Detaljnije pojašnjenje pojma „Dalmacija“ iz Projektnog zadatka:
– Splitsko-dalmatinsku županiju (Srednja Dalmacija ili Centralna Dalmacija) čine tri osnovna klastera: Dalmatinska zagora, otoci i obala. Prilikom izrade natječajnih rješenja nije potrebna detaljnija „geografska“ razrada;
– što se tiče logotipa varijacije se rade prema turističkim proizvodima (aktivni turizam, gastro turizam, nautika, kultura, plaže, prirodne ljepote i ruralni turizam)
– što se tiče samih riječi „Central Dalmatia“, „Srednja Dalmacija“ i sl. kako je navedeno u projektnom zadatku, postoji mogućnost njihove integracije u vizualni identitet, ali se ne inzistira na tome, to nije obaveza natjecatelja.
S obzirom da je trenutno u tijeku izrada novog krovnog vizualnog identiteta Hrvatske turističke zajednice, a koja teži usustaviti i regije, kako vidite odnos identiteta Dalmacije s identitetom Hrvatske kao turističke destinacije?
Vizualni identitet Srednje Dalmacije kao turističke destinacije neovisan je od krovnog identiteta HTZ-a. Svaka županija u marketinškom smislu se brendira kao samostalna destinacija.
Koje su specifičnosti Dalmacije kao turističkog brenda u odnosu na Hrvatsku kao turistički brend?
Hrvatska kao turistički brand objedinjuje cijelu zemlju kao destinaciju, dok je Srednja Dalmacija samostalna destinacija. Srednja Dalmacija razlikuje se po svom povijesnom i kulturnom nasljeđu, tradiciji, gastronomiji, geografskom položaju, duhu i karakteru. Detaljnije: brief / Esencija brenda se očituje kroz definirane konkurentske prednosti i elemente diferencijacije; Ključni brandovi u županiji; Strateški ciljevi i prednosti razvoja turizma u SDŽ; Atributi Srednje Dalmacije i Atributi tržišnog pozicioniranja
Koja je glavna diferencijacija brenda Dalmacije u odnosu na druge jadranske regije?
Diferencijacija ostalih Jadranskih regija u odnosu na SDŽ – Srednja Dalmacija ima najveću diferencijaciju proizvoda, najraznolikija je destinacija iz razloga područja i položaja koji zauzima. Obuhvaća Dalmatinsku zagoru, obalu i otoke što joj otvara mogućnost najšire lepeze turističkih proizvoda* (Brief/ Splitsko dalmatinska županija- prostorna organizacija). Osim navedenog SDŽ je destinacija s najviše gradova, što znači ima najviše urbanih gradskih sredina. Detaljnije: brief / Ključni turistički proizvodi; Atributi Srednje Dalmacije i Atributi tržišnog pozicioniranja; Racionalne koristi
*(npr. Kvarner nije destinacija vezana uz kulturu, već odmorišni i zdravstveni turizam, Istra je gastro i outoor destinacija, odmorišna destinacija, priroda)
U briefu su navedeni profili postojećih gostiju i struktura njihovih aktivnosti. Kakvi su profili gostiju i struktura ponude kojoj Dalmacija teži u budućnosti?
Profil gostiju i struktura ponude: Brief / Ciljne skupine SDŽ kao turističkog odredišta
Kako vidite odnos korporativnog identiteta TZ SDŽ i identiteta Dalmacije kao turističke destinacije?
Odnos korporativnog identiteta TZ SDŽ i identiteta Dalmacije kao turističke destinacije – korporativni identitet TZ SDŽ odraz je identiteta Srednje Dalmacije kao turističke destinacije. Tj. korporativni identitet TZ SDŽ je vizualna i verbalna manifestacija Srednje Dalmacije.
