabavljali nove tehnologije i radili s nama na procesu optimizacije proizvodnje, pogotovo kad se neki proizvod pokaže uspješnim i počne proizvoditi u većim serijama. U fazi razvoja proizvoda najviše komuniciramo s majstorima i razvojnim timovima, s ciljem da se dođe do prototipa ili nulte serije koja je najbolji mogući kompromis između dizajna i proizvodnje.” – Razgovarala: Ora Mušćet

“Trenutak kad nešto padne na pamet bude bilo kada i bilo gdje, a to što padne obično odmah i ponudi izraz u kojemu bi se najbolje utjelovilo, bilo najvidljivije. Nekad se sklop riječi najbolje izrazi objektom, predmetom, instalacijom, čak cijelom izložbom ili ambijentom, nekada se iz stilske figure izvuče priča ili pjesma, dugo sam godina volio upravo plakat kao formu, onda me slikovnica zanijela, pa grafičke mape, a danas mi je to pjesma, tekst za pjevanje uživo. Razmišljam u rimama već godinu dana…” – razgovarala: ORA MUŠĆET

“Proširivanje granica struke otvara analitičke alate koje smatram važnima za promišljanje čitavog spektra srodnih medija, a posljedično i jasniji pogled na vlastitu struku, njene trenutne granice, a na kraju i one vlastite. Istraživanje i udaljavanje može se činiti kao pokušaj neke vrste otpora, no iz mog iskustva, povezivanje znanja, interdisciplinarnost i pronalazak novih primjena dizajnerskih alata ključno je za budućnost struke, te njenu prilagodbu na nove zahtjeve i izazove društva.” – RAZGOVARALA: ORA MUŠĆET

Povodom PLAN D.KONFERENCIJE, koja će se održati u Orisu – Kući arhitekture od 27. do 29.2. veljače razgovarali smo s našom gošćom i predavačicom DENIZ OVA, direktoricom Istanbulskog bijenala dizajna. Deniz Ova će svoje predavanje pod naslovom “Istanbulski bijenale dizajna kao platforma empatije” održati u petak, 28. veljače u 19 sati, a govorit će o dugogodišnjem iskustvu u organizaciji brojnih međunarodnih festivala i bijenala dizajna, kao i o tome u čemu vidi njihovu važnost. Deniz Ova jedna je od promicateljica dizajna kao ključnog instrumenta u rješavanju globalnih problema, ali i svakodnevnih izazova lokalnih zajednica. O njezinom razumijevanju dizajna prožetog empatijom te o budućnosti takvoga dizajna, razgovarala je ORA MUŠĆET

Jedna od gošći PLAN D.KONFERENCIJE, koja će se održati od 27. do 29.2. u Orisu – Kući arhitekture, je spisateljica i novinarka CLARE WALTERS. Njeno predavanje pod naslovom “Pripovijedanje slikama” počinje u subotu 29. veljače u 19 sati. Clare, koja je i sama autorica više od 30 slikovnica, govorit će upravo o nerijetko podcijenjenom području dječje književnosti – slikovnicama bez riječi. Cilj predavanja je približiti publici vizualne tehnike prepričavanja priča za djecu, ali i za odrasle. O njenom iskustvu u stvaranju, proučavanju i prikupljanju slikovnica koje danas čine bogatu privatnu kolekciju, dostupnu svima online, s našom je gošćom razgovarala ORA MUŠĆET

“Vrlo često citiram Branka Dimitrijevića koji kaže kako živimo u svijetu slika i simboličkih poruka, a da nas nitko nije učio kako ih čitati. To je stvarno činjenica. Svi ste završili škole, živite u svijetu koji prožet slikama, a nitko vas nije naučio kako ih čitati, ergo vi ste nepismeni. Ljudi su zapravo u potpunosti nepripremljeni da vizualno čitaju svijet u kojem žive; dakle idealno su stado. To je bila potreba da kažemo da se slika također uči. Ne možeš ući u crkvu i zavikati: ‘kakve divne freske!’ ako nisi čitao Bibliju, ako ne znaš što taj narativ znači i ako ne znaš što je i zbog čega naslikano” – RAZGOVARALI: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

