1. Uvod

 

Uloga Hrvatskog dizajnerskog društva kao krovnog strukovnog udruženja proizlazi ne samo iz unutarnjih potreba struke, nego i iz dinamičnog, širokog i slojevitog okruženja u kojem dizajneri djeluju. Priroda dizajnerske profesije nužno uključuje povezivanje i skladno djelovanje s drugim strukama i specijalizacijama, no i više od toga – ona podrazumijeva čvrstu svijest o tome na koji način participiramo u društvenom, ekonomskom i kulturnom kontekstu u kojem djelujemo. Vrijedi i obratno, dakle: dok sami kao profesionalci s jedne strane često inzistiramo na osvještavanju društva i gospodarskih subjekata o važnosti naše uloge, rjeđe smo skloni biti receptivni prema istom tom društvenom i gospodarskom kontekstu kao prostoru čiji smo neodvojivi dio i iz kojeg i sami svakodnevno učimo. Uloga HDD-a je potencirati tu vrstu uzajamnosti. Drugim riječima, HDD svojim djelovanjem mora kontinuirano stvarati i razvijati kvalitetno društveno, ekonomsko i kulturno okruženje za dizajnersku praksu.

Takvo djelovanje detaljno je razrađeno i Statutom Društva, a u predloženim programskim smjernicama djelovanja i specifičnim ciljevima detaljno smo razradili ne samo zadatke koji proizlaze iz tog dokumenta, već i prioritete. Prioriteti za slijedeće dvije godine, su i dalje zaštita prava unutar dizajnerske zajednice; sustavno ustrajanje na odgovornosti dizajnerske profesije; edukacija – kako dizajnerske zajednice tako i javnosti; zagovaranje dizajna na svim razinama; kontinuirani arhiv dizajna u smislu trajnog dokumentiranja svih aktivnosti na području dizajna; umrežavanje – kao pretpostavka sudjelovanja struke u društvu kojeg je i sama dio; te konačno – decentralizacija djelovanja Društva i općenito afirmacija dizajna kao profesije u svim dijelovima Hrvatske.

Programske smjernice djelovanja, koncipirane su promatrajući HDD kao aktivnog medijatora između različitih sfera, koje uključuju naše članstvo, institucije, druge organizacije, gospodarstvo, javnost i unutrašnju infrastrukturu.

 

2. Programske smjernice djelovanja

 

2.1. Prema članstvu

Potrebno je sustavno širiti tzv. neposredne aktivnosti usmjerene svim kategorijama članova, osim već postojećih poput ostvarivanja prava na poreznu olakšicu:

— ugovaranje popusta na profesionalne usluge i proizvode za članove (poput nabave radne opreme, softverskih paketa, prezentacijskih i produkcijskih usluga, ulaznica u muzejske i galerijske prostore, popusta na kotizacije za sudjelovanje u izložbama dizajna)

— pronalaženje mogućih dodatnih prostora za aktivnosti koje bi omogućile uključivanje većeg broja članova u programsko djelovanje Društva (radionice, radne sastanke)

— organizacija tematskih strukovnih radionica i edukacijskih programa, s povlaštenim uvjetima sudjelovanja za članove te još jasnije određivanje HDD-a kao platforme za razmjenu znanja i iskustava unutar dizajnerske zajednice, kao i interdisciplinarno

— ugovaranje mogućnosti pravnog savjetovanja za članove i edukacija o pravnim pitanjima

— istraživanje zakonskog okvira za osnivanje institucije s ovlastima uspostavljanja regulatornih mehanizama struke poput obvezujućeg cjenika i pravilnika o natječajima te dovršavanje postojećih smjernica u tim segmentima

— poticanje razvoja mreže distribucijskih točaka za dizajnerske proizvode (prodajne izložbe)

 

