Završena Plan D. konferencija 2020: sažetak i dojmovi

pland naslovna

U nedjelju, 29. veljače zatvorili smo Plan D. konferenciju u Oris – Kući arhitekture. Uz domaće dizajnere i tipografe, imali smo prilike poslušati Johna L. Waltersa, urednika Eye magazina, Deniz Ova, ravnateljicu Istanbulskog bijenala dizajna i Clare Walters, spisateljicu i autoricu slikovnica bez riječi. Konferencija je bila odlična prilika za saznati nešto više o njihovom pogledu na kritiku grafičkog dizajna i budućnost bijenala dizajna, ali i za prisjećanje dizajnerskog djelovanja velikih Dalibora Martinisa i Borisa Ljubičića, početnih tipografskih muka Nikole Đureka i Dejana Kršića, te inovativnosti studija iz male istarske općine s velikim planovima. Više o konferenciji pročitajte u nastavku!

Za sve one koji ovih dana nisu uspjeli svratiti do Oris – Kuće arhitekture, donosimo pregled događanja kao svojevrsni izvještaj s Plan D. konferencije koja se odvijala u 27. do 29. veljače. Iako je glavno mjesto susreta bio Oris, u čijem smo predvorju imali i malu pop-up knjižaru, popratni programi su se odvijali u Muzeju za umjetnost i obrt i u HDD Galeriji. Program je započeo s predstavljanjem nove HDD-ove publikacije Dalibor Martinis – Umjetnik pri radu 1970 – 1990. S dizajnerom su razgovarali autori knjige Marko Golub i Dejan Kršić, te dizajner, pisac i likovni kritičar Boris Greiner.

(slijeva) Dejan Kršić, Dalibor Martinis, Boris Greiner, Marko Golub

(slijeva) Dejan Kršić, Dalibor Martinis, Boris Greiner, Marko Golub

Promocija nove dizajnerske monografije poslužila je i kao podsjetnik na djelovanje Dalibora Martinisa kao grafičkog dizajnera koji je godinama radio inovativne plakate, drugačije telope i začudne intervencije u gradskom tkivu. Martinis je govorio o svojim počecima i otkrivanju novih načina izražavanja, kao i suradnji s drugim umjetnicima i dizajnerima. Poseban je naglasak ponovno stavljen na njegove filmske plakate, kao i one rađene za brojne kulturne manifestacije. Iako su Martinisovi filmski plakati možda bili nekonvencionalni, dizajner je uživao povjerenje i potporu redatelja s kojima je surađivao. Upravo zbog spoja umjetnosti i dizajna, njegovi su plakati uvijek bili posebni i prepoznatljivi, te su nerijetko predstavljali domaće filmove na međunarodnim festivalima.

martinis 2

Drugi dan konferencije započeli smo vodstvom više kustosice Koraljke Vlajo u Muzeju za umjetnost i obrt. Koraljka nas je provela novim stalnim postavom sobe za dizajn, koji sada obuhvaća dizajnerska ostvarenja nastala u razdoblju od 1950-ih do 2016. godine. Iako se postav naziva stalnim, kustosica je naglasila kako je njezin cilj izložiti što više dizajnerskog produkta i grafičkog dizajna, zbog čega ovaj postav ipak češće planira mijenjati.

Koraljka Vlajo

Koraljka Vlajo

U postavu dizajna imate priliku vidjeti dizajnerska ostvarenja koja su sada po prvi puta dobila priliku da ih se izloži u muzejskom prostoru, kao i neka već poznata djela produkt i grafičkog dizajna. Posebno je zanimljivo vidjeti Prostorijin namještaj ili Grupine lampe, koje su se iz salona napokon preselile u muzej. Veselilo nas je vidjeti i plakate Vanje Cuculića, čija je izložba i dalje u tijeku u HDD Galeriji. Izloženi Sondin plakat za BOOKtigu, međunarodni sajam pročitanih knjiga, poslužio je kao uvod u sljedeće događanje na rasporedu – razgovor s Jelenom Fiškuš i Seanom Poropatom.

koraljka vodstvo 2

Iako je knjiga Studio Sonda – O moći kreativnosti, autora Marka Goluba, već predstavljena u Puli, susret sa Sondinim osnivačima poslužio je i kao predstavljanje ove publikacije zagrebačkoj publici. Listajući knjigu, otkrivali smo dosadašnji rad studija koji se je iz Poreča odlučio preseliti u malu Vižinadu iz koje se uspješno prijavljuje za prestižne međunarodne nagrade u dizajnu. Studio danas broji petnaest kreativnih članova, koje su ovom prigodom predstavili Jelena Fiškuš i Sean Poropat.