U dokumentu ‘TZ SDŽ – Projektni zadatak’ navodi se: S ciljem postizanja originalnog i suvremenog identiteta, TZ SDŽ pokreće ovaj natječaj da bi pronašla dizajn koji će se odraziti na specifičnosti Dalmacije i izdvojiti je u odnosu na druge turističke destinacije. Možete li definirati koje su to specifičnosti Središnje Dalmacije /SDŽ u odnosu na druge turističke destinacije, ako izuzmemo same turističke mikrodestinacije koje se nalaze u županiji?
Specifičnosti SDŽ u odnosu na druge turističke destinacije – najveći broj gradova, urbanih sredina i urbana armatura (Brief/ Splitsko dalmatinska županija- prostorna organizacija), područje koje zauzima: otoci, obala, Zagora, mogućnosti i raznolikosti koje joj pruža područje i položaj koji zauzima (Brief / Ključni turistički proizvodi; Atributi Srednje Dalmacije i Atributi tržišnog pozicioniranja; Racionalne koristi)
Kriterije odabira pozvanih timova te popis svih zainteresiranih koji su poslali svoje u prijave u prvom krugu natječaja za izbor pozvanih natjecatelja.
Svoju odluku o izboru pozvanih natjecatelja Ocjenjivački sud je temeljio na kriterijima propisanim Općim uvjetima natječaja, a to su:
- profesionalna kvaliteta portfolija i referenci
- relevantnost portfolija i referenci za natječajnu temu
- suvremenost portfolija i referenci
Još jednom napominjemo kako su na zasjedanju Ocjenjivačkog suda, zbog izuzetno velikog broja kvalitetnih portfolija i referenci zainteresiranih natjecatelja (32 prijave), predstavnici Raspisivača natječaja odlučili da se odabere šest a ne pet pozvanih natjecatelja.
S obzirom na to da u natječajnoj dokumentaciji nije navedeno da će se javno objaviti imena svih prijavljenih u prvom krugu natječaja, a nemamo niti njihovu suglasnost, odlučeno je da se taj popis ne objavi. Njihova objava ne doprinosi daljnjem tijeku natječaja.
Tko je glavna konkurencija TZ SDŽ?
Glavna konkurencija TZ SDŽ su mediteranske zemlje sa sličnim proizvodom.
S kime se TZ SDŽ natječe za goste? Jesu li to druge TZ iz Hrvatske, regije, Europe, svijeta?
TZ SDŽ se natječe s najvećim konkurentima: Italijom, Grčkom, Španjolskom. Druge regionalne TZ iz Hrvatske su u mnogočemu komplementarne, ali i one na svoj način predstavljaju konkurenciju s kojom se TZ SDŽ natječe na tržištu.
Kad pogledamo konkurentske mediteranske zemlje u odnosu na Hrvatsku a posebno Srednju Dalmaciju vidimo da imamo sličan osnovni proizvod, sunce more, kulturu.
Stoga je važno što nas diferencira od drugih i čini posebnim i s čime se lokalni ljudi i poduzetnici mogu identificirati kada kominiciraju prednosti i specifičnosti.
Smatramo da je u Srednjoj Dalmaciji i dalje sunce vrelije, more plavije, ljudi gostoljubljiviji, da se zadržala autentičnost u svim aspektima, odnosno da se može doživjeti autentično iskustvo za sva osjetila za sva godišnja doba.
Zašto? Jer ima miris (borovi), zvuk (cvrkut ptica i cvrčaka), okus (sjajnu hranu i delicije), dodir (kamen, pijesak, zemlja, trava) i pogled (najljepši pejzaži mora i prirode).
Zašto za sva godišnja doba – jer blaga mediteranska klima omogućava boravak na otvorenom gotovo cijele godine
I mislimo da je važno napomenuti da je, u odnosu na mediteranske i hrvatske konkurentske destinacije, Srednja Dalmacija otvorena destinacija (bez velikih resorta) prometno povezana jedinstvena cjelina obale, otoka i zelene zagore. Šta reći o otocima Hvaru, Braču, Visu Šolti, kao i obali s povijesnim gradovima Splitom, Trogirom, Omišem i Makarskoj rivijeri s pješčanim plažama. Zagora s proizvodnjom hrane i outdoor ponudom na Cetini i 5 planina.