Velika nagrada HDD-a dodjeljuje se projektu ili inicijativi koja je svojom kvalitetom, inovativnošću, kompleksnošću ili jasnom i snažnom porukom široke društvene prepoznatljivosti, značajno odskočila u odnosu na ostatak dizajnerske produkcije te tako obilježila hrvatsku dizajnersku scenu i njen širi kontekst u protekle dvije godine.
Nominirani su:
fotografije: Marija Gašparović, Igor Dugandžić, Petar Santini
Design District Zagreb
Autorica projekta i kreativna direktorica festivala: Ira Payer
Uži organizacijski tim: Hiam Hamed, Iva Hrvatin, Bojan Krištofić, Ivana Dvorski, Marija Kata Vlašić, Tena Cuculić, Maja Pleša, Ivana Perišić
Organizatori: Croatian Design Superstore i Dizajn centar Zagreb
Suorganizator festivala: Svibanj projekt
Vizualni identitet: Superstudio
Prostorna koncepcija festivala: Matrica arhitektura
Festivalski urbani namještaj: Grupa studio
Produkt dizajn signalistike: Katarina Perić
Početak realizacije projekta: siječanj 2016
fotografije: Marija Gašparović, Igor Dugandžić, Petar Santini
Obrazloženje selekcijske komisije:
Zagrebački festival Design District Zagreb održan je po prvi puta ove godine od 16. do 19. 6. a usmjeren je na promociju lokalne kreativne scene unutar zagrebačke četvrti koja se prostire uz Martićevu ulicu. Festival je uspio generirati zavidnu količinu pozitivne energije i entuzijazma unutar isprepletene mreže sudionika (kreatora sadržaja), posjetitelja, stanovnika kvarta, vlasnika poslovnih prostora, gradskih institucija pa čak i sponzora koji su u manifestaciju uključeni kroz konkretne, dizajnerske projekte. U Design Districtu angažiralo se oko stotinu dizajnera, arhitekta i aktivista koji su u festivalu pronašli platformu za provedbu vlastitih projekata – od onih koji promoviraju domaću dizajnersku i arhitektonsku baštinu do projekata usmjerenih ka dizajnerskom eksperimentu ili stvaranju novih urbanih sadržaja. No projekt je više od zbroja svojih izrazito heterogenih sastavnica – Design District Zagreb u razdoblju od samo nekoliko dana pokazao je kako je iz nedvosmisleno dizajnerske vizure moguće osloboditi i taktički osvijetliti svu vitalnost jednog malog gradskog poteza inspirirajući se i povezujući sa svima, od kulturnih, dizajnerskih i komercijalnih aktera koji tamo borave i djeluju, do lokalne zajednice, sadržaja, skrivenih mjesta i priča koje čine njen svakodnevni život.
Tape Paris, Palais de Tokyo, 2014 / 2015
Instalacije Tape, Net i Tube
Numen/ForUse
Obrazloženje selekcijske komisije:
Nastanjive instalacije grupe Numen predstavljaju izuzetno inspirativan iskorak uglednog hrvatsko-austrijskog dizajnerskog studija iz njihovog matičnog područja prema svojevrsnom sjecištu dizajna, vizualne umjetnosti i arhitekture, koji je u početku bio istraživačkog i eksperimentalnog karaktera, da bi se tijekom posljednjih sedam godina razvio u kontinuirani, autonoman projekt koji teče usporedo i ravnopravno s Numenovim zapaženim djelovanjem u industrijskom dizajnu i scenografiji. Samo u protekle dvije godine ove instalacije postavljene su u reprezentativnim izložbenim i javnim prostorima širom svijeta, uključujući i Palais de Tokyo u Parizu. Instalacije kao što su Tape, Net i odnedavno Tube, transformiraju prostore u koje useljavaju, humaniziraju ih i mijenjaju doživljaj boravka u njima otvarajući posjetitelju / korisniku inače nemoguće vizure i mogućnosti kretanja. Numenove instalacije su dizajn namijenjen igri i ponovnom otkrivanju našeg vlastitog izgrađenog okruženja, koji se inspirira kontekstom i tako uvijek iznova gradi, preoblikuje i obnavlja.
Louvre Serif i Louvre Sans
SDDS / Sandro Dujmenović i Marko Hrastovec
suradnik: Edouard Hooreman (kreativna direkcija, Dream On)
naručitelj: Muzej Louvre, agencija Dream On; Pariz
Obrazloženje selekcijske komisije:
Projekt oblikovanja ekskluzivne tipografije muzeja Louvre (koja je dio novog vizualnog identiteta muzeja iza kojeg stoji francuska agencija Dream On) višestruko je značajan za hrvatski dizajn. S jedne strane, činjenica da su hrvatski dizajneri autori jednog od ključnih elemenata vizualnog identiteta najslavnije svjetske muzejske institucije postavlja domaću tipografsku i širu dizajnersku kulturu u kontekst koji joj otvara mogućnosti valorizacije, promocije i razvoja na globalnoj razini. S druge strane, rad autora Sandra Dujmenovića i Marka Hrastovca izrazito je primjeren tipografski odgovor zadatku i kontekstu te kao takav snažno govori o važnosti pažljivog tretmana ove temeljne dizajnerske discipline, vrijednosti ulaganja u oblikovanje kućnog pisma te komunikacijskom uspjehu koji kvalitetna tipografija donosi u projekte dizajna identiteta branda. Kao takav, smatramo da je ovaj projekt ostvario značajan doprinos širem socijalnom, kulturnom i ekonomskom kontekstu hrvatskog dizajna.
