Goran Martin Štimac: Po Švicarcima / À la Suisse

1690_1

U srijedu, 3. prosinca u 19 sati u Galeriji ULUPUH u Zagrebu, u Tkalčićevoj 14, otvara se izložba grafičkih foto kolaža Gorana Martina Štimca pod nazivom Po Švicarcima / À la Suisse

Iz teksta autora izložbe:

Sa Švicarskom nemam veze – nemam ni njihovu putovnicu (kamo sreće!), ni kredit u francima, nisam tamo putovao, niti uskoro imam u planu. U nazivu izložbe referiram se na Švicarski stil (Swiss Style), poznat i kao Internacionalni stil (International Typographic Style), povijesno-stilsku odrednicu grafičkog dizajna, dobro poznatu i ustvrdio bih, omiljenu svim grafičkim dizajnerima. Švicarski stil karakterizira kombinacija sans-serifne tipografije i fotografije, upotreba nevidljive strukturalne mreže – grida, asimetričnih layouta i općenito pročišćenosti, jednostavnosti, čitljivosti i objektivnosti kao autentičnih odlika modernizma.

S ranim začecima u Švicarskoj 30-ih godina, a s korijenima u prethodnim tipografskim inovacijama (konstruktivizam, De Stijl, Bauhaus, stil elementarne tipografije), potpuni zamah stil dobiva 40-ih i 50-ih godina, te s američkom varijantom postaje toliko internacionalno proširen i dominantan (pogotovo u korporativnoj upotrebi) i toliko dugotrajan da postaje “dosadan”, što vodi k njegovom završetku (70-tih s popom i psihodelijom), no s povremenim flash-backovima (New Functionalism, 80-ih).

Pioniri i najznačajniji predstavnici stila su Théo Ballmer, Max Bill, Josef Müller-Brockman, Adrian Frutiger, Karl Gerstner, Armin Hoffman, Ernst Keller, Herbert Matter, Jan Tschichold i dr. Kod nas, odjek švicarskog stila osjetan je u plakatima Ivana Picelja  (kao logičan nastavak njegovog modernističkog likovnog izraza) i Mihajla Arsovskog (kojemu vrlo brzo tipografski tretmani prelaze u ekspresivnu tipografiju).

1690_3

Osobno, najzanimljiviji mi je rad Maxa Hubera, najpoznatijeg, no ne i jedinog Švicarca koji je nakon 2 svj. rata, prepoznao Italiju i Milano kao mjesto na kojem će se u Europi događati najzanimljivije stvari. Svojim djelovanjem na polju komercijalne grafike i utjecajem na talijanske dizajnere uvelike je pridonio stvaranju onoga što danas poznajemo kao talijanski dizajn. Očito i sam pod utjecajem mediteranskog temperamenta, Huber se oslobodio školovane krutosti te se razigrao u improvizaciji i lucidnosti. U svojim plakatima često koristi primarne boje superponirane na crno-bijele fotografije, ukošena ili rasplesana slova, ritmičko ponavljanje geometrijskih oblika itd.

Švicarski stil, a Hubera posebice, uzeo sam kao polazišnu vizualnu formu, kao look kojeg nastojim kopirati. Sadržajno, fotografije prikazuju motive otočkog gradića, iz banalnog razloga što sam ih snimao za vrijeme godišnjeg odmora u Postirama na otoku Braču, mjestu gdje i inače godinama ljetujem (jer sam “priženio bračku”).

1690_5

Iako se u današnjem digitalnom dobu, u par minuta, s par klikova i par Photoshop layera taj look vrlo lako postiže, odlučio sam si maksimalno zakomplicirat’ te valjda u čast davnih prethodnika, raditi sve potpuno analogno (u tome je cijeli štos).

U prvom pokušaju, koji sam proglasio neuspješnim jer nisam postigao željeni look, koristio sam duplu ekspoziciju na kolor negativ filmu, tako da sam prvo fotografirao grafičke predloške – višebojne selotejp trake zalijepljene na bijeli papir (koje mi je, dok je imala strpljenja, napravila kćer Nuša), a zatim preko njih eksponirao “stvarni” motiv.

1690_4

U drugom pokušaju, onom uspješnijem, koristio sam crno-bijeli negativ film i srednjeformatni aparat i obično po najvećem zvizdanu šetao po Postirama i obližnjem selu Dolu i manirom amatera-entuzijasta “hvatao” jadranske motive.
Na razvijene fotografije stavljao sam izrezane slojeve grafoskop folije (transparentna crvena, žuta, zelena i plava), sljedeći kompoziciju samog kadra ili prateći vlastitu intuiciju. Za treći sloj, kratke tekstualne asocijacije ispisane nužnom Helveticom, koristio sam prastari slovenski proizvod, veselog naziva MUFstyl. Radi se o samoljepivim plastičnim slovima veličina 2 i 8 cm, čije me mukotrpno typesettiranje vratilo u doba pred-kompjutorske tipografije i vlastitih iskustava s početka studiranja.

Konačni rezultat smatram zapravo tek skicama ili studijama za neke buduće turističke(?) plakate, koje vjerojatno nikada neću realizirati.

1690_2


Izložba će se moći pogledati do 15. prosinca, radnim danom od 10 do 17 sati, subotom od 10 do 13 sati, dok je nedjeljom i praznikom galerija zatvorena. Ulaz na izložbu je slobodan.