Hrvatsko dizajnersko društvo

Dizajn

Dizajn je interdisciplinarna djelatnost koja povezuje društvene, humanističke i tehničke znanosti s kreativno-umjetničkom sastavnicom.

Objavljeno: 26.07.2007.

Produkt dizajn

Mada se često tretiraju kao sinonimi (industrijski dizajn / produkt dizajn) termin produkt dizajn preuzima primat jer obuhvatnije ocrtava područje djelovanja dizajnera.

Objavljeno: 07.12.2007.

Grafički dizajn

Grafički dizajn nas okružuje — svuda oko nas raznorodni proizvodi grafičkog dizajna objašnjavaju, uređuju, identificiraju, označavaju. Nalazimo ga u gotovo svemu što vidimo, svemu što radimo, svemu što kupujemo. Nalazimo ga na ulici, u poštanskom sandučiću, na stranicama trendovskog časopisa i na stranicama telefonskog imenika. Dizajnira se poštanska marka i aplikacija na avionu. Knjige, časopisi, filmske špice, ambalaža, web stranice, plakati, prometni znakovi... Grafički dizajn toliko prožima našu svakodnevicu da je postalo gotovo nemoguće bez njega zamisliti bilo koje područje života.

Objavljeno: 19.06.2007.

Dizajn usmjeren korisnicima

Dizajn usmjeren korisnicima (eng. user-centered design, UCD) predstavlja pristup kod kojeg je dizajnerska praksa utemeljena na razumijevanju stvarnih korisnika, njihovih ciljeva, zadaća, iskustava, potreba i želja. Dizajner u svakom svojem koraku vodi računa o korisnicima. U cilju ostvarivanja dizajna prilagođenog sebi i svojim zadacima, u pojedinim pristupima korisnici čak postaju i dio dizajnerske grupe, odnosno samog procesa dizajniranja (participativni dizajn).

Objavljeno: 03.09.2008.

Dizajn interakcija

Dizajn interakcija (eng. interaction design) jedna je od novih specijalizacija u području dizajna. Najčešće je povezana s područjem digitalnih medija, a odnosi se ne samo na proizvod, nego na oblikovanje načina na koji korisnici stupaju u interakciju.

Objavljeno: 09.12.2007.

Upotrebljivost

Upotrebljivost (eng. usability) predstavlja mjeru jednostavnosti i lakoće interakcije ljudi s raznoraznim artefaktima koje je stvorio čovjek. Stoga se termin odnosi podjednako na korisnička sučelja operacijskih sustava, računalnih programa ili web sjedišta koja susrećemo na osobnim računalima ili mobilnim telefonima, kao i na kontrole audio uređaja u automobilima, dizajn ambalaže ili ručki na vratima. Navedena raznolikost predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir ukazuje na potrebu dizajna koji se odlikuje upotrebljivošću.

Objavljeno: 05.02.2008.

Modni dizajn

Odjeća je oblik. I čini samo jedan dio mode, tj. modnoga sustava. Odjeća je neodvojiva od aspekta tijela (s jedne strane) kao i okoline (s druge strane), pa predstavlja protezanje tijela i osobe u prostor i vrijeme, a time i relaciju s drugima.

Objavljeno: 19.06.2007.

Dizajn ambalaže

Gledano “na prvu loptu”, zadatak ambalaže je obilježiti proizvod i zaštititi ga od oštećenja. To je ograničeno tumačenje. Bez namjere mistificiranja pojma, ambalaža je — mnogo više.

Objavljeno: 19.06.2007.

Dizajn elektronskih medija

Dizajn elektronskih medija obuhvaća dizajn sučelja (interface design), web dizajn, interaktivne CD-ROM-ove, kompjutorske aplikacije, virtualne informacijske prostore, interaktivnu televiziju, dizajn novih “inteligentnih” elektroničkih proizvoda i njihovih sučelja, te dizajn novih komunikacijskih tehnologija. Važno je napomenuti da je riječ o relativno novom području dizajna koje je u neprestanom razvoju.

Objavljeno: 19.06.2007.

Dizajn sučelja

Građa tijela određuje različite fiziološke, fizičke, psihičke ili logičke procese. Promatranjem granica tih procesa počinjemo uočavati i promišljati mogućnosti njihovog prevladavanja. Kako prijeći ta ograničenja? Pomoću alata!

Objavljeno: 19.06.2007.

Bernardo Bernardi

Čovjek širokog interesa, arhitekt po obrazovanju, interijerist i dizajner po vokaciji, kulturni poslanik po duhu, hrvao se gotovo četiri decenije s arhitektonskim, interijerskim, dizajnerskim i kulturnim aspektima jedinstvenog problema prostora i oblika.

Objavljeno: 09.12.2007.

