Fotografija na naslovnici: 51000 Balthazargrad, postav izložbe, MMSU Rijeka, 2020. Foto: Hrvoje Franjić
Tekst u nastavku izvorno je objavljen u katalogu izložbe Brigada: Od arhitekture do doživljaja – prvih 10 godina
Moguće je da je to moj subjektivan dojam, ali kada je riječ o oblikovanju prostora na specifičnom sjecištu dizajna, arhitekture i brendinga u zadnjih deset godina, Brigada je gotovo uvijek prva dizajnerska agencija koje se sjetim. U svojim područjima ekspertize, kao što su oblikovanje prostora trgovina, radnih i uredskih prostora, izložbi, sajmova, različitih vrsta događanja i slično, oni dakako nisu sami – mnogo individualnih dizajnera i studija, arhitekata i stalnih ili ad hoc interdisciplinarnih timova ostvaruju sjajne i važne projekte svih ovih godina, ali Brigada je od svog osnivanja 2010. do danas osvojila i uglavnom zadržala poziciju prvog takvog aktera koji se orijentirao isključivo na cjelovita rješenja u navedenim područjima rada i, još važnije, na integraciju dizajna prostora s brendiranjem.

Detalj instalacije za izložbu “Od arhitekture do doživljaja” u HDD galeriji 2021.
To su osnovne distinktivne karakteristike koje odvajaju Brigadu od njihovih kolega – drugi studiji zahvaćaju u neko od ovih područja (primjerice dizajn izložbi ili ureda) ali im je primarna domena djelovanja dizajn vizualnih komunikacija ili produkt, ili su pak orijentirani specifično na projekte integracije prostora i digitalnih tehnologija, na signalistiku i prostornu grafiku, ili je riječ o suradnjama kreativaca iz različitih disciplina – Brigada je drukčija jer integrira sve ovo i od svojih početaka ima ambiciju učiti, osmišljavati i dekonstruirati ideje, načela i prakse kreiranja prostornih iskustava, radnih, potrošačkih i poslovnih okruženja, senzornih i intelektualnih dojmova i predodžbi o njima i slično.

Izložba Croatia je Hrvatska, Tunel Grič, Zagreb 2018.
Snaga Brigadine startne pozicije na sceni proizašla je i iz njene osnivačke povezanosti i partnerske sinergije s agencijom Bruketa&Žinić OM (danas Bruketa&Žinić&Grey) u vrijeme B&Ž-ovog vala diversifikacije krajem 2000-ih, a s njihovim kreativnim timom i danas surađuje na većim i složenijim projektima. Ovakve suradnje, koje često, ovisno o kontekstu u kojem se radi, uključuju i brojne druge manje studije, dizajnere, ilustratore, developere, stručnake iz područja psihologije, poslovnog upravljanja i slično, Brigadi kao kreativnoj jedinici omogućavaju znatan manevarski prostor fleksibilnosti i agilnosti. Omogućava im i da drže za agencijske standarde razmjerno mali, ali fokusiran tim koji se kontinuirano kreće od 12 do 15 zaposlenika, heterogen u svom sastavu, projektiran da može odgovoriti točno na one setove kreativnih i organizacijskih izazova kakve njihovi projekti podrazumijevaju.

Interijer restorana Umami, 2015.
Ranije spomenuta veza prostora i brendinga koju Brigadina praksa utjelovljuje mnogo je logičnija i prirodnija nego što se može na prvi pogled činiti, štoviše, ona je ključna, naročito u kontekstu dizajna tzv. retail i radnih prostora. Brending se prečesto pogrešno poistovjećuje s vizualnim identitetima, koji svakako čine jedan od instrumenata brendiranja, ali ne jedini, i često čak ne ni dominantan – taktički se brendiranje odvija upravo ondje gdje je naintenzivniji susret korisnika i brenda, u onim okruženjima u kojima niču predodžbe, ideje, slike, vrijednosti koje neki proizvod, tvrtka i slično predstavljaju, a to su često upravo prostori kakve Brigada oblikuje. To znači da funkcionalnost Brigadinog dizajna u pravilu seže onkraj njegove mehaničke upotrebljivosti a estetika mnogo dalje od puke dopadljivosti, prema simboličkom i psihološkom polju.

Cyber Jungle, uredski prostor tvrtke ReversingLabs, 2018.
Gledati, iskusiti, analizirati Brigadin dizajn znači učiti o prostoru i njegovim potencijalima, njegovoj inherentnoj senzualnosti, njegovim skrivenim moćima, osjetima i narativima koje Brigadin tim vješto kanalizira i usmjerava. Ponekad je komunikacija koju Brigada kreira kompleksna, drugdje intenzivna, treći put izrazito jednostavna, sa „što manje komunikacije“, sve ovisno o tome što je željeni karakter prostora koji oblikuju i različitih vrsta dinamika koje se u njemu odvijaju. U eri paralelnog življenja u dvije sfere, materijalnoj i digitalnoj, ta vrsta pažnje prema prostoru, njegovim značenjima i skrivenim osobitostima koja se manifestira u Brigadinom radu je oblik njegovanja senzibiliteta prema našem okruženju. Dobar dizajn je uvijek na kraju baš to – ne „nove stvari“ – nego učenje o onome što je već tamo, i kako bi moglo biti bolje.