Iva Babaja završila mandat u ico-D-u, svjetskoj organizaciji koju je trajno transformirala

iva babaja

Nakon cijelog više od desetljeća aktivnog djelovanja u Svjetskom savjetu za dizajn ico-D te gotovo sedam godina na njegovu čelu – najprije u ulozi Glavnog tajnika, zatim Predsjednice i Bivše predsjednice – sredinom listopada ove godine službeno je završen mandat hrvatske dizajnerice Ive Babaje u tom svjetskom udruženju. Tijekom tog mandata, udruženje je uspjela temeljito reorganizirati, modernizirati i izvući iz najveće krize od njegovog osnivanja 1963.

International Council of Design – ico-D krovna je međunarodna dizajnerska organizacija koja danas okuplja oko 200 strukovnih udruženja dizajnera iz 70 zemalja. Osnovana 1963. dugi je niz godina djelovala pod imenom Icograda (International Council of Graphic Design Associations), zatim pod istim akronimom kao Svjetski savjet za komunikacijski dizajn, da bi od kraja 2014. godine bila preimenovana i reorganizirana kao Svjetski savjet za dizajn koji otad okuplja sve dizajnerske dicscipline.

Multidisciplinarna dizajnerica Iva Babaja aktivirala se u radu udruženja još ranih 2000-ih, nakon održavanja Icogradinog tjedna dizajna koje je u Zagrebu organizirala jedna od tadašnjih potpredsjednica, Sanja Rocco. Od 2007. do 2011. djelovala je i sama kao potpredsjednica, da bi te godine preuzela odgovornost Glavnog tajnika Icograde. Tijekom angažmana u Upravnim odborima Savjeta Babaja je, zajedno s ostalim članovima odbora, utjecala na stvaranje programskih politika i aktivnosti tog najvišeg svjetskog tijela za dizajn. Njezin mandat Glavnog tajnika Savjeta odvijao se u trenutku velike krize organizacije, koja se tijekom godina nije puno mijenjala te je izgubila jasnu orijentaciju, a polako i članice koje su prestajale uviđati korist od članstva u Icogradi, što je na koncu proizvelo i ozbiljne financijske gubitke. U takvoj situaciji, praktički pred bankrotom, čelni dio Upravnog odbora daje ostavku, a Iva Babaja kao tadašnji Glavni tajnik preuzima na sebe odgovornost da udruženje ponovno postavi na noge.

Provodeći korjenite promjene, Babaja je u svojem mandatu odigrala ključnu ulogu u redefiniranju percepcije dizajna kao multidisciplinarne aktivnosti, ali i u transformaciji organizacije iz jednodisciplinarne u multidisiciplinarno udruženje, što i sama ističe kao najveću, povijesno važnu promjenu za Svjetskog vijeća za dizajn. Tadašnja Uprava, pod njezinim vodstvom, radi na restrukturiranju ustroja članstva podjelom na tri kategorije (profesionalna praksa, edukacija i promocija) čime je, uz financijski oporavak organizacije, članovima omogućen mnogo veći utjecaj na stvaranje programa nego što je to prije bilo moguće. Još je važnija činjenica da su pozitivne promjene primjećene i od strane bivših članica poput američke AIGA-e, koje su se odlučile vratiti članstvu, a svojedobno su napustile organizaciju zbog zastarjelih pogleda na struku. Babajin izvještaj Glavnoj skupštini Icograde nakon uspješnog restrukturiranja nagrađen je 10-minutnim aplauzom, a upravo ti rezultati osigurali su da 2013. godine bude izabrana za predsjednicu Icograde sa 96 posto glasova, što upisuje i Hrvatsku na mapu zemalja predsjednika.

Za vrijeme njenog predsjedničkog mandata, Icograda se konačno transformirala u ico-D (krajem 2014.), a završetkom mandata 2015. godine, Babaja je postala jedina žena u Savjetu bivših predsjednika, a ujedno i jedina žena u povijesti te organizacije koja je do kraja odradila predsjednički mandat. Kao čelnica Svjetskog savjeta za dizajn, Babaja je radila na projektima mapiranja čitavog sektora dizajna u svijetu koji su imali za cilj definiranje doprinosa dizajna ukupnom društvenom i ekonomskom razvoju neke zemlje, što je izuzetno važno za hrvatski kontekst u kojemu je svijest o potrebi za razvojem nacionalne strategije dizajna, kao i ideja o dizajnu kao pokretaču promjene, i dalje slabo razvijena. U zadnjim godinama mandata angažirala se i u izradi Nacionalnih strategija za dizajn te borbi protiv neplaćenog dizajnerskog rada (tzv. spec work, spekulativni rad), a kulminacija djelovanja revitaliziranog udruženja dogodila se nedavno, vrlo uspješnim Svjetskim samitom dizajna u Montrealu.

Sve te godine, angažman ove hrvatske dizajnerice u ico-D-u bio je isključivo na volonterskoj bazi. Nakon godina iskustva i rada na promicanju dizajna i organizaciji struke na svjetskoj razini, Iva Babaja se vraća svojoj osnovnoj profesiji obogaćenoj iskustvima dizajn managementa i uvidom u svjetske suvremene prakse te oba svijeta spaja u vlastitoj dizajnerskou konzultantskoj praksi sa suradnicom Tomislavom Ciglić, s kojom surađuje već dugi niz godina.

 

babaja

 

Predsjednica Hrvatskog dizajnerskog društva Maša Milovac ukratko se osvrnula na rad i zasluge Ive Babaje u predstavljanju interesa dizajnerske struke i zagovaranju dizajna na svjetskoj razini, kao i na velikom doprinosu i angažmanu oko učvršćivanja statusa ico-D-a kao središnje svjetske dizajnerske organizacije.

“Čestitamo kolegici Ivi Babaji na izuzetnom doprinosu zastupanju dizajna i dizajnerske struke, kako u krugu nacionalnih strukovnih organizacija, tako i pred brojnim međunarodnim institucijama i vladama. Provodeći jasne strateške promjene u strukturi organizacije, Babaja je redefinirala percepciju dizajna kao multidiciplinarne djelatnosti čime je Ico-D, novim imenom i strategijom, postao centralno svjetsko tijelo za dizajn. Vjerujemo kako je ovo izuzetno autentično iskustvo Ivi Babaji doprinijelo na mnogim razinama i drago nam je na ovaj način podržati dizajnericu koja je zaslužna za svjetski uspjeh u dizajnu s one često dizajnerima manje zanimljive, strukovno angažirane strane. Želimo joj puno uspjeha u nadolazećim projektima i izazovima.”

Veliki intervju s Ivom Babajom objavili smo prošle godine, a možete ga pročitati ovdje:

IVA BABAJA: Nije vrijeme za neutralnost, promatranje i kontemplaciju