2.2. Prema institucijama i srodnim strukovnim udrugama

HDD kroz različite projekte gravitira partnerskim odnosima s institucijama i organizacijama. Takve suradnje moraju biti u budućnosti sustavne i kontinuirane. U području edukacije, Društvo treba tražiti partnere u postojećim, visokoškolskim, srednjoškolskim i osnovnoškolskim obrazovnim institucijama i organizacijama koje se bave edukacijom. U području zagovaranja dizajna i promocije dizajna u Hrvatskoj i inozemstvu ključna je trajna suradnja s ministarstvima, veleposlanstvima i kulturnim predstavništvima, odnosno srodnim udruženjima i organizacijama. U tom smislu, osnovne smjernice su:

• suradnja s obrazovnim institucijama u zemlji i inozamstvu s posebnim naglaskom na

Školu za primijenjenu umjetnost, Studij dizajna, Grafički i Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu, DVK UMAS u Splitu, Akademiju primijenjenih umjetnosti u Rijeci, Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, Medijski dizajn u Koprivnici

• suradnja sa srednjoškolskim i osnovnoškolskim institucijama kroz projekte financirane sredstvima EU

— suradnja s ministarstvima, komorama i drugim subjektima iz javnog sektora (Ministarstvom kulture, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvom gospodarstva, Ministarstvom poduzetništva i obrta, Ministarstvom turizma)

— suradnja s Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom, Zajednicom za industrijski dizajn, Hrvatskim drvnim klasterom, HKKKI

— suradnja sa srodnim strukovnim udrugama, posebno sa Hrvatskom udrugom likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH), Hrvatskim društvom likovnih umjetnika (HDLU), Udruženjem hrvatskih arhitekata (UHA)

• suradnja s inicijativama, platformama, organizacijama, festivalima, događanjima i institucijama iz inozemstva (2.3 b)

• suradnja s nevladinim udrugama usmjerenim na vizualno obrazovanje (npr. OPA)
• aktivno sudjelovanje u implementaciji Strategije razvoja kreativnosti u osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju

 

2.3. Prema nevladinim organizacijama i inicijativama

HDD treba koristiti prednost činjenice da dijeli slična područja djelovanja s brojnim inicijativama i organizacijama, od kojih su neke bliske po svojoj ulozi, druge imaju podudarne ciljeve, dok neke motivira razmjena znanja i ravnopravna suradnja s dizajnerskom strukom u cilju pozitivnih društvenih promjena. Nije zanemariva ni činjenica kako se upravo kroz programe interdisciplinarne i međunarodne suradnje proširuju i mogućnosti financiranja zahtjevnijih projekata kroz EU fondove.

 

1. a) inicijative, udruge i platforme u Hrvatskoj

— nastavak postojećih i otvaranje novih suradničkih i partnerskih projekata s udrugama koje se bave različitim aspektima dizajna

— nastavak postojećih i otvaranje novih suradničkih i partnerskih projekata s udrugama koje se bave socijalnom inkluzijom i društvenim poduzetništvom (serija radionica inkluzivnog dizajna sa svrhom poboljšanja položaja socijalno i/ili ekonomski ugroženih društvenih skupina)

— iniciranje suradnje na konkretnim projektima s dizajnerskim inicijativama,udrugama i platformama iz područja nezavisne kulture, civilnog društva i slično.

 

1. b) inicijative, udruge i platforme u regiji i Europi

— osnaživanje suradnje s organizacijama, iz drugih zemalja koje za cilj imaju promociju dizajna. Između ostalih, riječ je o sve brojnijim dizajnerskim manifestacijama i festivalima u regiji, koji stječu sve veću vidljivost te potiču razmjenu ideja i projekata, i događanjima s dugom tradicijom. Među njima npr: BIO, Mikser (Beograd), Belgrade Design Week (Beograd), Dizajner: Autor ili univerzalni vojnik, Resonate (Beograd), SOS (Sarajevo), Skopje Design Week (Skopje), Magdalena, Vienna Design Week, Milan Design Week, Sofia Design Week, FLUID forum Cetinje i sl.
Poseban naglasak je na poticanju regionalne suradnje i umrežavanja s udrugama, inicijativama, festivalima, gospodarskim subjektima kroz djelovanje novooformljene Balkanske dizajnerske mreže, u suradnji s organizacijama Mikser iz Beograda i Public Room iz Skopja.
2.4. Prema gospodarstvu

