Sam naslov „Dobar dizajn” preuzet je s istoimene diplome koju je nekadašnji Dizajn centar iz Beograda tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina dodjeljivao odabranim domaćim proizvodima, dajući im time oznaku izuzetne kvalitete. Upravo ova institucija, koja se sustavno bavila zagovaranjem i edukacijom o dizajnu predstavljena je u jednoj od četiri izložbene cjeline. Druga predstavlja primjer tvornice „Iskra“, koji je prethodno bio predstavljen u Muzeju za arhitekturu i dizajn u Ljubljani, a treća i četvrta temeljito govore o dizajnerskim odjelima tvornica „Jugokeramika / Inker“ i „Končar“. Podsjetimo, izložbu „Porculanski sjaj socijalizma – dizajn porculana: Jugokeramika/Inker, 1953 – 1991.“ kurirala je Koraljka Vlajo, a bila je pokazana u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. Koraljka Vlajo ujedno je i autorica izložbe „Skriveni dizajn – Odjel dizajna Rade Končar 1971 – 1990.“, koja je održana prije krajem 2011. u HDD galeriji. Više o ovoj posljednjoj možete pročitati ovdje i ovdje.

Dizajn centar – promotor dobrog dizajna
Dizajn centar u Beogradu postojao je od 1972. do 1986. godine, a bavio se promocijom dizajna i edukacijom potrošača i proizvođača. Rad Centra je danas gotovo nepoznat široj javnosti. Izložba prikazuje originalne fotografije postavke odabranog namještaja koji se mogao vidjeti u prostorijama centra u Knez Mihajlovoj ulici. Pored edukacije, promocije i izdavaštva, centar je dodjeljivao diplomu “Dobar dizajn” proizvodima za opremanje stana, industrijskim strojevima i audio-vizualnim uređajima. Svi nagrađeni proizvodi činili su Indeks dobrog dizajna, bazu podataka, namijenjenu potrošačima i proizvođačima. U trgovinama su ovi proizvodi nosili naljepnicu kako bi ih kupci prepoznali. U okviru izložbe je i intervju s Radmilom Milosavljević, jednom od osnivača Dizajn centra, koja govori o radu i značaju ove organizacije i specifičnom položaju dizajna u samoupravnom socijalizmu. Izložena je stolica REX, rad Nika Kralja iz 1952, jedan od najuspješnijih dizajnerskih proizvoda bivše Jugoslavije. REX stolica je dio kolekcije Muzeja moderne umjetnosti u New Yorku, a do sredine osamdesetih godina prodana je u preko milijun primjeraka. Udobnost, prirodni materijal i estetska kvaliteta čine je omiljenom među ljubiteljima dizajna širom sveta.

Autor izložbe: Ivan Manojlović
Vizualni identitet: Ivan Benussi
Produkcija: Muzej istorije Jugoslavije

Iskra – Nesvrstani dizajn 1946 – 1990.
Izložba Iskra Nesvrstani dizajn predstavlja pregled razvoja dizajna Iskre, od osnivanja tvornice 1946. do 1990. U fokusu je industrijski i grafički dizajn tokom najuspješnijeg perioda kompanije, od šezdesetih do osamdesetih godina dvadesetog stoljeća. Od skromne tvornice u Kranju, Iskra je prerasla u vodeću elektroinženjersku firmu u bivšoj Jugoslaviji s 35.000 zaposlenih. Od početka je uspješno radila na domaćem i znatno zahtjevnijem inozemnom tržištu. Među Iskrinim proizvodima su i Iskradata kompjutor koji je skoro u cijelosti samostalno razvijala, robot ROKI 200 koji se pojavio na izložbi u Hanoveru 1988, portabl televizor Minirama itd. Kao sponzor Iskra osigurava tehničku opremu za Zimske Olimpijske igre u Sarajevu. Ovo poduzeće 1988. nadgleda projekt automatizacije prometa u centru Pekinga. Izložba Nesvrstani dizajn je premijerno prikazana 2010. u Ljubljani u Muzeju za arhitekturu i dizajn, kao svojevrsno obilježavanje tridesetogodišnjice proizvodnje najpoznatijeg Iskrinog proizvoda – telefona ETA 80 koji je dizajnirao Davorin Savnik. Popularni “Iskrin telefon” se izvozio, bio je i kopiran u mnogim zemljama, a 2010. postaje dijelom kolekcije dizajna MOMA-e u Njujorku.