Ivan Picelj

Ako igdje, definicija umjetnika kao stvaraoca čije je djelo i djelovanje duboko ukorijenjeno u kontekstu potvrđuje se točnom u opusu Ivana Picelja (1924).

Objavljeno: 20.12.2007.

Vladimir Robotić

Vrijednost misli i oblikovanja Vladimira Robotića očituje se u sadržajnosti njegova odgovora na stalni izazov struke tako specifične, kao što to samo dizajn može biti.

Objavljeno: 24.03.2009.

Boris Bućan

Boris Bućan predstavlja samosvojan i osebujan glas u generaciji umjetnika koja se krajem šezdesetih godina javlja na domaćoj umjetničkoj sceni. Okupljeni oko Galerije SC, svojim će svojim udaljavanjem od tradicionalnog shvaćanja likovne umjetnosti — prema ambijentalnoj, konceptualnoj umjetnosti, performansu ili novim medijima — obilježiti domaću umjetničku scenu kraja dvadesetog stoljeća.

Objavljeno: 04.01.2008.

Zagrebački dizajn i dizajniranje Zagreba — 1

Povijest modernog dizajna u Zagrebu neizbježno je i povijest modernog dizajniranja Zagreba. Sudjelovanje dizajna u tvorbi urbane kulture je opće mjesto, kao što je to i činjenica da civilizacijske datosti okoline utječu na dizajnerska djelovanja. Riječ je o uzajamnom procesu u kojem grad oblikuje dizajn, a dizajn oblikuje grad i u njemu su isprepleteni svi činioci društvene stvarnosti.

Objavljeno: 28.07.2007.

Zagrebački dizajn i dizajniranje Zagreba — 2

Nakon drugog svjetskog rata, uslijedio je jedan od vrhunaca hrvatske moderne likovne kulture. Umjetničku scenu je odlikovala deklaritivna avangardnost, djelomice prožeta ambicijom humanističkog poslanstva modernizma. Nije jednostavno procijeniti u kolikoj je mjeri prosvjetiteljska uloga generiraranja nove plastičke stvarnosti odista bila povezana s idejom stvaranja sretnog socijalističkog društva, no sasvim je izvjesno da je poslijeratna avangarda predstavljala opoziciju birokratiziranim centrima moći, intelektualnoj konzervativnosti i soc-realističkoj koncepciji umjetnosti. Ideja socijalizma je potencijalno mogla biti stimulirajući povod za umjetničku akciju, ali i sredstvo čijom se retorikom dalo donekle uspješno manipulirati u borbi protiv nemodernih protivnika, barem na akademskom planu.

Objavljeno: 28.07.2007.

Helvetica

Dvije tipično švicarske osobine — preciznost i neutralnost — ostvarile su prije točno pedeset godina sretan spoj u Helvetici, tipografiji koju danas s puno razloga nazivamo najpoznatijom na svijetu. Prisutnost u svakom urbanom kutu planete — od javne signalizacije do korporacijskih logotipova — učinila je Helveticu toliko bliskom prosječnom promatraču da je švicarski dizajner i izdavač Lars Müller naziva “parfemom grada”. Odlična čitljivost nametnula je Helveticu kao standardno pismo za sitne tekstove ljekarničkih uputstava i informacija o kalorijskoj vrijednosti prehrambenih proizvoda, ali ona je istovremeno glavni instrument avangardnih dizajnerskih ostvarenja, a odnedavno i zvijezda cjelovečernjeg filma.

Objavljeno: 27.07.2007.

Kriza je u nama

Integralni tekst objavljen u časopisu Zarez, 13.svibnja 2010.

Objavljeno: 08.06.2010.

Razgovor s Martinom Gamperom

Povodom predavanja na temu dizajnerskog aktivizma sa svjetski poznatim produkt dizajnerom razgovarala je Ivana Borovnjak.

Objavljeno: 03.05.2009.

0708

Izložba 0708 razlikuje se od prethodnih izdanja ove smotre hrvatskog dizajna svojom obuhvatnošću, koja se na jednoj strani iskazuje većim brojem kategorija nego ranijih godina, a na drugoj povećanim brojem radova u pojedinim segmentima izložbe, posebice na području industrijskog dizajna. Najvažnije novosti ovogodišnje izložbe su uvođenje kategorije modnog i odjevnog dizajna, zastupljene nevelikom ali poticajnom selekcijom, te kategorije koncepta, koja donosi pregled samoiniciranih radova, kao i onih u kojima dizajnersko rješenje uključuje promišljanje čitavog proizvoda ili usluge.

Objavljeno: 01.10.2008.

