Hrvatsko dizajnersko društvo

Dizajn

Dizajn je interdisciplinarna djelatnost koja povezuje društvene, humanističke i tehničke znanosti s kreativno-umjetničkom sastavnicom.

Objavljeno: 26.07.2007.

Produkt dizajn

Mada se često tretiraju kao sinonimi (industrijski dizajn / produkt dizajn) termin produkt dizajn preuzima primat jer obuhvatnije ocrtava područje djelovanja dizajnera.

Objavljeno: 07.12.2007.

Grafički dizajn

Grafički dizajn nas okružuje — svuda oko nas raznorodni proizvodi grafičkog dizajna objašnjavaju, uređuju, identificiraju, označavaju. Nalazimo ga u gotovo svemu što vidimo, svemu što radimo, svemu što kupujemo. Nalazimo ga na ulici, u poštanskom sandučiću, na stranicama trendovskog časopisa i na stranicama telefonskog imenika. Dizajnira se poštanska marka i aplikacija na avionu. Knjige, časopisi, filmske špice, ambalaža, web stranice, plakati, prometni znakovi... Grafički dizajn toliko prožima našu svakodnevicu da je postalo gotovo nemoguće bez njega zamisliti bilo koje područje života.

Objavljeno: 19.06.2007.

Dizajn usmjeren korisnicima

Dizajn usmjeren korisnicima (eng. user-centered design, UCD) predstavlja pristup kod kojeg je dizajnerska praksa utemeljena na razumijevanju stvarnih korisnika, njihovih ciljeva, zadaća, iskustava, potreba i želja. Dizajner u svakom svojem koraku vodi računa o korisnicima. U cilju ostvarivanja dizajna prilagođenog sebi i svojim zadacima, u pojedinim pristupima korisnici čak postaju i dio dizajnerske grupe, odnosno samog procesa dizajniranja (participativni dizajn).

Objavljeno: 03.09.2008.

Dizajn interakcija

Dizajn interakcija (eng. interaction design) jedna je od novih specijalizacija u području dizajna. Najčešće je povezana s područjem digitalnih medija, a odnosi se ne samo na proizvod, nego na oblikovanje načina na koji korisnici stupaju u interakciju.

Objavljeno: 09.12.2007.

Upotrebljivost

Upotrebljivost (eng. usability) predstavlja mjeru jednostavnosti i lakoće interakcije ljudi s raznoraznim artefaktima koje je stvorio čovjek. Stoga se termin odnosi podjednako na korisnička sučelja operacijskih sustava, računalnih programa ili web sjedišta koja susrećemo na osobnim računalima ili mobilnim telefonima, kao i na kontrole audio uređaja u automobilima, dizajn ambalaže ili ručki na vratima. Navedena raznolikost predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir ukazuje na potrebu dizajna koji se odlikuje upotrebljivošću.

Objavljeno: 05.02.2008.

Modni dizajn

Odjeća je oblik. I čini samo jedan dio mode, tj. modnoga sustava. Odjeća je neodvojiva od aspekta tijela (s jedne strane) kao i okoline (s druge strane), pa predstavlja protezanje tijela i osobe u prostor i vrijeme, a time i relaciju s drugima.

Objavljeno: 19.06.2007.

Dizajn ambalaže

Gledano “na prvu loptu”, zadatak ambalaže je obilježiti proizvod i zaštititi ga od oštećenja. To je ograničeno tumačenje. Bez namjere mistificiranja pojma, ambalaža je — mnogo više.

Objavljeno: 19.06.2007.

Dizajn elektronskih medija

Dizajn elektronskih medija obuhvaća dizajn sučelja (interface design), web dizajn, interaktivne CD-ROM-ove, kompjutorske aplikacije, virtualne informacijske prostore, interaktivnu televiziju, dizajn novih “inteligentnih” elektroničkih proizvoda i njihovih sučelja, te dizajn novih komunikacijskih tehnologija. Važno je napomenuti da je riječ o relativno novom području dizajna koje je u neprestanom razvoju.

Objavljeno: 19.06.2007.

Dizajn sučelja

Građa tijela određuje različite fiziološke, fizičke, psihičke ili logičke procese. Promatranjem granica tih procesa počinjemo uočavati i promišljati mogućnosti njihovog prevladavanja. Kako prijeći ta ograničenja? Pomoću alata!

Objavljeno: 19.06.2007.

Tomislav Lerotić

U periodu od prošle izložbe, u Splitu je 5. travnja 2012. u 61. godini iznenada preminuo dizajner, umjetnik i aktivist, redoviti profesor na odsjeku Dizajna vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu, Tomislav Lerotić.

Objavljeno: 14.09.2012.

Alfred Pal

Počeo sam starit', rekao mi je Alfred Pal u proljeće 2009., tada gotovo devedestogodišnjak. – Prvi put u životu bole me leđa.

Objavljeno: 25.09.2010.

Bernardo Bernardi

Čovjek širokog interesa, arhitekt po obrazovanju, interijerist i dizajner po vokaciji, kulturni poslanik po duhu, hrvao se gotovo četiri decenije s arhitektonskim, interijerskim, dizajnerskim i kulturnim aspektima jedinstvenog problema prostora i oblika.