Autorice izložbe: Barbara Predan, Cvetka Požar
Dizajn: Studio Jure Miklavc
Produkcija: Muzej za arhitekturu i dizajn (Muzej za arhitekturo in oblikovanje) Ljubljana

Porculanski sjaj socijalizma – dizajn porculana: Jugokeramika/Inker, 1953 – 1991.
Izložba “Porculanski sjaj socijalizma dizajn porculana: Jugokeramika/Inker, 1953. – 1991.” predstavlja vrhunski dizajnirano porculansko posuđe iz perioda od pedesetih do kraja osamdesetih godina 20. stoljeća. Riječ je o proizvodima Jugokeramike (kasnije Inkera), najveće tvornice keramičke industrije u bivšoj Jugoslaviji. Posjetitelji izložbe u prilici su vidjeti prvi tanjur koji je izašao iz tvorničke peći, omiljene servise potrošača, višestruko nagrađivane proizvode, ali i probne serije, izvođačke nacrte, fotografije i skice. Posuđe za ugostiteljske objekte (servis Arena i prepoznatljiva šalica s plavom crtom) ostaje upamćeno kao sinonim za jugoslavenski turizam. Jugokeramika je puštena u pogon 1953. godine, a od samog osnivanja postoji dizajnerski odjel čiju kreativnu jezgru čine Jelena Antolčić, Anica Kuhta Severin, Dragica Perhač i Marta Šribar. Iako je Jugokeramika tijekom čitavog svog postojanja dijelila probleme cjelokupne tadašnje industrije – zaštićena privreda, dirigirana proizvodnja, nepostojanje sistematske dizajnerske metode – dizajnerice su, u velikom broju proizvoda, uspjele dostići visoku kvalitetu dizajna. Proizvodi Jugokeramike osvojili su više nagrada na domaćim i međunarodnim natječajima, a izloženi su, kao dio nagrađenog jugoslavenskog interijera, i na XI Milanskom trijenalu (1957). Tvornica je zatvorena 2009. godine. Prethodno je Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu poklonila oko 400 predmeta i bogatu dokumentaciju sa originalnim skicama i nacrtima. Cjelovitost arhiva Jugokeramike – od skica i dokumentacije do proizvoda – izuzetna je rijetkost među poduzećima bivše Jugoslavije, a materijal čini vrijedan prilog upotpunjavanju slagalice povijesti dizajna na ovim prostorima.

Autorica izložbe: Koraljka Vlajo
Vizualni identitet: Bilić Müller Studio
Produkcija: Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb

Skriveni dizajn – Odjel dizajna Rade Končar 1971 – 1990.
Izložba Skriveni dizajn – Odjel dizajna Rade Končar 1971 – 1990. predstavlja inovativna rješenja dizajnerskog tima poduzeća Rade Končar. S asortimanom proizvoda od pegle do lokomotive i megaprojektima u stotinjak zemalja, Rade Končar je bio jedan od industrijskih giganata socijalističke Jugoslavije, s preko 25.000 radnika u tvornica od Samobora do Skopja. Isporuke za brojne elektrane od Islanda do Indije, nuklearne institute u Švicarskoj i Velikoj Britaniji, zahtijevale su kontinuirano ulaganje u razvoj i istraživanja. Sedamdesetih i osamdesetih godina, kada je većina tvornica proizvodila prema stranim licencama, u Končaru je projektiran širok spektar proizvoda – od kućnih aparata do transformatora i elektromotora. Stvarajući unutar ograničenja često zastarjele tehnologije i uz nepostojanje kvalitetnih istraživanja tržišta, Končarovi dizajneri su održavali maksimalno pročišćen izraz. Najveći dio dizajnerskih rešenja odnosio se na male kućne aparate – serije pegli, grijalica, mlin za kavu Miki… Riječ je o predmetima koji su oblikovali svakodnevicu brojnih generacija u bivšoj Jugoslaviji. Gotovo nevjerojatno, i nakon četrdesetak godina poneki se kalorifer, bojler ili Miki još uvijek nalazi u upotrebi. Odjel dizajna raspušten je 1990. uslijed vlasničkih promjena i restrukturiranja Končara. Većina proizvoda dizajniranih u Odjelu više se ne proizvodi a njihovi su autori ostali uglavnom nepoznati javnosti. Ova izložba je prilog uspostavljanju kronologije industrijskog dizajna na prostoru bivše Jugoslavije. Premijerno je prikazana 2009. godine u galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva.

Autorica izložbe: Koraljka Vlajo
Vizualni identitet: Luka Reicher
Produkcija: Hrvatsko dizajnersko društvo

Izložba je otvorena od 24. travnja do 23. lipnja, svakoga dana osim ponedjeljkom od 10 do 20 sati