Drugim riječima, autoru su dane odriješene ruke da intervenira u prostor, ali i samu programsku koncepciju galerije prema vlastitom nahođenju, što se od 2009. godine pokazalo kao iznimno produktivno – otvorilo je prostor za testiranje samih načela kako promišljeno izlagati dizajn u galerijskim uvjetima, te su neki od ovako realiziranih projekata postali svojevrsni modeli za buduće izložbe drugih autora, najčešće one istraživačkog karaktera.
Osobitost Hrastovčevog koncepta izlaganja leži ponajprije u tome što je objedinio sav taj širok dijapazon sasvim različitih tendencija koje su se manifestirale kroz ovu programsku liniju, i to fokusirajući se isključivo na područje koje čak i unutar dizajnerske zajednice i dalje nosi stigmu specijalističke niše, dok je u široj javnosti svijest o njegovoj važnosti, ukorijenjenosti u gotovo sve aspekte vizualnog komuniciranja i vizualne kulture općenito, jedva prisutna. Riječ je, naravno, o tipografiji. Marko Hrastovec jedan je od mladih dizajnera koji su se u svom radu ekskluzivno posvetili tipografskom oblikovanju u njegovim različitim vidovima, od dizajna pisma, preko crtanja slova, do specifične primjene tipografije u formatu, primjerice, knjige.
Upravo za ovo posljednje dobio je i Nagradu ICOGRADA-e na Izložbi hrvatskog dizajna 1112. Radilo se o Hrastovčevoj cjelovitoj i studioznoj tipografskoj “interpretaciji” knjige As I Lay Dying Williama Faulknera gdje je nastojao implementirati sve svoje za vrijeme studija stečene kompetencije, pa je tako knjiga bila mjesto testiranja vlastite autorske tipografije, eksperimentiranja s letteringom baziranim na pronađenom uzorku tipografije izvornog izdanja knjige, te u konačnici “izvođenja” samog Faulknerovog teksta i njegovih specifičnosti taktički promišljenim tipografskim sredstvima. Ta knjiga je i jedan od eksponata na ovoj izložbi, koju također obilježava slična težnja ka cjelovitosti.
Izložba je tako “osobni iskaz” utoliko što njen autor pokušava u prvom licu dati naznake temeljnih točaka vlastitog osobnog i profesionalnog interesa. Monografska je utoliko što funkcionira i kao strukturirani pregled nekih od dosadašnjih ostvarenja. Istraživačka je u segmentu (Dija)kritika) u kojem promatra, evaluira i reinterpretira pronađene primjere educirane i needucirane primjene tipografije u svakodnevici. Didaktička je pak zato što, služeći se konkretnim primjerima, pokušava artikulirati i objasniti samu problematiku tipografskog oblikovanja općenito.
(iz uvodnog teksta Marka Goluba)
Marko Hrastovec je predstavnik mlađe generacije dizajnera koji su proteklih godina prošli sustavnu tipografsku izobrazbu na Studiju dizajna u Zagrebu i na Odsjeku za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu. Sam Hrastovec je danas demonstrator na Studiju dizajna, i to na kolegijima iz područja tipografije i oblikovanja pisma. “Potez” kao pojam centralna je točka bavljenja oblikovanjem pisma, tipografijom, pa i samim grafičkim dizajnom. Također, potez kao “pokret” označava osnovnu razinu interakcije dizajnera i pera u procesu oblikovanja pisma – od kaligrafije, crtanja slova te u konačnici – produkcije fontova. U edukacijskom procesu koji danas i u Hrvatskoj uzimamo za standard, a koji je baziran na didaktičkim metodama Gerrita Noordzija, možemo lako pozicionirati tri pojma koja su sadržana u naslovu izložbe Marka Hrastovca – potez, slovo, pismo. Radovi koje Hrastovec izlaže savršeno demonstriraju njihovo duboko poznavanje i kreativno korištenje, što se naročito vidi u skicama i na primjerima crtanja slova (lettering). Promišljena upotreba dvaju osnovnih načina konstrukcije slova (translacija i ekspanzija) primjetno je u svim izloženim radovima. S druge strane, ne možemo reći da Hrastovec rigidno prati tipografske i dizajnerske postulate – on ih dobro razumije i samosvjesno propituje, modificira, krši, te svakom radu daje svoj osobni pečat koji nikako ne možemo staviti u kategoriju radova koji su nastali igrajući na sigurno.