Objavljeno: 09.12.2007.

Ivan Picelj

Ako igdje, definicija umjetnika kao stvaraoca čije je djelo i djelovanje duboko ukorijenjeno u kontekstu potvrđuje se točnom u opusu Ivana Picelja (1924).

Objavljeno: 20.12.2007.

Vladimir Robotić

Vrijednost misli i oblikovanja Vladimira Robotića očituje se u sadržajnosti njegova odgovora na stalni izazov struke tako specifične, kao što to samo dizajn može biti.

Objavljeno: 24.03.2009.

Boris Bućan

Boris Bućan predstavlja samosvojan i osebujan glas u generaciji umjetnika koja se krajem šezdesetih godina javlja na domaćoj umjetničkoj sceni. Okupljeni oko Galerije SC, svojim će svojim udaljavanjem od tradicionalnog shvaćanja likovne umjetnosti — prema ambijentalnoj, konceptualnoj umjetnosti, performansu ili novim medijima — obilježiti domaću umjetničku scenu kraja dvadesetog stoljeća.

Objavljeno: 04.01.2008.

Zagrebački dizajn i dizajniranje Zagreba — 1

Povijest modernog dizajna u Zagrebu neizbježno je i povijest modernog dizajniranja Zagreba. Sudjelovanje dizajna u tvorbi urbane kulture je opće mjesto, kao što je to i činjenica da civilizacijske datosti okoline utječu na dizajnerska djelovanja. Riječ je o uzajamnom procesu u kojem grad oblikuje dizajn, a dizajn oblikuje grad i u njemu su isprepleteni svi činioci društvene stvarnosti.

Objavljeno: 28.07.2007.

Zagrebački dizajn i dizajniranje Zagreba — 2

Nakon drugog svjetskog rata, uslijedio je jedan od vrhunaca hrvatske moderne likovne kulture. Umjetničku scenu je odlikovala deklaritivna avangardnost, djelomice prožeta ambicijom humanističkog poslanstva modernizma. Nije jednostavno procijeniti u kolikoj je mjeri prosvjetiteljska uloga generiraranja nove plastičke stvarnosti odista bila povezana s idejom stvaranja sretnog socijalističkog društva, no sasvim je izvjesno da je poslijeratna avangarda predstavljala opoziciju birokratiziranim centrima moći, intelektualnoj konzervativnosti i soc-realističkoj koncepciji umjetnosti. Ideja socijalizma je potencijalno mogla biti stimulirajući povod za umjetničku akciju, ali i sredstvo čijom se retorikom dalo donekle uspješno manipulirati u borbi protiv nemodernih protivnika, barem na akademskom planu.

Objavljeno: 28.07.2007.

Helvetica

Dvije tipično švicarske osobine — preciznost i neutralnost — ostvarile su prije točno pedeset godina sretan spoj u Helvetici, tipografiji koju danas s puno razloga nazivamo najpoznatijom na svijetu. Prisutnost u svakom urbanom kutu planete — od javne signalizacije do korporacijskih logotipova — učinila je Helveticu toliko bliskom prosječnom promatraču da je švicarski dizajner i izdavač Lars Müller naziva “parfemom grada”. Odlična čitljivost nametnula je Helveticu kao standardno pismo za sitne tekstove ljekarničkih uputstava i informacija o kalorijskoj vrijednosti prehrambenih proizvoda, ali ona je istovremeno glavni instrument avangardnih dizajnerskih ostvarenja, a odnedavno i zvijezda cjelovečernjeg filma.

Objavljeno: 10.06.2011.

NEJC PRAH i JURIJ SMRKE: U uredništvu Tribune nema hijerarhijskih odnosa!

Tijekom beogradske izložbe časopisa Tribuna, porazgovarali smo s članovima uredništva i saznali štošta o strategiji uređivanja jedne od najvažnijih regionalnih tiskovina. Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 07.05.2013.

VESNA PEŠIĆ: Komunikacija jest povjerenje i vrsta meditacije

Na ovogodišnjoj konferenciji Dizajner: autor ili univerzalni vojnik 4 - Obuka razgovarali smo s Vesnom Pešić, jednom od najznačajnijih srpskih dizajnerica i ilustratorica mlađe generacije, koja je održala vrlo zanimljivo i posjećeno predavanje. Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 07.05.2013.

ANA LABUDOVIĆ: Nova iskustva i novi ljudi za mene su najvredniji aspekti rada

Dizajnerica mlađe generacije Ana Labudović za dizajn.hr govori o svom studiranju i radu u Švedskoj i Španjolskoj, aktivizmu u kulturi, svakodnevnoj praksi, knjigama koje je napisala i uredila, te ostalim nezaobilaznim točkama svoga života i rada. Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 17.04.2013.

IVANA BOROVNJAK: Prioritet je proširiti područja dosega dizajna

S aktualnom predsjednicom Hrvatskog dizajnerskog društva, dizajnericom IVANOM BOROVNJAK, razgovarali smo o ulozi, misiji i ciljevima HDD-a te prioritetnim aktivnostima u narednom razdoblju, o važnosti edukacije u dizajnu i o dizajnu, umrežavanju s regionalnim dizajnerskim inicijativama i organizacijama, kao i o općenitim pitanjima uloge dizajna i krovne dizajnerske strukovne udruge u društvu

Objavljeno: 08.03.2013.