HDD provodi natječaje u skladu s načelima i vrijednostima dizajnerske struke, a u mnogim slučajevima i savjetuje dizajnere i gospodarstvenike kako bi se povećala kvaliteta procesa i rezultati suradnje. U djelovanju ‘prema gospodarstvu’ važnu ulogu ima razvoj novih strukovnih suradničkih i natječajnih metodologija, kao i izgradnja konteksta za približavanje i bolju komunikaciju između dizajnera i gospodarstvenika kroz zajedničke edukativne i poduzetničke projekte.

— implementacija novih metodologija unutar prakse natječaja ovisno o potrebama naručitelja i karakteru zadatka, razvijanih kroz proteklih nekoliko godina

— uloga inicijatora, organizatora i voditelja događanja, platformi i projekata koji potiču susrete i povezuju poduzetnike, profesionalne dizajnere i mlade dizajnere

• uspostavljanje i održavanje suradnje s Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK),

Ministarstvom gospodarstva, Ministarstvom poduzetništva i obrta, Hrvatskom obrtničkom komorom, Ministarstvom turizma, Hrvatskim drvnim klasterom itd. s ciljem poticanja udjela dizajna u gospodarstvenim djelatnostima kroz zajedničke sastanke i projekte

• provođenje mapiranja radi prikupljanja podataka o članstvu HDD-a kao pripreme za

mapiranje sektora dizajna u svrhu izrade strateškog plana razvoja dizajna kroz HDD

Konačni cilj mapiranja je sistematičnija uspostava baze podataka dizajnera i naručitelja u dizajnu kao osnove za uspostavu razvoja strateškog plana.

 

2.5. Prema javnosti

Djelovanje HDD-a prema javnosti ima svrhu edukacije o ulozi i važnosti dizajna za društvo, ekonomiju, kulturu i kvalitetu života. Dizajn čini iznimno velik udio u našem svakodnevnom okruženju, nedjeljiv je od konteksta u kojem djeluje te odnos prema njemu treba razvijati kod najšire populacije. Razvijena javna svijest o dizajnu neposredno utječe i na stanje i status same struke u društvu i gospodarstvu i mjerljiv je pokazatelj razvijenosti društva.

 

— kontinuirana nadgradnja internetske stranice Društva

— izdavaštvo (edicije ključnih prijevoda, monografskih izdanja o pojedinim autorima, digitalne edicije)

— okrugli stolovi, intenziviranje diskurzivnih programa

— predavanja

— strateška medijacija problematike suvremenog dizajna prema medijima

— organizacija izložbi, festivala, manifestacija, konferencija koje tematiziraju povijest dizajna i vizualne kulture, adekvatno predstavljaju suvremenu dizajnersku produkciju i obogaćuju razumijevanje uloge i pojma dizajna danas

— organizacija bijenalne Izložbe hrvatskog dizajna

— razvijanje godišnjih / periodičnih tematskih izložbi s područja najslabije zastupljenih kategorija dizajna s ciljem poticanja razvoja produkcije u tim segmentima

 

2.6. Interno / unutar organizacije

Ova točka obuhvaća sve aktivnosti koje je potrebno poduzeti kako bi se održali i poboljšali organizacijski, radni i stručni kapaciteti samog Društva, a redovita programska djelatnost učinila održivijom i učinkovitijom.