Razgovor i promocija knjige Studio Sonda - O moći kreativnosti (slijeva) Marko Golub, Jelena Fiškuš, Sean Poropat

Razgovor i promocija knjige Studio Sonda – O moći kreativnosti
(slijeva) Marko Golub, Jelena Fiškuš, Sean Poropat

Krenuli smo od razdoblja kad studio kao takav nije ni postojao, odnosno kad se je tek počeo formirati magazin Sonda koji je lokalnom stanovništvu davao pregled događanja u Istri. Prepoznatljiv lik Sonde, iskorišten je kasnije kao logo studija, koji je vrlo brzo počeo raditi na stvaranju vizualnog identiteta kulturnih manifestacija kao što su BOOKtiga, Casanova, Pulski film festival. Osim vrlo uspješnih i prepoznatljivih plakata, Sonda je stvarala ambalaže i dizajnirala ženske skije za slovensku tvrtku Elan. Dizajneri su govorili o svojim planovima, među kojima se posebno ističe početak izgradnje kreativnog centra u Vižinadi koji će imati edukativnu, društveno-korisnu, poslovnu i turističku svrhu.

Predavanje Deniz Ova: Istanbulski bijenale kao platforma empatije

Predavanje Deniz Ova: Istanbulski bijenale kao platforma empatije

Nakon razgovora sa Sondom, uslijedilo je predavanje ravnateljice Istanbulskog bijenala dizajna, Deniz Ova koja je govorila o ciljevima Istanbulskoga bijenala. U moru različitih bijenala dizajna, u kojem svaki nastoji ponuditi nešto novo i odgovoriti aktualna pitanja i izazove, Istanbulski se bijenale ove godine počinje u rujnu i okreće se temi empatije. Cilj svakoga dosadašnjeg Istanbulskog bijenala je promicanje dizajna i njegove interdisciplinarnosti.

deniz predavanje

Prema ravnateljici bijenala, ono što pokreće svaki projekt su kreativne ideje koje se razmjenjuju među dizajnerima, što dovodi do stalnog stvaranja svježih i inspirativnih projekata. Među navedenim ciljevima, posebno se ističe i promicanje mladih dizajnera i dizajnerica. Predavačica je govorila o prijašnjim bijenalima i njihovim temama, koje su uvijek nastojale privući i uključiti i širu zajednicu.

Razgovor s Borisom Ljubičićem vodili su Lana Cavar i Marko Golub.

Razgovor s Borisom Ljubičićem vodili su Lana Cavar i Marko Golub.

Drugi dan konferencije zaključen je razgovorom Marka Goluba i Lane Cavar s velikanom hrvatskog dizajna, Borisom Ljubičićem. Ovom prigodom promovirana je knjiga Hrvatskog dizajnerskog društva, Logo protiv kaosa. Ljubičić se osvrnuo na logotipe i vizualne identitete, koji su ga od samih početaka karijere najviše i zanimali. Imali smo prilike razgovarati o nekim od najuspješnijih logoa, koji su i danas u potpunosti aktualni, kao što su YASSA ili Muzički bijenale Zagreb. Posebno je navedeno stvaranje vizualnog identiteta VIII Mediteranskih igara održanih u Splitu 1979. godine. Dizajner je govorio o tehnici i procesu stvaranja plakata koji su nedavno izloženi u Lyonu. Nakon pregleda stvorenih i pregledanih vizualnih identiteta, poseban značaj zauzima stvaranje i promoviranje korištenja vizualnog identiteta Hrvatske, koji ni danas službeno ne postoji.