VANJA CUCULIĆ: Medijski tsunami proteklih tjedana apsolutno prelazi moje apetite

Vanja Cuculić progovara o svojim reakcijama na zabranu njegovog plakata za predstavu 'Fine mrtve djevojke' Dalibora Matanića i Mate Matišića u GDK Gavella, iznosi svoju interpretaciju cijelog slučaja, ali i pripovijeda o širem kontekstu svoga rada za Gavellu i rada na srodnim projektima. Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 30.01.2013.

DEJAN DRAGOSAVAC RUTA: Dizajneri više nemaju ideju što se sve u tiskari može napraviti

DEJAN DRAGOSAVAC RUTA govori o svojim počecima, tijesnim suradnjama s aktivističkom i kulturnom scenom, načinima kako je tehnologija utjecala na dizajnerski jezik, kao i o desetgodišnjem dizajnerskom angažmanu na deplijanima Galerije VN koji je ovih dana obilježen i Rutinom izložbom u istoj toj galeriji. Razgovarao: MARKO GOLUB

Objavljeno: 28.01.2013.

LANA CAVAR: Reakcija na etablirane forme dizajnerskog ponašanja

S grafičkom dizajnericom LANOM CAVAR razgovarali smo o njenom viđenju uloge dizajna u današnjem društvu, preispitivanju granica dizajnerske profesije i njenim osnovnim izazovima, o odgovornosti za dizajnersko nasljeđe prošlih vremena te o nekoliko tekućih projekata. Razgovor je vodio MARKO GOLUB

Objavljeno: 15.01.2013.

IVANA FABRIO / NIKOLA RADELJKOVIĆ: Pomicanje fokusa sa scene na scenarije

Povodom izložbe NEOBIČNI SCENARIJI razgovarali smo s njenim kustosima NIKOLOM RADELJKOVIĆEM i IVANOM FABRIO

Objavljeno: 30.12.2012.

NEDJELJKO ŠPOLJAR: Potraga za održivom vizualnom komunikacijom

Nedjeljko Špoljar je renomirani i višestruko nagrađivani dizajner vizualnih komunikacija, u struci prisutan od ranih 90-ih, kada se obrazuje i usavršava u okvirima nezavisne kulturne scene. Danas, sa suprugom Kristinom Špoljar vodi malen, ali vrlo uspješan studio Sensus Design Factory koji surađuje s cijelim nizom klijenata, kako iz područja komercijalnih, tržišnih komunikacija, tako i onih iz kulturnih sfera, pogotovo muzejskih institucija i galerijskih prostora.

Objavljeno: 19.12.2012.

STANISLAV HABJAN: Čini se da više ne živimo na svjetioniku

Povodom izložbe Stanislava Habjana i Danijela Žeželja DUĆAN METAFORA , razgovarali smo s polovicom ovog autorskog dvojca o kreativnim procesima iza njihovih zajedničkih projekata, o logici koncepta Dućana metafora, knjigama i njihovim čitateljima, glazbi, brodovima i šiljatom šeširu

Objavljeno: 05.11.2012.

IVICA MITROVIĆ: Kritičke teme i hibridni dizajneri

"Tijekom radionica inzistiram da se produciraju artefakti koji će sa što manje uloženog vremena i financijskih sredstava donijeti jako puno informacija. Smatram da je važniji proces promišljanja na koji način će neki objekt u prostoru, sučelje ili film izazvati reakciju publike, otvoriti neka nova pitanja, pa i provocirati, od pukog ustrajanja na poliranju, dovršenosti i ljepoti" – razgovarao MARKO GOLUB

Objavljeno: 11.10.2012.

MIRKO ILIĆ: Rad je važniji od osobe, plakat je važniji od dizajnera plakata

Povodom Izložbe hrvatskog dizajna 1112, na kojoj gostuje kao predavač i član međunarodnog Ocjenjivačkog suda, razgovarali smo s dizajnerom MIRKOM ILIĆEM

Objavljeno: 20.09.2012.

JURE MIKLAVC: Interdisciplinarnost i eklektičnost u radu s vodećim slovenskim tvrtkama

Jure Miklavc (1970.) renomirani je i višestruko nagrađivani slovenski dizajner, čiji Studio Miklavc posljednjih desetak godina uspješno djeluje u područjima industrijskog i grafičkog dizajna, te su za rad na skijaškoj i planinarskoj obući Alpine čak tri puta primili nagradu Red Dot (2008, 2009. i 2010.)

Objavljeno: 14.11.2012.