— održavanje dosadašnjeg nivoa financiranja iz sredstava državnog i gradskog proračuna za financiranje javnih potreba u kulturi te sredstava EU (europski projekti, regionalna suradnja, mikrofinanciranje, sponzorstva)

— provođenje mapiranja radi prikupljanja podataka o članstvu HDD-a

— osnivanje radnih skupina za pojedine segmente (članovi UO i neovisni stručnjaci) s ciljem izrade dugoročnog strateškog plana Društva

— prilagodba organizacijskih kapaciteta rastućem obimu aktivnosti te poboljšavanje nužnih tehničkih uvjeta rada u skladu s raspoloživim sredstvima financiranja

— povisivanje razine transparentnosti rada Upravnog odbora: odabir adekvatnih metoda dokumentiranja i praćenja aktivnosti, s rezultirajućom dokumentacijom dostupnom članovima (godišnja izvješća, objave u članskoj zoni na internetskoj stranici, newsletter)

— uvođenje vanjskih suradnika za područje PR-a i pisanje kompleksnih projekata

— iniciranje proširenja prostornih kapaciteta u skladu s potrebama aktivnosti organizacije i članstva: istraživanje mogućnosti za aktivaciju sekundarnog prostora za provođenje edukativnih programa i brojnih ostalih aktivnosti Društva

 

3. Specifični ciljevi

Prijedlog programskih smjernica upravljanja Hrvatskim dizajnerskim društvom u sljedeće dvije godine temelji se na ciljevima djelovanja definiranim Statutom, kao i specifičnim prioritetima u sljedećem dvogodišnjem razdoblju u skladu s načelima kontinuiteta i evaluacije.

U prva dva mjeseca rada, Upravni odbor će definirati načine i zadati kratkoročne i dugoročne terminske planove za ostvarenje pojedinih aktivnosti unutar navedenog strateškog okvira djelovanja.

Sve planirane aktivnosti u skladu su s općim ciljevima Društva:

 

3.1. PRAVA

 

Štititi moralna i materijalna prava HDD-a i članova HDD-a

Iako je Društvo i do sada bilo aktivno u zaštiti moralnih i materijalnih prava svojih članova, kako u poslovnom, tako i u javnom kontekstu, toj aktivnosti i dalje nedostaje sustavnost i kontinuitet. HDD bi, zbog svoje pozicije i uloge krovne strukovne organizacije, trebao biti vodeći subjekt kojemu se članovi, ali i njihovi naručitelji, obraćaju kad im je potreban savjet, podrška, pomoć i reagiranje. Sustavnost i kontinuitet u ovom području djelovanja može se kratkoročno i učinkovito postići kroz razvoj programa javnih diskusija, predavanja i edukacije koje se tiču autorskih prava, financijskih savjeta, profesionalnih i etičkih načela prakse dizajna i poslovanja. U skladu s tim, HDD će nastaviti trajnu suradnju s ekspertima iz navedenih područja, organizirati i dalje predavanja i inicirati javne rasprave o svim relevantnim pravnim, etičkim i materijalnim pitanjima vezanima uz ovu tematiku. Dugoročno, kroz takvu se aktivnost oko Društva razvija mreža stručnjaka za savjetovanje. Također, potrebno je još intenzivnije motivirati same članove koji imaju specifična iskustva vezana uz navedenu tematiku da ih kroz panele i izlaganja podijele sa svojim kolegama. Sva edukacijska i savjetodavna aktivnost bit će kvalitetno dokumentirana i učinjena trajno dostupnom putem komunikacijskih kanala HDD-a (web stranica, publikacije, itd.). Dugoročan cilj je angažirati i vanjske suradnike (u skladu s financijskim mogućnostima) koji bi bili trajno dostupni svim članovima za savjetodavnu i praktičnu pomoć po pitanju njihovih moralnih i materijalnih prava.

