ŽIVOT UMJETNOSTI – 50 godina: Kada, kako, s kim i za koga živi umjetnost? (22.9. – 4.10.2016.)

Život umjetnosti br 85, 2009. - dizajn: bilic_muller studio

U četvrtak 22. rujna 2016. u 20 sati u HDD galeriji otvara se izložba „ŽIVOT UMJETNOSTI – 50 godina: Kada, kako, s kim i za koga živi umjetnost?“. Izložbom, koju zajednički organiziraju Hrvatsko dizajnersko društvo i Institut za povijest umjetnosti, obilježava se 50 godina izlaženja časopisa Život umjetnosti te se tom prilikom osvrćemo s jedne strane na njegovu evoluciju s aspekta grafičkog oblikovanja, a s druge na uređivačke osobitosti i mijene u njegovoj ulozi u kontekstu znanosti o povijesti umjetnosti, arhitekture i urbanizma, dizajna, fotografije, teorije, likovne kritike i same moderne i suvremene umjetničke produkcije. Izložba je dio programske linije HDD galerije pod nazivom Studije slučajeva.*

U tom smislu, izložba na jednom mjestu predstavlja nekoliko međusobno prepletenih narativa. Kronološki prikaz u prostoru donosi najvažnije podatke o strukturi uredništava i promjenama u uređivačkoj koncepciji časopisa od 1966. do danas, čineći svojevrsnu skicu portreta časopisa kroz vrijeme. Posebno su naznačeni i dizajneri i umjetnici koji su Život umjetnosti oblikovali tijekom pedeset godina, uključujući Mihajla Arsovskog, Antu Kuduza, Eugena Fellera, Juraja Dobrovića, Marcela Bačića, Roberta Rebernaka, Sanju Štok, Inju Kavurić, Igora Kuduza, Marija Aničića, Jele Dominis i Studio Bilić_Müller.

Putem audio-intervjua i isječaka iz razgovora s nekadašnjim urednicima i članovima uredništava Života umjetnosti predstavljene su današnje refleksije o časopisu te njegovoj ulozi i važnosti iz rakursa ljudi koji su ga stvarali, pa tako o časopisu govore Zvonko Maković, Žarko Domljan, Tonko Maroević, Darja Radović Mahečić i Željka Čorak uz osvrte na rad sadašnje urednice Sandre Križić Roban i prvog urednika Života umjetnosti Božidara Gagre.

zu-kolaz

Na izložbi su također naznačene i neke od najvažnijih tema koje je časopis otvarao kroz desetljeća, uključujući i sve dosadašnje temate i tematske brojeve, kao i isječke iz bitnih tekstova najrazličitijih značajnih autora koji su pisali za Život umjetnosti. Poseban „sloj“ izložbe koji također pruža priliku za interpretaciju čini faktografija (histogrami i liste) prikupljena cjelovitom računalnom obradom jezičnog korpusa časopisa, koja rasvjetljava prisutnost i fluktuaciju određenih pojmova i referentnih imena (umjetnika ili autora) tijekom pedeset godina postojanja časopisa. Razmjerno mali izložbeni prostor HDD galerije ujedno je ovom prilikom transformiran i u čitaonicu Života umjetnosti, u kojoj će publika osim izloženih i istaknutih važnijih izdanja imati dostupnu cjelovitu biblioteku Života umjetnosti, koja je nakon provedenog projekta digitalizacije odnedavno dostupna i kao digitalno izdanje na online stranicama časopisa zivotumjetnosti.ipu.hr. Tijekom izložbe bit će omogućena i kupnja starih brojeva časopisa po promotivnoj cijeni.

Kustosi izložbe su Marko Golub, Irena Šimić, Marija Borovičkić, Sanja Horvatinčić i Sandra Križić Roban. Izložbu prati i opsežan tekst o dizajnu Života umjetnosti koji je za ovu priliku napisao kritičar dizajna i arhitekture Maroje Mrduljaš, a donosi ne samo osvrt na dizajnerske transformacije časopisa, nego i njihov komentar u kontekstu nekih ključnih trenutaka u razvoju časopisne forme u Hrvatskoj i internacionalno od 60-ih do danas.

Iz teksta Maroja Mrduljaša Dizajn Života umjetnosti: iskušavanja časopisnog formata:
„Pola stoljeća rada Života umjetnosti obilježeno je kontinuitetom žanrovskog profila razmjerno konvencionalnog časopisa za vizualnu kulturu, uz mijene koje uglavnom nisu bile radikalne, bez oštrih rezova i velikih potresa. Te mijene logično su reagirale i na revizije profila časopisa, uredničke interese, ali i na tendencije u dizajnu. Život umjetnosti afirmirao se kao jedno od središnjih mjesta kultiviranja kritičkog i teorijskog diskursa u Hrvatskoj. Toj središnjoj poziciji pridonijela je izvorna urednička koncepcija otvorenosti za sva područja vizualne kulture: „konvencionalna“ polja likovnih umjetnosti, nove medije, fotografiju, dizajn, arhitekturu i urbanizam i druge. Ta se koncepcija neposredno ne vezuje na jaku lokalnu tradiciju sinteze plastičkih umjetnosti, nego je u prvom redu naglašavala naglašeno kulturalni i kontekstualni pristup fenomenima likovnosti, što se u novije vrijeme razvija i prema još naglašenijem interdisciplinarnom pristupu. Uslijed niske frekvencije izlaženja, Život umjetnosti nije mogao ažurno obrađivati sva važna događanja i tendencije u Hrvatskoj i svijetu, no tu ulogu odrađuju druge publikacije, tiskane ili u novije vrijeme elektroničke. I dok su fokusi interesa časopisa, u većoj ili manjoj mjeri, korespondirali s lokalnim i internacionalnim transformacijama diskursa o umjetnosti, format i karakter priloga – „supstance“ za dizajn – nije se znatno mijenjao od početaka do danas. Glavni tekstovi srednje dužine dozvoljavali su da autori razviju teme do razine koja nije moguća u „bržim“ medijima poput tjednika, kataloga ili radijskih priloga, a neopterećenost znanstvenim recenzijama i strogim akademskim uzusima dozvoljavala je više teorijsko-kritičke opuštenosti, pa i kreativnosti. Uz glavne tekstove esejističkog karaktera, časopis u starijim inkarnacijama donosi i nešto kraće recenzije, prikaze i osvrte. Struktura sadržaja prilagođavala se temi broja, a grafička oprema zadovoljavala je minimum vizualnih informacija a da nije previše opterećivala produkcijski proces.“

*Više o programskoj liniji HDD galerije Studije slučajeva
Programska linija STUDIJE SLUČAJEVA fokusira se na slojevite analize pojedinačnih dizajnerskih projekata, ili onih koji se mogu promatrati kao složeni fenomeni dugog kontinuiteta. Program u 2016. u ovom dijelu bavi se mahom časopisima, medijem koji izumire, s fokusom na: svijetle primjere iz 90-ih i 2000-ih (Magazini i časopisi, Dejan Dragosavac Ruta); kontinuitet mainstream izdanja koja su se bavila seksualnim tabuima (Četiri časopisa koji se ne srame, autorska koncepcija: Goran Martin Štimac); nasljeđe neoavangarde (Jugoslavenski neoavangardni umjetnički časopisi, autorska koncepcija: Ana Radovanović), dizajnerski standard stručnih izdanja (Život umjetnosti – 50 godina, IPU / HDD).