ljubičić razgovor 2

Posljednji dan Plan D. konferencije započeli smo vodstvom u HDD Galeriji kroz izložbu Drama! Plakati Vanje Cuculića za GKD Gavella 2005. – 2019. Za vrijeme trajanja konferencije, izložba je bila proširena na izložbeni prostor Oris – Kuće arhitekture koja ugostila sva glavna događanja konferencije. Kroz izložbu nas je proveo kustos izložbe Marko Golub, koji je na primjeru izloženih plakata govorio o Cuculićevom načinu stvaranja vizualnih metafora koje grade njegove kazališne plakate.

cuculić vodstvo plan d

Priliku za ulazak u svijet tipografije omogućilo nam je predstavljanje hrvatskog prijevoda Roberta Bringhursta: Elementi tipografskog stila. Stvoren je tako okrugli stol na temu Tipografsog oblikovanja u edukaciji na kojem su sudjelovali Nikola Đurek, Dejan Kršić, Marko Hrastovec i Hrvoje Živčić. S tipografima su razgovarali Marija Juza i Andrija Mudnić.

(zdesna) Marija Juza, Dejan Kršić, Nikola Đurek, Hrvoje Živčić, Marko Hrastovec, Andrija Mudnić

(zdesna) Marija Juza, Dejan Kršić, Nikola Đurek, Hrvoje Živčić, Marko Hrastovec, Andrija Mudnić

Dizajneri su govorili o svojim iskustvima i počecima suvremene tipografije u Hrvatskoj, na čelu s njezinim pionirom Nikolom Đurekom. Unutar razgovora, predstavljene su još dvije knjige kojima je autor i koautor upravo Đurek – Identitet i Osnove oblikovanja pisma. Spomenuta je još jedna publikacija Gerrita Noordzija, Potez: teorija pisanja. Sudionici okruglog stola, ujedno i predavači na fakultetu, govorili su o budućnosti poučavanja tipografije unutar studija dizajna. Studentima i mladim dizajnerima poručili su da uvijek istražuju nove mogućnosti tipografije.

Nikola Đurek

Nikola Đurek

Sljedećim predavanjem spisateljice i novinarke Clare Walters, uzeli smo predah od tipografije. Predavačica, koja je i sama autorica slikovnica bez riječi, govorila je o različitim mogućnostima stvaranja i prepričavanja priča tzv. tihih knjiga, koje su privlačne i djeci i roditeljima. Slikovnice bez riječi nude mogućnost višestrukog iščitavanja, jer svako novo „čitanje“ donosi nova značenja i mijenja tijek radnje. Clare Walters je i kolekcionarka slikovnica, a njezina je kolekcija dostupna i online. Upravo je iz svoje kolekcije autorica izdvojila najinteresantnije i najljepše primjere slikovnica bez riječi.

Clare Walters, predavanje: Pripovijedanje slikama

Clare Walters, predavanje: Pripovijedanje slikama

Konferencija je završena predavanjem Johna L. Waltersa, urednika najljepšeg časopisa za grafički dizajn i vizualnu kulturu. Predavanje Zašto pišem o grafičkom dizajnu (i zašto biste to trebali raditi i vi), Walters je potkrijepio prikazima uvijek pomno biranih naslovnica Eye magazina, čiju naslovnicu 25. broja krasi detalj promotivnog materijala za Plivine lijekove Milana Vulpea. Cilj ovoga izlaganja bio je potaknuti stručnjake, u prvom redu dizajnere, na pisanje o grafičkom dizajnu. Walters vjeruje da su upravo dizajneri oni koji najbolje poznaju svoj rad ili rad svojih kolega jer jedino oni mogu u potpunosti razumjeti procese rada i probleme s kojima se susreću.

John L. Walters, predavanje: Zašto pišem o grafičkom dizajnu (i zašto biste to trebali raditi i vi)

John L. Walters, predavanje: Zašto pišem o grafičkom dizajnu (i zašto biste to trebali raditi i vi)

Poruke koje smo mogli čuti na ovogodišnjoj Plan D. konferenciji su ukratko: učite pravila dizajniranja i tipografskog oblikovanja da biste ih kasnije mogli mijenjati, tražite nove načine dizajniranja koji će potaknuti pozitivne društvene promjene, bez obzira na to radite li u velikom gradu ili maloj sredini, stvarajte zanimljive stvari i pišite o dizajnu! Hvala svima na sudjelovanju, pažnji i zainteresiranosti koju ste pokazali. Vidimo se dogodine!