 

3.2. ODGOVORNOST

 

Njegovati i poticati etički pristup struci te poticati i razvijati dizajnerske akcije od općeg društvenog interesa

HDD treba vrednovati i postavljati primjere strukovnog djelovanja u užem i širem profesionalnom smislu, koji demonstriraju krajnji mogući doseg dizajna kao aktivnog društvenog faktora i pokretača procesa razvoja. Fokus treba biti na cjelovitom društvenom kontekstu dizajnerskog djelovanja i isticanju stvarne moralne odgovornosti dizajnera s ciljem promjene razine prepoznavanja uloge dizajna u javnosti te izgradnju povjerenja prema dizajnerskoj metodologiji kao legitimnoj, sustavnoj i učinkovitoj projektnoj metodi.

Potrebno je kontinuirano isticati važnost i implikacije odgovornog djelovanja dizajnera, kako prema pripadnicima struke, edukacijom i poticanjem na izgradnju etičkog stava u profesionalnom djelovanju, tako i prema partnerima: institucijama, organizacijama civilnog društva, gospodarskim subjektima – naručiteljima dizajna.
3.3. EDUKACIJA

 

1. a) Edukacija javnosti

Kontinuirano informirati i educirati širu javnost o kvalitetnom suvremenom dizajnu

Snažna edukacijska aktivnost HDD-a u narednom razdoblju ključna je odrednica daljnjeg djelovanja, za koju već postoji vrlo kvalitetna podloga. Osim kontinuiteta bijenalnih Izložbi hrvatskog dizajna, koje se održavaju od 1999. i pružaju širok i reprezentativan uvid u suvremenu dizajnersku produkciju, osnivanje HDD galerije 2009. otvorilo je mogućnost frekventnih manjih izložbi suvremenih autora, kao i jednako važnu mogućnost refleksije na dizajnersku baštinu iz ranijih desetljeća. Obje komponente (povijest i suvremenost) su izuzetno važne, a o tome puno govori i činjenica da su inicijatori istraživanja i reaktualizacije djela i autora dizajna iz proteklih razdoblja najčešće upravo mladi dizajneri. Potrebno je i dalje graditi tendenciju istraživačkog i eksperimentalnog pristupa galerijskom izlaganju dizajnerskih radova, sa svrhom razvoja novih i učinkovitijih modela predstavljanja suvremenog dizajna u galerijskom okruženju.

U bijenalne Izložbe hrvatskog dizajna potrebno je uključiti veći broj angažiranih pojedinaca iz dizajnerske zajednice te raditi na osvještavanju naručitelja o važnosti ovakvog načina vrednovanja kvalitetnih dizajnerskih ostvarenja sa svrhom snažnijeg povezivanja svih uključenih u realizaciju kvalitetnih ostvarenja – od autora, preko naručitelja, do publike. Pojedine kategorije i vidljivost produkcije unutar njih potrebno je osnažiti, što je moguće učiniti organiziranjem kvalitetnih popratnih tematskih izložbi posvećenih slabije zastupljenim područjima – primjerice modnom/odjevnom dizajnu i dizajnu elektroničkih medija. Također u sljedećem razdoblju bitno je kritički propitati postojeći format izlaganja i predložiti nove smjerove razvoja Bijenalne izložbe dizajna, iz revijskog prema kritičkom i kuriranom formatu.

Festival Dan D kroz proteklih pet godina postao je zahvalno mjesto za brzo i učinkovito promoviranje produkcije mladih autora, osobito studenata kojima je iskorak u javnost i među buduće suradnike i naručitelje dragocjeno iskustvo i prilika za afirmaciju. Dan D potrebno je snažnije povezati s obrazovnim institucijama kako bi se edukacija i znanja mladih dizajnera učinili još vidljivijim, te predlažemo trajno partnerstvo prvenstveno sa Studijem dizajna i DVK UMAS u organizaciji projekta od osmišljavanja do izvedbe. Radi internacionalne vidljivosti i otvaranja novih mogućnosti gostovanja hrvatskih autora na regionalnim i europskim dizajnerskim manifestacijama, Dan D je potrebno snažnije umrežiti s drugim inicijativama i manifestacijama u regiji – od Miksera, Belgrade Design Weeka, Skopje Design Weeka, Sofia Design Weeka, sarajevskog SOS festivala, do Magdalene, pa i tradicionalnih izložbi poput ljubljanskog BIO. Također, ideja je proširiti postojeći program Dana D na niz novih lokacija, imajući na umu prvenstveno napuštene gradske prostore u centru Zagreba, kao i produžiti trajanje festivala, odnosno omogućiti da se određene aktivnosti trajno nastave i nakon završetka festivala.

