Izložba Romana Cieślewicza u Galeriji umjetnina Branislav Dešković u Bolu

1012_1

U sklopu ciklusa Ljetne izložbe u Galeriji umjetnina Branislav Dešković u Bolu na Braču u četvrtak 23. kolovoza u 20:30 otvara se izložba poljsko-francuskog grafičkog dizajnera i umjetnika Romana Cieślewicza. Izložba je bazirana na Cieślewiczevim grafičkim radovima koji se nalaze u fundusu galerije, kustos izložbe je Tino Vuković, a ostaje otvorena do 23. rujna.

Roman Cieślewicz  (rođen 13. siječnja 1930. u Lwówu, umro 21. siječnja 1996. u Parizu) istaknuti poljsko-francuski dizajner plakata i grafički umjetnik iznimne međunarodne reputacije, po mnogima i jedan od najutjecajnijih dizajnera druge polovice 20. stoljeća, često je boravio u Hrvatskoj uz koju je bio vezan poslom i prijateljstvima. Na Braču je radio i boravio u više navrata – u Galeriji  Dešković 1990. godine izlagao je svoje simetrične figure, 1981. godine dizajnirao je katalog Galerije umjetnina Branislav Dešković, potom i monografije Valerija Michielija i Ignjata Joba, a 1989. i povijesno-turističku monografiju otoka Brača. Galerija umjetnina Branislav Dešković ovom izložbom predstavlja grafike Romana Cieślewicza iz vlastitog fundusa.

Prilikom otvorenja, o Romanu Cieślewiczu govorit će i dizajner vizualnih komunikacija Goran Martin Štimac. Štimac je inače 2012. godine upravo u HDD galeriji priredio i odličnu izložbu o ovom umjetniku i dizajneru pod nazivom “Roman Cieślewicz – Sjajni tragovi 1961. – 1995. Više o toj izložbi pročitajte OVDJE.

Galerija umjetnina u Bolu, osnovana 1963. nazvana je imenom velikog kipara animalista iz Pučišća Branislava Deškovića, a ovdje ga možemo pratiti od najranijih djela nastalih u vrijeme venecijanskog školovanja, mladenačkih portreta, preko serije nadahnutih prikaza pasa u pokretu do monumentalnih skulptura poput  „Pobjede slobode“. Stalni postav Galerije  raspodijeljen je na tri etaže barokne palače (1694.) smještene na rivi u centru Bola i predstavlja jedan od najreprezentativnijih postava hrvatske moderne umjetnosti (tridesetak slika Ignjata Joba, dvadesetak Ljube Ivančića, niz skulptura Valerija Michielija i Ivana Rendića te samog Deškovića). Od slikara između dva rata najčešća su djela Ignjata Joba i Jurja Plančića, galerija čuva radove više od tridesetak slikara i desetak kipara, među kojima se nalaze i neka od najvećih imena suvremene hrvatske umjetnosti – od slikara Marina Tartaglije, Otona Postružnika, Frane Šimunovića, Ive Šebalja, Ljube Ivančića i Šime Perića, a od kipara Valerija Michielija, Mirka Ostoje, Raula Goldonija i drugih. Mnogi umjetnici čija su djela izložena u Galeriji svojim su podrijetlom vezani uz Brač ili je ovaj otok u određenoj mjeri utjecao na oblikovanje njihova umjetničkog izričaja. Tijekom turističke sezone, galerija organizira nekoliko autorskih izložbi.