TATJANA BARTAKOVIĆ: Razum, osjećaji i kako nastaju uspješne dizajnerske priče

"Znamo da baš i ne živimo u poduzetnom okruženju otvorenom za inovaciju. Smatram da je potrebno dugoročno predstavljanje dobrih studija slučajeva raznim metodama kako bi se kod nas podigla razina svijesti, nužna za drugačiju vrst poduzetništva – čiji je dizajn sastavni dio. Jer, dizajn za investitora predstavlja promjenu, a pitanje je da li je on u početku svjestan da će mu se promjena dogoditi, i kako će je prihvatiti on i njegovi zaposlenici, koji novi „dizajn“ moraju nastaviti provoditi svakodnevno"

Objavljeno: 11.08.2012.

DORA BUDOR & MAJA ČULE: Umjetnička praksa s dizajnerskim zaleđem

"Naše javne persone postoje iz razloga što smo se i u doba dok smo se predstavljale isključivo kao dizajnerice uvijek trudile stajati iza svog rada, jer smo se bavile autorskim dizajnom koji je bio naš iskaz stava, autonomnog mišljenja ili osobne opsesije" - DORA BUDOR + MAJA ČULE, D-dizajnerice, Dan D 2012

Objavljeno: 11.08.2012.

ALEKSANDAR VELINOVSKI: Umjetničke spone i poslovanje mogu postojati izvan utjecaja politike

"Moja osobna vizija je da Skopje postane regionalni centar gdje će dizajneri iz regije i šire dolaziti proizvoditi svoje prototipe. Skopje ima ogroman potencijal za to, imamo solidnu infrastrukturu, veliki broj malih i srednjih poduzeća i dobar ‘know-how’" - A. Velinovski, član žirija, DAN D 2012

Objavljeno: 17.07.2012.

LINA KOVAČEVIĆ: Kritički artefakti medijskog krajolika

"Moj se rad bavi fenomenologijom trenutka koji je karakterističan za medij" - LINA KOVAČEVIĆ / D-designer na DANU D 2012

Objavljeno: 01.07.2012.

MORANA KRANJEC: Vrlo je teško zaposliti se u tekstilnoj struci uopće, a kamoli kao dizajner

Ako imate dovoljno novca da pokrenete svoj posao i label, onda možete zaposliti sami sebe. U protivnom, posla i radnih mjesta zapravo i nema. Morate ga sami stvoriti. Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 30.06.2012.

THE MIHA ARTNAK: Ne znamo opisati ZEK faktor, ali ga osjećamo

Dizajneri nas smatraju umjetnicima, umjetnici dizajnerima. Nama je svejedno, jer to nije naš problem.

Objavljeno: 27.06.2012.

GRUPA: Pandan kreativnosti ideje mora biti kreativnost u izvedbi

Dizajneri moraju razmišljati o ravnoteži realnog, korektnog dizajna, tehnološke kompleksnosti, proizvodnih mogućnosti i finalne cijene prema krajnjem korisniku. Razgovarao: MARKO GOLUB

Objavljeno: 26.06.2012.

HRVOJE I DARIO: Nije nam jasno zašto bi netko koristio rukopisni font ako posjeduje ruku i olovku

U sklopu programa D-Dizajneri (D-Designers) na Danu D 2013, predstavili su se i mladi zagrebački dizajneri Hrvoje Živčić i Dario Dević, s kojima smo razgovarali o dosadašnjem radu, poslovnim prilikama za mlade dizajnere u Hrvatskoj, i odnosu analognog i digitalnog dizajna... Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Objavljeno: 25.06.2012.

MAURO MASSAROTTO: Mi smo ‘one man show’ s pravim ljudima oko sebe

"Osobno volim u što kraćem roku vidjeti finalni proizvod na policama, spreman za kupnju i nošenje, konzumiranje. Moj koncept dizajna je matematički, volim spojiti kvalitetan proizvod u svim segmentima i stvoriti efikasan sell out faktor. Sretniji sam kad se proizvodi prodaju nego kada su prisutni samo u novinama" - MAURO MASSAROTTO, član međunarodnog žirija DANA D 2012

Objavljeno: 20.06.2012.

ANNE VAN DER ZWAAG: Boja povezuje sve bitne točke mojeg života i rada

Razgovor s ANNE VAN DER ZWAAG, članicom žirija i gošćom ovogodišnjeg DANA D

Objavljeno: 09.06.2012.

GORAN MARTIN ŠTIMAC: Cieslewiczevi 'tragovi' kao paralelna povijest grafičkog dizajna u Hrvatskoj

S autorom izložbe 'Roman Cieslewicz: Sjajni tragovi', GORANOM MARTINOM ŠTIMCEM, razgovarali smo o prisutnosti slavnog poljsko-francuskog grafičkog dizajnera na hrvatskoj "dizajnerskoj sceni" od 60-ih do 90-ih godina prošlog stoljeća, o redizajnu Starta kao mitskom mjestu domaće povijesti dizajna, o procesu istraživanja Cieslewiczevih tragova te što smo iz toga naučili

Objavljeno: 14.05.2012.

MARKO ZUBAK: Kako je omladinski tisak postao alternativa

O sličnostima i razlikama između jugoslavenskog omladinskog tiska i fenomena underground pressa kasnih šezdesetih i ranih sedamdesetih, omladinskom tisku kao prostoru autonomije i eksperimenta, ali i vrlo zanimljivih iskoraka u području grafičkog dizajna, razgovarali smo s MARKOM ZUBAKOM, autorom izložbe JUGOSLAVENSKI OMLADINSKI TISAK KAO UNDERGROUND PRESS: 1968-1972 (Zagreb, Beograd, Ljubljana)

Objavljeno: 27.04.2012.

