Četvrta po redu izložba HDD-a predstavila je radove nastale u razdoblju od dvije i pol godine (tijekom 2004., 2005. i prve polovine 2006.) u kategorijama grafičkog dizajna, produkt dizajna i elektronskih medija.
Smisao izložbe nije samo promovirati dizajnere i prezentirati njihov rad javnosti već i dugoročno pomoći uspostavljanju kriterija struke i stručne valorizacije dizajnerskog rada. U odnosu na prethodne izložbe, uvedene su određene promjene (javno vidljivi kriteriji, obrazloženja selekcijske komisije za svaki pojedinačni uvršteni rad, međunarodni ocjenjivački sud) s ciljem poticanja problematizacije dizajnerske produkcije, osnaživanja kritičkog diskursa i poticanja verbalne artikulacije dizajnerskih koncepata.
Na izložbi je bio predstavljen izbor 74 rada s područja grafičkog dizajna, 8 sa područja elektronskih medija te 55 studentskih radova istih kategorija.
U segmentu industrijskog dizajna predstavljena su samo dva rada zavidne profesionalne razine, dok je ostali dio izložbe industrijskog dizajna bio posvećen inicijativama kojima se na institucionalnoj razini pokušalo utjecati na osvješćivanje potrebe uključivanja industrijskih dizajnera u proizvodnju.
Izložba je pokazala visoku razinu zadovoljavanja profesionalnih standarda i razmjerno oštrih kriterija koji su za uvrštavanje u izložbu bili potrebni u području dizajna vizualnih komunikacija i istovremeno potvrdila zabrinjavajuće stanje produkt dizajna.
O SELEKCIJI
Selekcijska komisija izložbe
O izboru radova u profesionalnoj kategoriji odlučili su Maroje Mrduljaš, Mirko Petrić i Mladen Orešić. Radove u studentskoj kategoriji odabrao je Maroje Mrduljaš.
Kriteriji selekcijske komisije
Prilikom selekcije pristiglih radova, selekcijski žiri HDD-ove izložbe 040506 rukovodio se principima ‘dobrog dizajna’ koji se prvenstveno odnose na kriterije cjelovitosti i svrsishodnosti radova. Traženi su radovi koji zadatak razmatraju integralno i suvislo u svim koracima razrade, od usvajanja i tumačenja projektnog problema, preko metodologije rješavanja, do konačnog uobličenja i konkretnog rezultata.
Radovi su analizirani unutar konteksta suvremenog hrvatskog društva, uvažavajući lokalne posebnosti i globalne datosti, pri čemu je autorska autentičnost imala prednost pred stilističkim ili trendovskim šablonama. Također, pažnja je posvećena analizi ponašanja dizajnera i iščitavanju konotacija koje njihov rad nosi. U tom smislu postavljena je oštra selektivna granica prema dizajnu koji prakticira etički nekorektne i krive vrijednosti ili barata manipulativnim postupcima.
Selekcijski žiri je radove razmatrao u kontekstu superpozicije dizajna na društvenu stvarnost i prihvaćao ona rješenja koja se unutar tog sklopa ponašaju u najmanju ruku pristojno.
Nije provođena razlika između, uvjetno rečeno, ‘komercijalnog’ i ‘nekomercijalnog’ dizajna, ali su uzeti u obzir omjeri raspoloživih resursa pojedinih projekata i dobivenih rezultata.
Nastojalo se obuhvatiti što širi raspon tipologija i vrsta zadatakai izbjeći naklonost ‘elitnom’ nasuprot ‘efemernom’.
Također se pokušalo raspoznati moguće naznake recentnih fenomenoloških sklopova (odnos naručitelj – dizajner, teme samopromocije) koji potencijalno čine posebnosti ili nove pojave na hrvatskoj sceni. Iako je uvažena tradicionalna intencija (tro)godišnje izložbe HDD-a da prikaže slikoviti presjek dizajnerske produkcije bez izrazitijeg pritiska autorstva u selekciji, žiri se držao razmjerno strogog načela zadovoljavanja općih profesionalnih normi, te konzistentnosti i smislenosti rješenja.
Konačni rezultat selekcije je pokušaj da se promoviraju temeljni standardi u dizajnerskoj praksi i istaknu korektnai istinski kreativna rješenja.
U sklopu izložbe, predavanja su održali članovi Međunarodnog ocjenjivačkog suda:
Chris Barret (Kesselskramer): Communicating
Alexander Gelman: Visual narratives of Alexander Gelman
Boris Ljubičić: NeZNAM zašto se bavim dizajnom
Gorazd Malečič (Asobi): Change Through Design
Armand Mevis: Autonomy!
Maureen Mooren: Autorship / Interaction / Fiction!
David Pearson: Penguins announce picture covers
Mirko Petrić: Od nacije do korporacije