“Ne pada na pamet biti u sukobu sa samim sobom dok nešto dizajniram. Imati vlastiti ured za dizajn znači i biti pragmatičan: postoje obveze koje se moraju ispunjavati, ali nikada zbog njih nisam odstupio od vlastitih estetskih i etičkih kriterija. Znači to još nešto: ne prihvaćati svaku ponudu ma kakav novac bio iza nje. Izgubiti kredibilitet značilo bi pucati u vlastitu kreativnost.” — Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Pogledajte snimku [d]razgovora s grafičkom dizajnericom i fotografkinjom BARBAROM BLASIN, održanog 9. srpnja 2019. povodom izložbe “Širite ženski svijet! Dizajn progresivnih ženskih časopisa 1934. – 1946.”. Izložba koju je Barbara kurirala bavila se publikacijama ženskih feminističkih udruženja koje su izlazile od sredine 1930-ih do sredine 1940-ih, a ovom prilikom razgovarali smo detaljnije o kontekstu u kojem su se ti časopisi pojavljivali, tko ih je i kako uređivao, kakve međunarodne veze i utjecaji postoje među njima itd. Razgovor je vodila povjesničarka umjetnosti IVANA BAGO

Pogledajte snimku [d]razgovora s dizajnerom i teoretičarom mode TONČIJEM VLADISLAVIĆEM, održanog kao dio popratnog programa “Znak, uzorak, rešetka: prema teorijskom i proizvodnom glosariju” koja je održana u HDD galeriji u travnju ove godine. Osim projekta zabilježenog ovom izložbom, govorili smo o sveukupnom djelovanju ovog autora u području modnog i tekstilnog dizajna, dugogodišnjem sveučilišnom radu, obrazovanju modnih dizajnera, modi u kontekstu industrije i njenim društvenim implikacijama. Moderatorica je bila povjesničarka umjetnosti i Vladislavićeva suradnica u CIMO – Centru za istraživanje mode i odijevanja LEA VENE.

“Nikad ne radimo tri rješenja koja su lijepa, pa onda klijent bira koje mu se od njih više sviđa. Ako polazite od problema, ili od osnovne, kvalitetno postavljene informacije, vrata vam se samo otvaraju jedna za drugima i počnete uviđati taj jedan jedini logičan put, a ne njih tri ili pet. Rezultat naposlijetku nije projekcija naših kreativnih zamisli, nego nešto što jasno proizlazi iz strpljive i intenzivne komunikacije i suradnje s klijentom. Ovakav princip rada nam je važan, konstantno ga preispitujemo, razvijamo, nadograđujemo i prenosimo na nove generacije suradnika” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

„Mi koji smo nastojali razvijati medijske prakse i djelovati sa sviješću o društvenom i urbanom kontekstu u kojem živimo, vidjeli smo u grafičkom dizajnu priliku za proširivanje polja djelovanja. Plakat je nešto što pripada urbanom prostoru i komunicira izravno s prolaznicima i to mi je svakako bilo zanimljivo jer sam sedamdesetih godina razvio vrlo jasan kritički odnos spram umjetničkih institucija, muzeja, galerija, akademije i slično“ – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

„Dizajneri su prestali rukovati fotografskim materijalom onom nevjerojatnom inteligencijom koju su pokazivali najbolji art direktori prijašnjih generacija. Danas gledamo gomilu nezavisnih magazina koji naručuju zanimljive fotografije ali zbog nedostatka iskustva i poznavanja prošlosti ne koriste fotografiju na toliko učinkovit način kao njihovi prethodnici. Paradoksalno, kao što ste sami rekli, u vremenu u kojem je fotografija utjecajnija nego ikad, vrlo malo dizajnera zna koristiti fotografiju na stvarno dobar način“ – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

“Nitko si više ne može priuštiti prosječnost. Meni ponekad nedostaje vidjeti neku ‘normalnu’ knjigu, ‘normalan’ plakat, ‘normalan’ web, normalnu reklamnu kampanju koja naizgled radi točno to što treba raditi i ništa više, pametno dizajniranu stvar iza koje stoji neki mudar, suzdržan autor” – RAZGOVARAO: BOJAN KRIŠTOFIĆ

“Kapitalizam ne može pružiti nikakav oblik dubljeg iskustva – jedino što nas uči jest da trebamo zarađivati novac, taj novac trošiti kako bismo mogli uživati, a taj užitak je jedina svrha naših života. Kao što kaže slogan L’Oreala: “Because you’re worth it”. Taj nevjerojatno solipsistički pogled na život dokida sve drugo” – Razgovarao: MARKO GOLUB

U javnom [d]razgovoru s dizajnerom i ilustratorom Mirkom Ilićem tematizirali smo ideju promjene na različitim razinama i mjerilima – od prijelomnih trenutaka na političkom i društvenom planu koje je sam Ilić interpretirao u brojnim svojim novinskim naslovnicama i ilustracijama te na plakatima, preko bitnih pomaka koji su se u posljednjih pola stoljeća odrazili na samu praksu dizajna, do trenutaka od osobne važnosti koji usmjeravaju naše živote. Razgovor je održan na Plan D.konferenciji povodom izložbe “Iz povijesti ljudske gluposti – Dizajnerska povijest svijeta”, a vodio ga je kustos te izložbe Marko Golub.