A BUBBLE: Žurnal, laboratorij, kritički i izložbeni prostor na papiru

U listopadu prošle godine iz tiska je izašao prvi broj časopisa A Bubble, novog žurnala posvećenog suvremenoj umjetnosti na području Hrvatske i Italije, takozvane 'jadranske regije'. Koje ideje stoje iza tog projekta, kako je nastala tipografija posvećena Tomu Gotovcu te koji su planovi za budućnost, razgovarali smo sa šarolikom ekipom koja stoji iza njega

Objavljeno: 23.04.2012.

RICK POYNOR: 'Zanima me dizajn koji pruža kompleksniji, nijansiraniji i stimulativniji pogled na svijet'

S britanskim kritičarom dizajna i vizualne kulture RICKOM POYNOROM popričali smo o važnosti, potrebi i perspektivama pisanja povijesti grafičkog dizajna, senzibilitetu za 'začudno' u vizualnom komuniciranju, alternativama reklamnim klišejima te o poziciji i ulozi kritike u vizualnoj kulturi i dizajnu danas. Razgovarao MARKO GOLUB

Objavljeno: 05.04.2012.

OLEG ŠURAN: Od mapiranja Pule do pulske introspekcije

Povodom posljednje od studentskih izložbi iz serije predstavljanja autora nagrađenih na Izložbi hrvatskog dizajna '0910' , tekstom i razgovorom detaljno predstavljamo dizajnera OLEGA ŠURANA i njegov projekt u nastajanju "TKO VIDI DIZAJN U PULI". Izložba Olega Šurana postavljena je u HDD galeriji od 14. do 26. ožujka 2012., paralelno s izložbom Lidije Lovrić

Objavljeno: 23.03.2012.

LIDIJA LOVRIĆ: Ideje u zoni funkcionalnog i disfunkcionalnog

Povodom posljednje od studentskih izložbi iz serije predstavljanja autora nagrađenih na Izložbi hrvatskog dizajna '0910' , tekstom i razgovorom detaljno predstavljamo mladu modnu dizajnericu LIDIJU LOVRIĆ i njenu kolekciju 'Order (dis)order'. Izložba Lidije Lovrić Order (dis)order postavljena je u HDD galeriji od 14. do 26. ožujka 2012., paralelno s izložbom Olega Šurana

Objavljeno: 23.03.2012.

NIKO MIHALJEVIĆ: Dobar dizajn i dobar sadržaj su neodvojivi

Iako iza sebe ima i niz realizacija, mahom za klijente iz područja nezavisne kulture i klupske scene, NIKO MIHALJEVIĆ se ovom prilikom predstavlja selekcijom samoiniciranih radova na rubu između dizajnerske i umjetničke prakse, s jakom istraživačkom komponentom. Mihaljevićeva izložba pod nazivom PRAKSA, traje u HDD galeriji od 1. do 12. 3., paralelno s izložbom Lucije Frgačić

Objavljeno: 01.03.2012.

LUCIJA FRGAČIĆ: Dizajn kao poticaj na komunikaciju

LUCIJA FRGAČIĆ svoj izložbeni nastup gradi oko postojeće kolekcije vlastitih, što realiziranih, što nerealiziranih radova, uglavnom u području produkt dizajna te u rasponu od koncepata, skica, detaljnih studija, maketa, prototipova i proizvedenih predmeta. Samosvjesno se poigravajući s formom "studentske izložbe", ona stvara neformalan i krajnje subjektivni porftolio u prostoru, gdje se dizajnirani predmeti, njihovi modeli, nacrti i vizualizacije protežu oko imaginarnog radnog kutka. Izložba "KOLAŽ" otvorena je od 1. 3. do 12. 3. 2012, paralelno s izložbom Nike Mihaljevića

Objavljeno: 01.03.2012.

I-GLE: Osnivanje studija bilo je kao skok na glavu

S modnim dizajnericama i autorskom jezgrom studija I-GLE - NATAŠOM MIHALJČIŠIN i MARTINOM VRDOLJAK RANILOVIĆ - razgovarali smo povodom njihove izložbe '135 kilometara' u HDD galeriji. I-gle su dobitnice nagrada u kategoriji Modni i odjevni dizajn na posljednje dvije Izložbe hrvatskog dizajna, 0708 i 0910, dakle praktički od uvođenja te kategorije u ove bijenalne preglede do danas

Objavljeno: 29.02.2012.

SANJA BENCETIĆ: Intrigira me kreativna suradnja s korisnicima

O inkluzivnom dizajnu i 'dizajnu za sve', edukaciji, perspektivama za mlade autore, neiskorištenom potencijalu domaćeg produkt dizajna, ali i potencijalima koji nose različiti modeli suradnji, razgovarali smo s produkt dizajnericom i predavačicom na Studiju dizajna SANJOM BENCETIĆ

Objavljeno: 14.02.2012.