Sasvim je razumljivo kako je likovna, odnosno vizualna komponenta iznimno važna za svako pismo, pa tako i za hrvatsko, čijem je današnjem izgledu temelje postavio Ljudevit Gaj 1830. i 1835. g. Sve do tada raspolagalo se s različitim i nesistematiziranim rješenjima za zapisivanje specifičnih fonema koji se pojavljuju u hrvatskom jeziku. Kod usustavljivanja likovne komponente jezika, odnosno pisma, potrebno je prije svega uočiti najučestalije te u vizualnom smislu najproblematičnije kombinacije slova. Njegove najizraženije specifičnosti su, naravno, slova s dijakritičkim znakovima kao što su š, đ, ž, č, ć, dijagrafi lj, nj, dž, te učestalost slova j koje u verzalima stvara probleme ako sami slovni znaci (j, J) nisu primjereno oblikovani za pisanje u kontekstu hrvatskog jezika.
Projekt (Dija)kritika, prvi puta predstavljen na Danu D 2013. godine, pokazuje upravo autorovu zainteresiranost za tu komponentu jezika. Primjeri koje Hrastovec izlaže ukazuju na zanemarenu likovnu komponentu jezika i pisma kroz određenu dozu humora. Naime, odabrani primjeri korištenja tipografije često nemaju posebnu oblikovnu vrijednost, već Hrastovec njihovim prikazivanjem prvenstveno upućuje na njihovu apsurdnu likovnost. Pored tih radova, uglavnom amaterskog, needuciranog, vernakularnog dizajna, autor također podsjeća i na vrijedne primjere inovativnog i nekonvencionalnog prikaza dijakritika kod autora poput Arsovskog, Picelja i Srneca, čija rješenja – još uvijek prisutna u našem kulturnom okolišu – možemo tretirati kao kvalitetna, vizualno lucidna i pragmatična.
Nakon izložbe tipografije (pisama) u sklopu 34. Zagrebačkog salona u Hrvatskom domu likovnih umjetnika 1999. godine u autorskoj koncepciji Željka Serdarevića – a to je ujedno bila i prva tematska izložba na kojoj su predstavljeni radovi domaćih autora u području oblikovanja pisma – imali smo izložbeHrvoja Živčića u HDD galeriji, te Damira Bralića u riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti. Stoga ovu izložbu Marka Hrastovca možemo gledati kao svojevrstan nastavak tih izložbi koje su u prvi plan interesa postavile tipografiju i oblikovanje pisma.
(Iz teksta Na sigurno Nikole Đureka)
__________
MARKO HRASTOVEC: POTEZ, SLOVO, PISMO
11. 2. – 25. 2. 2014.
HDD galerija / Hrvatsko dizajnersko društvo
Radno vrijeme galerije:
Pon-pet 10 – 20h
Subotom 10 – 15h
Boškovićeva 18, Zagreb
http://dizajn.hr
Voditelj galerije: Marko Golub
Autor koncepta: Marko Hrastovec
Tekstovi: Nikola Đurek, Marko Golub i Marko Hrastovec
Dizajn plakata: Nikola Đurek
Dizajn kataloga: Hrvoje Živčić
Sponzori tiska: Cerovski print Boutique, Ars kopija, Typonine
Program HDD galerije podržavaju Ministarstvo kulture RH i Grad Zagreb.
Izložba je realizirana financijskim sredstvima Zaklade Kultura Nova.