Potrebno je povećati broj platformi za predstavljanje suvremenog dizajna. Iste će se profilirati prema različitim temama i područjima, kako bi kroz niz manjih i brzih projekata obuhvatile što širu sliku – tematske produkcije grafičkog dizajna, dizajna elektroničkih medija, mode itd. Upravo takva predstavljanja trend su u svijetu zahvaljujući sve većem broju internacionalnih dizajnerskih događanja, festivala i izložbi. Brojna gostovanja izložbi kao što su In a Nutshell i Design Tourism dokaz su uspješnosti takve strategije.

Osim kroz postojeće vlastite aktivnosti u području edukacije mladih, programe kao što je Dizajnerska početnica, HDD u budućnosti mora utjecati i na podizanje kvalitete institucionalnog obrazovanja o temi dizajna u osnovnom, srednjem i visokom školstvu, posebice kroz programe kao što su Ruksak pun kulture Ministarstva kulture i druge programe EU. Potrebno je proširiti i postojeće aktivnosti u vlastitom prostoru, uvesti radionice za srednjoškolski uzrast, studente dizajna i profesionalce kao vrstu fakultativnog programa unutar kojih bi zainteresirani dizajneri mogli proširiti dosad stečena znanja.

Nastavit će se informiranje putem web stranice dizajn.hr. Uz već sada dobro dokumentiranje programskih aktivnosti Društva, aktivnije će se raditi na praćenju svjetskih zbivanja u dizajnu. Već sada vrlo visoku razinu kritičkih osvrta i razgovora o temama dizajna, potrebno je posebno usmjeriti i proširiti na sustavan istraživački rad o ključnim autorima i ostvarenjima. Time bi se, uz postojeći Indeks dizajnera, sama stranica postupno pretvorila u ekstenzivnu referentnu bazu podataka o svim dizajnerima i dizajnerskim aktivnostima u hrvatskom dizajnu.

 

1. b) Edukacija dizajnera

Poticati razmjenu znanja unutar dizajnerske zajednice

Činjenica je da upravo među članstvom HDD-a leži ogroman edukacijski potencijal. Profesionalni dizajneri različitih profila, kompetencija i radnih iskustava, svoja znanja mogu podijeliti ne samo studentima izvan službenih nastavnih programa, već i među sobom u smislu dodatnih, neformalnih edukacijskih programa. HDD će kroz slijedeće dvije godine nastaviti seriju predavanja i radionica za dizajnere, usmjerene na specijalistička znanja u pojedinim područjima djelovanja. To se posebice odnosi na rubna i još uvijek neafirmirana područja dizajna kod nas, primjerice: design as art, dizajn i novi mediji, filozofija dizajna, dizajn research, dizajn usluga isl.).

 

Uspostaviti program edukacije članova i kadra HDD-a kroz radionice, predavanja i javne rasprave nužne za obavljanje dizajnerske prakse

Formalno dizajnersko obrazovanje često je suženo na određena područja kompetencija, koja nisu u skladu sa zahtjevnim zadacima u praksi. HDD će podržavati održavanje stručnih radionica i predavanja koje se odnose na takva specifična znanja (primjerice: dizajn research, retorika, kreativno pisanje, autorsko pravo, vođenje financija, korištenje EU fondova, pisanje briefa, primjena novih tehnologija isl.).

