Hrvatsko dizajnersko društvo / Croatian Designers Association

“Donekle slično Ilićevim stripovima iz istog vremena, glavna karakteristika plakata za Teatar&TD je njihov intenzitet, kao da gledamo dizajnera koji sa svakim sljedećim radom u javnom prostoru želi iznenaditi gledatelja, ali i sebe samog. Premda smješteni unutar istog „okvira“, rađeni za istu instituciju, svaki je koncipiran kao novi događaj, novi vizualni iskaz o plakatu i što on može biti, svaki put artikuliran na drugi način. U plakatima za &TD Ilić kao da isprobava gotovo sve tehnički izvedive postupke koje će u dizajnu primjenjivati naredna četiri i pol desetljeća.” – PIŠU: MARKO GOLUB & DEJAN KRŠIĆ

U srijedu 5. lipnja s početkom u 19 sati u Muzeju suvremene umjetnosti u Banja Luci održat će se stručno vodstvo kroz izložbu MIRKO ILIĆ: LICEM U LICE, a nakon toga i predavanje kustosa izložbe Marka Goluba pod naslovom DIZAJN KAO DOGAĐAJ. To je jedno od završnih događanja uz ovu retrospektivnu izložbu, koja je u MSURS trajala od početka travnja, a organizirao ju je Muzej u partnerstvu s Hrvatskim dizajnerskim društvom i Muzejom moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci. Ovu trodijelnu izložbu koja daje pregled Ilićevog rada u području stripa, plakata, političkih ilustracija i dizajna, moguće je pogledati još samo do 6. lipnja

“Drugo obilježje, ne samo ovog dijela Lanine produkcije, je upotreba tipografije kao dominantnog, iako ne jedinog izražajnog sredstva. Premda njena estetika nema puno dodirnih točaka s plakatima Mihajla Arsovskog koji su se bazirali upravo na estetičkoj snazi slovnih oblika, može se reći da je tu riječ o simboličkom kontinuitetu. U Laninom slučaju, tekst i njegovo komponiranje i stilizacija je gotovo uvijek u prvom planu, a tekstualne informacije, bez obzira na njihovo mjesto u hijerarhiji važnosti, autorica koristi kao glavni resurs za oblikovanje plakata – informacija je nešto kao gorivo za Lanin dizajn” – PIŠE: MARKO GOLUB

“Djela domaćeg komercijalnog dizajna, područja oglašavanja i ambalaže najčešće izmiču ustaljenim pogledima “velike”, “umjetničke” historiografije dizajna, ali njihovi rezultati bitno utječu na “kulturu svakodnevnog života”, vizualni okoliš, pa tako i opću kulturnu sliku društva. Utoliko su i često mali kvalitetni pomaci izuzetno važni, baš kao što su i loša rješenja štetna, a djelovanjem Željka Borčića postavljeni su visoki standardi tržišnih vizualnih komunikacija” – Piše: DEJAN KRŠIĆ

“Veza između dizajna i svakodnevnog života kroz oblikovane predmete i vizualne poruke u javnoj sferi koje čine sastavni dio naših života i jest jedno od najinspirativnijih polazišta u svakoj diskusiji o dizajnu – na koji način on oblikuje naše okruženje, navike, čežnje, strasti, razmišljanja itd. No, putem su se otvarale i druge perspektive koje su i ovoj polako davale dublje značenje i otkrivale nam Željka Borčića kao svestranog i kompleksnog autora čiji se opus ne može jednostavno svesti samo na njegovu dizajnersku sastavnicu, nego ga je daleko zanimljivije sagledati integralno. Ključno razdoblje u kojem se umjetnički i dizajnerski pol Borčićevog stvaralaštva intenzivno prepliću su upravo 70-e i, u nešto manjoj mjeri, 80-e godine prošlog stoljeća” – PIŠE: MARKO GOLUB