DEJAN KRŠIĆ: Dizajn kao dvostruki dokument vremena

Povodom izložbe SOCIJALIZAM I MODERNOST koja u MSU traje do 5. veljače razgovarali smo s jednim od članova njenog autorskog tima. DEJAN KRŠIĆ je u sklopu ovog velikog projekta obradio segment dizajna, predstavljen komplementarno s ostalim segmentima. Na koji način tema i narativ same izložbe izgleda fokusiramo li se upravo na povijest i ulogu dizajna, u razgovoru je pokušao istražiti MARKO GOLUB

Objavljeno: 17.01.2012.

IVA BABAJA: Lokalni problemi zapravo su univerzalni

Nakon dva mandata na mjestu potpredsjednice u Upravnom odboru ICOGRADA-e, grafička dizajnerica IVA BABAJA nedavno je izabrana za Generalnog tajnika krovne svjetske organizacije u području dizajna vizualnih komunikacija. Intervju s njom posvetili smo upravo ICOGRADA-i te njenom utjecaju, ciljevima, ulozi koju danas igra i vrijednostima koje zastupa. S Ivom Babajom razgovarao je MARKO GOLUB

Objavljeno: 22.11.2011.

KORALJKA VLAJO: Mamimo publiku nostalgijom, a dočekujemo elaboratima

Više je razloga zašto je nasljeđe Končarevog Odjela dizajna danas važno i aktualno. Jedan razlog je svakako sentimentalni - činjenica da će mnogi u predmetima pokazanima na izložbi "Skriveni dizajn" prepoznati predmete s kojima su se svakodnevno susretali. Drugi se tiče današnjeg odnosa dizajna i industrije, zbog kojeg se Končarev primjer čini još dragocjenijim. Treći je, naravno, ispisivanje povijesti domaćeg industrijskog dizajna u kojoj ovaj fenomen ima bitnu ulogu. O svemu tome razgovarali smo s kustosicom izložbe KORALJKOM VLAJO.

Objavljeno: 18.11.2011.

MIKE LEVY: Cilj nam je promovirati dizajn, a ne samo dizajnere

Povodom 'Izložbe francuskog produkt dizajna' u Gliptoteci HAZU, intervjuirali smo MIKEA LEVYJA, predstavnika francuske Agencije za promociju industrijskog dizajna koja stoji iza projekta čiji je mali dio ovom prilikom prikazan u Zagrebu. O promociji dizajna i što ta promocija uopće znači, o APCI-ju kao medijatoru između dizajnera i kompanija, te perspektivama za dizajn u recesijskoj sadašnjosti i bliskoj budućnosti razgovarao je MARKO GOLUB.

Objavljeno: 05.10.2011.

Filozofija Boonike

Boonika ima puno lica. Zato je danas tako lako čuti za nju u najrazličitijim, pa i posve neočekivanim kontekstima, a iz istog razloga teže ju je jednoznačno predstaviti. Suradnja, podrška, uzajamnost, zajedništvo, učenje, otvorenost, povjerenje i različitost neke su od ideja koje ovaj kolektiv zastupa, i kojima obično počinje svaka priča o Boonici. O svim stvarima koje su Boonika, razgovarali smo s dizajnerima MIRNOM REINPRECHT, MATIJOM RAOSOM i MARKOM PRPIĆEM ZETSOM, dijelom službene "jezgre" Boonika.net-a

Objavljeno: 06.09.2011.

MAJA LALIĆ: Cilj nam je razbiti fahovske barijere

Maja Lalić je arhitektica i dizajnerica, osnivačica kulturne platforme Mikser, zaslužne za organizaciju brojnih izložbi i događanja na polju arhitekture, dizajna i komunikacija. Osnivačica je kreativnog studija reMiks, autorica godišnje izložbe talenata 'Ghost project', suosnivačica i programska direktorica Mikser festivala te inicijatorica i suorganizatorica inicijative 'Young Balkan Designers'. Intervju koji donosimo izvorno je objavljen u publikaciji D-News, povodom Dana D u lipnju 2011.

Objavljeno: 18.08.2011.

ANKETA: Kome pripadaju kvadrati?

U kontekstu aktualnog prijepora oko vizualnog identiteta informativne kampanje MVPEI uoči referenduma o pristupanju Hrvatske Europskoj Uniji, pokrenuli smo malu anketu među dizajnerima. Slučaj komentiraju Iva Babaja, Damir Bralić, Davor Bruketa i Nikola Žinić, Lana Cavar, Dejan Kršić i Igor Kuduz

Objavljeno: 18.08.2011.

MAROJE MRDULJAŠ: Projektiranje angažiranosti

Maroje Mrduljaš je kritičar dizajna i arhitekture, autor i urednik više knjiga u području suvremenih arhitektonskih i dizajnerskih praksi. Zajedno s V. Kulićem osnivač je istraživačke platforme 'Nedovršene modernizacije'. Bio je kustos i sudjelovao u kuriranju više izložbi te predavao internacionalno. Radi na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Razgovor o knjizi 'Dizajn i nezavisna kultura', čiji je koautor i urednik zajedno s Deom Vidović, izvorno je objavljen u publikaciji povodom Dana D u lipnju 2011.