Dio takvih neformalnih programa obrazovanja trenutno se provode kroz suradničku platformu Balkan Design Network (kroz radionice i rezidencije) i programe usavrđavanja kao što je Tipografski kolegij. Ovakvi i slični programi od ključne su važnosti za dizajnersku zajednicu kojoj u Hrvatskoj nakon završetka školovanja manjka sustavne nadgradnje u specijalističkim područjima i usavršavanja koji su kompatibilna zahtjevima tržišta rada.

 

3.4. ZAGOVARANJE DIZAJNA

 

1. a) Prema javnom i civilnom sektoru

HDD će poduzimati aktivnosti koje vode afirmaciji dobrog dizajna u javnom sektoru te posredno, djelovati na kvalitetu fizičke i društvene infrastrukture javnog prostora i opću kvalitetu života.

Planira se nastavak dugoročne strateške suradnje s ministarstvima RH, lokalnim vlastima, udrugama i institucijama na pojedinim programima i projektima (iniciranim bilo od partnera, bilo od HDD-a), s ciljem uspostave stvarnih društvenih promjena. U tom smislu aktualizirat će se i rasprava o potrebi provedbe nacionalne strategije dizajna na višem državnom nivou.

Pokretanjem i poticanjem partnerskih interdisciplinarnih projekata, inicijativa i akcija, kao i unapređenjem natječajne i radioničke metodologije HDD će pružati pomoć partnerima u organizaciji natječaja i vezanih aktivnosti.

HDD će nastaviti samostalno djelovati kao organizator predavanja, seminara i radionica u cijeloj Hrvatskoj u suradnji s članovima u drugim dijelovima zemlje. HDD će zagovarati suradnju s institucijama kako bi zajedno definirali prijedloge smjernica i/ili standarda vezanih uz korištenje javnog prostora u smislu dostupnosti korisnicima, prostornog usmjeravanja i označavanja.

Bitan segment u budućem djelovanju HDD-a odnosit će se na poticanje razvoja kreativnih industrija u gradovima. To znači otvaranje dijaloga s udrugama i institucijama sa sličnim područjima interesa i djelovanja i njihova organizacija u radne klastere i centre kompetencija.

Potrebno je kreirati još više dugoročnih programa za povezivanje dizajnera i studenata dizajna s proizvođačima (obrti, industrija) i dizajnerskim tvrtkama i pojedincima kroz rad na projektima, sastanke i radne grupe. Nedostatak radnih mjesta za mlade dizajnere potrebno je sustavno premostiti poticanjem prakse stažiranja (internships), što se već dijelom provodi kroz program Young Balkan Designers.

 

1. b) Prema gospodarskom sektoru

Pružati stručnu pomoć u provođenju i savjetovanju prilikom organizacije i provedbe dizajnerskih natječaja, izložbi isl.

Potrebno je intenzivirati rad na afirmaciji dobrog dizajna u poslovnom sektoru, vodeći brigu o dignitetu struke i interesima naručitelja, a imajući na umu izravne i neizravne društvene benefite koje generira zdrava gospodarska aktivnost. Cilj je uspostaviti mehanizme koji će omogućiti najvišu mjeru sudjelovanja dizajna u gospodarskim procesima na svim razinama te njegov istovremeni doprinos i afirmaciju:

— provođenjem i savjetovanjem prilikom provođenja strukovnih natječaja u kojima HDD, uz artikulaciju natječajne metodologije, ima ulogu moderatora te usklađuje interese dizajnera i naručitelja dizajna

— kontinuiranom suradnjom s relevantnim institucijama (HOK, HGK, MINGO, HKKKI) čiji programi su namijenjeni gospodarstvenicima

Preduvjet za kvalitetan razvoj ovog segmenta djelatnosti je sustavna provedba i aktivna nadogradnja pravilnika o natječajima

Nastavit će se s uvođenjem radnih formi alternativnih konvencionalnoj natječajnoj metodologiji (razvijenih na temelju specifičnih uvjeta projekta te iskustva u vođenju natječaja i radionica različitih stupnjeva zahtijevnosti) s ciljem poboljšanja kvalitete kako radnog / suradničkog procesa, tako i njegovih rezultata.