Dizajn vizualnih komunikacija na izložbi 0708

Još 2003. jedan se dizajner usudio napismeno ustvrditi da “dizajna u Hrvatskoj ima”. Tu, za hrvatski dizajn vizualnih komunikacija veliku izjavu u katalogu izložbe 03, kolega je Kršić između ostalog opravdao i kontinuitetom strukovnih izložbi HDD-a. Dizajn i pripadajuće mu izložbe, kaže Kršić, nisu više “stvar slučaja”, već “nesreća u kojoj ima sistema”. Hrvatski dizajneri i dizajnerice, kako to Kršić tada opisuje, osim na strukovnim izložbama sistematizirani su i u školama koje pohađaju, na poslovima za koje su plaćeni te međunarodnim smotrama i publikacijama u kojima su redovito zastupljeni.

Objavljeno: 01.10.2008.

Produkt dizajn na izložbi 0708

Je li se išta promijenilo u protekle dvije godine, koliko je prošlo od prethodnog Pregleda hrvatskog dizajna 040506?

Objavljeno: 01.10.2008.

Modni i odjevni dizajn na izložbi 0708

Danas kažemo da je sve moda i da je njen utjecaj globalno nezaustavljiv kao da se upravo u njenom krilu “oslobađa brzina” (Paul Virilio) širenja i miješanja utjecaja na način svojevrsnog “melting-pota”. Sa većim prisustvom modne materijalne i simboličke stvarnosti povećava se i broj pitanja, pa i jedna temeljna dilema: da li je modni dizajn na bilo koji način dizajn?

Objavljeno: 01.10.2008.

Razgovor s Jonathanom Barnbrookom

Možda bi doista bilo bolje da u potpunosti prestanemo s dizajniranjem. No ukoliko bi mogli promijeniti stvari na bolje, čini mi se da možda ipak ima smisla nastaviti.

Objavljeno: 28.11.2007.

Operativni optimizam, o kritici u dizajnu

Ideja “optimistične kritike” treba biti ugrađena u dizajnersku djelatnost koja mora nadići poziciju pasivnog estetsko-tehničkog servisa i preći na konceptualnu razinu ulaženja u polemički, politički odnos suprotstavljen dehumanizirajućim silnicama koje proizvod vide samo kao robu.

Objavljeno: 29.11.2007.

S pogledom u ružičastu budućnost

Dizajn u Hrvatskoj nije našao načina da odgovori na stvarne potrebe društva i stoga od strane tog društva uglavnom nije niti prepoznat kao važno i vrijedno sredstvo vizualne komunikacije.

Objavljeno: 30.11.2007.

Između dvije modernizacije

Jedan mogući pogled na aktualnu situaciju dizajna u Hrvatskoj jest: teškoća s određenjem struke u cijelosti kao posljedica jaza između dvije modernizacije u kojoj se aktualni hrvatski dizajn nalazi, kao i Hrvatska u cjelini.

Objavljeno: 25.07.2007.

Dobar dizajn

Definicija dobrog dizajna ekvivalentna je dobrom (sudioničkom, kritičkom) društvenom djelovanju i ponašanju, a prosuđivanje njegove kvalitete mora uzeti u obzir specifičnosti sredine unutar koje dizajn nastaje. Cilj dizajna nije, barem ne isključivo, proizvodnja estetičnosti ili korisnosti, nego proizvodnja smisla. Jednostavna osnovna jednadžba njegove uspješnosti sastoji se u tome da rezultat dizajna mora riješiti više problema nego što ih stvara.

Objavljeno: 25.07.2007.

Dizajnerska Republika Hrvatska

Predavanje Ricka Poynora još jednom je pokazalo kako ovoj u nas sve razgranatijoj djelatnosti bolno nedostaje intelektualna legitimacija, i to ne samo sveučilišna, nego upravo ona kakvu je svojim djelovanjem u posljednjem desetljeću doista nabolje demonstrirao ovom prigodom u Zagreb pozvani londonski novinar: kritika sofisticirana u argumentima, a izrazom pristupačna onima na koje se odnosi.

Objavljeno: 29.07.2007.

Formu slijedi fijasko

Nakon dizajnerskih i tipografskih revolucija na prelazu milenija bili smo suočeni s nedostatkom jasne orijentacije. Kao da su svi postavljali jedno te isto pitanje — što će biti sljedeća velika stvar? Koje knjige trebamo gledati? Na koga se sad trebamo ugledati? Kao da su u ovo postmoderno doba sve mogućnosti već ispitane i barem teorijski prihvatljive i međusobno zamjenjive.

Objavljeno: 24.07.2007.

9. Zgraf

Programske i organizacijske inovacije devetog Zgrafa, kao što su organiziranje predavanja i radionica u popratnom programu, te predstavljanje izložbe Art Directors Cluba u terminu izložbe obećavajući su putokaz za budućnost.

Objavljeno: 29.07.2007.