Objavljeno: 11.08.2011.

SLAVIMIR STOJANOVIĆ: Netko je duhovit u trenutku, a netko mora prvo smisliti šalu

"Iako imamo ozbiljnu povijest dizajna u regiji, ovo je i dalje mlada struka koju se ne tretira ozbiljno, u smislu da tamo negdje postoje neki stručnjaci koji stvarno znaju što rade. I dalje na gotovo svakom sastanku moram uvjeravati ljude zašto sam uopće tu, a kamoli zašto ovaj ili onaj font"

Objavljeno: 28.07.2011.

ERWAN BOUROULLEC: Najvažnije je razmišljati s jake konceptualne točke gledišta

Braći Ronanu i Erwanu Bouroullecu trebalo je svega nekoliko godina da u svijetu suvremenog produkt dizajna dosegnu zvjezdani status. 2002 godine, u trenutku kad je u Muzeju dizajna u Londonu postavljena prva izložba posvećena njihovom radu, Ronan je upravo kročio u tridesete, Erwan je bio još duboko u svojim dvadesetima, a nije prošlo ni pet godina od prvih njihovih ozbiljnih projekata. Godinu dana kasnije Phaidon Press izdao im je monografiju, a 2004. rad im je, između ostalog, predstavljen u MOCA-i u Los Angelesu i Boijmans muzeju u Rotterdamu.

Objavljeno: 09.07.2011.

LOUISE SCHOUWENBERG: Dizajneri bi u budućnosti mogli postati dizajneri alata, a ne krajnjeg proizvoda

Louise Schouwenberg je nizozemska kritičarka dizajna, kustosica i profesorica na Design Academy Eindhoven. Redovito objavljuje u internacionalnim umjetničkim i dizajnerskim magazinima, autorica je niza knjiga, među kojima je recentna monografija Hella Jongerius – Misfit (Phaidon Press, 2010.). U kustoskom radu bavi se tankom granicom između dizajna i vizualne umjetnosti. Razgovor koji čitate izvorno je objavljen u publikaciji D-NEWS povodom Dana D u Staroj Klaonici 2011.

Objavljeno: 29.06.2011.

CHRIS KABEL: Ne bi li bilo lijepo kada bi drvo raslo oko vas, poput nekog zagrljaja?

Chris Kabel nizozemski je produkt dizajner koji živi i radi u Rotterdamu. Radio je s internacionalnim brendovima i institucijama kao što su Droog, Moooi, Royal VKB, Levi's, Alessi te gradovi Seoul i Bruges. Radovi mu se nalaze u muzejskim kolekcijama poput Fondation Nationale d'Art Contemporain, Muzeja Stedelijk u Amsterdamu, Boijmans muzeja u Rotterdamu i Hangaram muzeja dizajna u Seulu. Intervju je, pod naslovom 'Ne bi li bilo lijepo kada bi drvo raslo oko vas, poput nekog zagrljaja', objavljen u publikaciji 'D-NEWS' povodom Dana D 2011.

Objavljeno: 17.06.2011.

IVICA MITROVIĆ: Dizajn novih medija između osobnog eksperimenta i standardizacije

Povodom izložbe 'Dizajniranje novih medija / Dizajn i novi mediji 1995. – 2010. / hrvatska perspektiva', koja od 28. 4. do 15. 5. traje u HDD galeriji, razgovarali smo s autorom izložbe Ivicom Mitrovićem, docentom na Odsjeku za dizajn vizualnih komunikacija pri Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu.

Objavljeno: 29.04.2011.

SONDA: Ispričati priče o kojima sve znamo, a ništa ne znamo

Nakon zatvaranja izložbe i privremenog ureda u HDD galeriji, članovi porečkog dizajnerskog studija govore o svom dosadašnjem radu, konceptu 'Sonda LIVE!! in Zagreb', dnevnoj rutini i dizajnu kao procesu.

Objavljeno: 16.01.2011.

JULIA CASSIM: Inkluzivnim dizajnom prema mainstreamu

Razgovor s Juliom Cassim, svjetskom stručnjakinjom u području inkluzivnog dizajna, povodom radionice i izložbe Extra / Ordinary Design u Zagrebu

Objavljeno: 04.04.2011.

Kriza je u nama

Integralni tekst objavljen u časopisu Zarez, 13.svibnja 2010.

Objavljeno: 08.06.2010.

Razgovor s Martinom Gamperom

Povodom predavanja na temu dizajnerskog aktivizma sa svjetski poznatim produkt dizajnerom razgovarala je Ivana Borovnjak.

Objavljeno: 03.05.2009.

0708

Izložba 0708 razlikuje se od prethodnih izdanja ove smotre hrvatskog dizajna svojom obuhvatnošću, koja se na jednoj strani iskazuje većim brojem kategorija nego ranijih godina, a na drugoj povećanim brojem radova u pojedinim segmentima izložbe, posebice na području industrijskog dizajna. Najvažnije novosti ovogodišnje izložbe su uvođenje kategorije modnog i odjevnog dizajna, zastupljene nevelikom ali poticajnom selekcijom, te kategorije koncepta, koja donosi pregled samoiniciranih radova, kao i onih u kojima dizajnersko rješenje uključuje promišljanje čitavog proizvoda ili usluge.