Potrebno je dovršiti rad na aktualnom prijedlogu strukovnog cjenika (grafički dizajn, produkt dizajn, modni dizajn, web dizajn)

 

3.5. KONTINUIRANI ARHIV DIZAJNA

 

Arhiviranje podataka o dizajnerskim aktivnostima, kontinuirano popunjavanje fonda znanja o važnim ostvarenjima, autorima i fenomenima vezanim uz dizajn od dalekosežne je važnosti i za širu javnost, za sve koje tema dizajna zanima, kao i za praktičare i edukaciju u području dizajna. Arhiv dizajna formira se “pasivnom” i “aktivnom” metodom. Pasivno – kroz sustavnu dokumentaciju (kataloge i publikacije) različitih programskih aktivnosti Društva, poput izložbi, festivala, predavanja, gostovanja itd. Aktivno – kroz profiliranu izdavačku aktivnost u tiskanom i elektroničkom obliku.

— optimiziranje izdavačke djelatnosti kroz elektronička izdanja knjiga. Sve rasprostranjenija elektronička izdanja učinit će produkciju jednostavnijom i bržom i sadržaj dostupniji širem krugu korisnika/čitatelja. Tiskana izdanja, koja ostaju među temeljnim aktivnostima, predstavljaju nezanemarive budžetne i produkcijske zahtjeve koji često odgađaju realizaciju.

— sistematizacija i lokalno arhiviranje digitalnih i materijalnih dokumenata prikupljenih kroz sve aktivnosti društva (izložbe, natječaje, publikacije itd.) koji će biti dostupni istraživačima, teoretičarima, studentima, novinarima i široj javnosti

— izdavanje stručnih publikacija, knjiga, brošura, kataloga, biltena, kvartalnih tiskanih programa. Očekuje se kontinuitet u izdavanju galerijskih brošura, reprezentativnih Pregleda hrvatskog dizajna, Dan D novina isl.

— snažnije profiliranje matične web stranice Društva www.dizajn.hr prema digitalnom arhivu hrvatskog dizajna

 

3.6. UMREŽAVANJE

 

— Snažan naglasak na međusobnom umrežavanju članova Društva (kroz radionice, izložbe, festivale, neformalne i moderirane razgovore)

— Ostvarivanje suradnje s lokalnim (poglavlje 2.3 a) i međunarodnim akterima (udruge, institucije, platforme) (2.3 b), kao nužan preduvjet za djelovanje HDD-a na Hrvatskoj i inozemnoj sceni u smislu razmjene znanja, iskustava, ideja i sl.

— Gostovanja kuriranih projekata HDD-a na inozemnim festivalima, izložbama i dizajnerskim konferencijama.
3.7. DECENTRALIZACIJA

 

1. a) Prostorna decentralizacija aktivnosti HDD-a

Organizacijom projekata (predavanja, izložbi, prezentacija, natječaja u lokalnim centrima – osobito Split, Osijek, Rijeka) i poticanjem organizacije dizajnerskih događanja i aktivnosti u lokalnim sredinama, čiji je rezultat porast kvalitetne dizajnerske produkcije izvan Zagreba.

 

1. b) Uključivanje članstva u aktivnosti

Cilj je uključiti što veći broj članova u aktivnosti i projekte Društva. HDD će u tom smislu preferirati razvoj programa koji omogućavaju participaciju svih kategorija članstva.

[1] posredna korist članova HDD-a ostvaruje se ukupnošću aktivnosti kojima HDD upravlja za dobrobit dizajna kao struke