Objavljeno: 01.10.2008.

Dizajn vizualnih komunikacija na izložbi 0708

Još 2003. jedan se dizajner usudio napismeno ustvrditi da “dizajna u Hrvatskoj ima”. Tu, za hrvatski dizajn vizualnih komunikacija veliku izjavu u katalogu izložbe 03, kolega je Kršić između ostalog opravdao i kontinuitetom strukovnih izložbi HDD-a. Dizajn i pripadajuće mu izložbe, kaže Kršić, nisu više “stvar slučaja”, već “nesreća u kojoj ima sistema”. Hrvatski dizajneri i dizajnerice, kako to Kršić tada opisuje, osim na strukovnim izložbama sistematizirani su i u školama koje pohađaju, na poslovima za koje su plaćeni te međunarodnim smotrama i publikacijama u kojima su redovito zastupljeni.

Objavljeno: 01.10.2008.

Produkt dizajn na izložbi 0708

Je li se išta promijenilo u protekle dvije godine, koliko je prošlo od prethodnog Pregleda hrvatskog dizajna 040506?

Objavljeno: 01.10.2008.

Modni i odjevni dizajn na izložbi 0708

Danas kažemo da je sve moda i da je njen utjecaj globalno nezaustavljiv kao da se upravo u njenom krilu “oslobađa brzina” (Paul Virilio) širenja i miješanja utjecaja na način svojevrsnog “melting-pota”. Sa većim prisustvom modne materijalne i simboličke stvarnosti povećava se i broj pitanja, pa i jedna temeljna dilema: da li je modni dizajn na bilo koji način dizajn?

Objavljeno: 01.10.2008.

Razgovor s Jonathanom Barnbrookom

Možda bi doista bilo bolje da u potpunosti prestanemo s dizajniranjem. No ukoliko bi mogli promijeniti stvari na bolje, čini mi se da možda ipak ima smisla nastaviti.

Objavljeno: 09.04.2011.

Operativni optimizam, o kritici u dizajnu

Ideja “optimistične kritike” treba biti ugrađena u dizajnersku djelatnost koja mora nadići poziciju pasivnog estetsko-tehničkog servisa i preći na konceptualnu razinu ulaženja u polemički, politički odnos suprotstavljen dehumanizirajućim silnicama koje proizvod vide samo kao robu.

Objavljeno: 29.11.2007.

S pogledom u ružičastu budućnost

Dizajn u Hrvatskoj nije našao načina da odgovori na stvarne potrebe društva i stoga od strane tog društva uglavnom nije niti prepoznat kao važno i vrijedno sredstvo vizualne komunikacije.

Objavljeno: 30.11.2007.

Između dvije modernizacije

Jedan mogući pogled na aktualnu situaciju dizajna u Hrvatskoj jest: teškoća s određenjem struke u cijelosti kao posljedica jaza između dvije modernizacije u kojoj se aktualni hrvatski dizajn nalazi, kao i Hrvatska u cjelini.

Objavljeno: 25.07.2007.

Dobar dizajn

Definicija dobrog dizajna ekvivalentna je dobrom (sudioničkom, kritičkom) društvenom djelovanju i ponašanju, a prosuđivanje njegove kvalitete mora uzeti u obzir specifičnosti sredine unutar koje dizajn nastaje. Cilj dizajna nije, barem ne isključivo, proizvodnja estetičnosti ili korisnosti, nego proizvodnja smisla. Jednostavna osnovna jednadžba njegove uspješnosti sastoji se u tome da rezultat dizajna mora riješiti više problema nego što ih stvara.

Objavljeno: 25.07.2007.

Dizajnerska Republika Hrvatska

Predavanje Ricka Poynora još jednom je pokazalo kako ovoj u nas sve razgranatijoj djelatnosti bolno nedostaje intelektualna legitimacija, i to ne samo sveučilišna, nego upravo ona kakvu je svojim djelovanjem u posljednjem desetljeću doista nabolje demonstrirao ovom prigodom u Zagreb pozvani londonski novinar: kritika sofisticirana u argumentima, a izrazom pristupačna onima na koje se odnosi.

Objavljeno: 29.07.2007.

Formu slijedi fijasko

Nakon dizajnerskih i tipografskih revolucija na prelazu milenija bili smo suočeni s nedostatkom jasne orijentacije. Kao da su svi postavljali jedno te isto pitanje — što će biti sljedeća velika stvar? Koje knjige trebamo gledati? Na koga se sad trebamo ugledati? Kao da su u ovo postmoderno doba sve mogućnosti već ispitane i barem teorijski prihvatljive i međusobno zamjenjive.

Objavljeno: 24.07.2007.

9. Zgraf

Programske i organizacijske inovacije devetog Zgrafa, kao što su organiziranje predavanja i radionica u popratnom programu, te predstavljanje izložbe Art Directors Cluba u terminu izložbe obećavajući su putokaz za budućnost.

Objavljeno: 29.07.2007.