Promocija knjige FRAGMENTI DIZAJNERSKE POVIJESTI – DOKUMENTI VOL. 1

U utorak 19. ožujka u 19 sati u Kući arhitekture ORIS održat će se promocija knjige FRAGMENTI DIZAJNERSKE POVIJESTI – DOKUMENTI VOL.1 autora i urednika MARKA GOLUBA. O ovom novom izdanju Hrvatskog dizajnerskog društva govorit će predsjednica HDD-a MAŠA MILOVAC, kritičar dizajna i arhitekture, predavač na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i glavni urednik časopisa Oris MAROJE MRDULJAŠ, povjesničarka umjetnosti i asistentica na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu SANJA SEKELJ, dizajner i publicist DEJAN KRŠIĆ te sam autor. Prilikom promocije knjigu ćete moći kupiti po promotivnoj cijeni od 150 kn.

Knjiga je zamišljena kao zbirka tekstova, grafičkih i fotografskih materijala i druge dokumentacije prikupljene od 2009. do 2018. godine putem niza izložbi i istraživanja posvećenih dizajnerskom nasljeđu, bitnim fenomenima iz povijesti i suvremenosti hrvatskog dizajna, individualnim dizajnerskim opusima itd. Knjiga stoga ima dvostruku ulogu – s jedne strane zabilježiti prvih deset godina djelovanja HDD galerije barem u jednom segmentu njenih aktivnosti, a s druge što cjelovitije prikazati sve one rakurse na hrvatski dizajn koje su nam pojedinačni izložbeni projekti rasvjetljavali.

U tom smislu, ovo izdanje na 390 stranica je rezultat rada čitavog niza autora, istraživača i suradnika koji su osmislili i realizirali ukupno 36 izložbi koje su predstavljene u njoj (od oko 120 koje su realizirane u galerijskom prostoru HDD-a do danas). U knjigu su uključeni tekstovi sljedećih autora: Marko GolubDejan KršićMaroje MrduljašKoraljka VlajoAlira Hrabar OremovićLana Cavar & Narcisa VukojevićGoran Martin ŠtimacŽeljko LuketićIvana BorovnjakVanja Brdar MustapićDarko FritzAna Marija HabjanGoran IvanovićAntonio KaračaBojan KrištofićZrinka KuićIgor LahIvana ManceIvica MitrovićAna RadovanovićSven SorićLea Vene. Pritom, budući da svi autori izložbi i istraživanja nisu nužno bili i u funkciji tekstopisaca, ključno je istaknuti i autorice i autore kao što su Maša PoljanecMaja KolarOleg ŠuranSlavko Henigsman te niz drugih bez čijeg bi dragocjenog doprinosa mnoge od priča u ovoj knjizi ostale neispričane.

P1740166

Knjigu je grafički oblikovao dizajner Dejan Kršić, inače i sam istraživač dizajnerskog nasljeđa, autor ili suautor nekoliko važnih izložbi dokumentiranih ovim izdanjem te, uz urednika, u njemu najzastupljeniji tekstopisac. Pritom je Kršićev doprinos znatno veći od čisto dizajnerskog, budući da je sudjelovao u donošenju niza važnih uredničkih odluka.

P1740157

Sadržaj je strukturiran kroz pet tematskih poglavlja:
Kartogra­fija dizajnaIndustrijski kontekstDrugi rakursGrafički dizajn i konceptualna umjetnost te FragmentiOsim tekstova, reprodukcija i osnovnih podataka o svim izložbama i glavnim popratnim aktivnostima koje smo uz njih realizirali, knjiga sadrži i QR kodove koji služe kao direktne poveznice na 20-ak videa (snimki javnih razgovora, kratkih dokumentaraca, tzv. galerijskih filmova i sl.) uploadanih na web, pri čemu su mnogi od njih po prvi put učinjeni dostupnima upravo za potrebe ovog izdanja. Onkraj tog glavnog sadržaja, uključili smo i nekoliko dodataka za koje smo shvatili da ih je važno uvrstiti tijekom realizacije. Prije svega, tu je cjeloviti popis svih izložbi održanih u HDD galeriji od 2009., zatim kratka institucionalna kronologija Hrvatskog dizajnerskog društva te radna bibliografija na temu hrvatskog dizajna.

Knjigu je objavljena zahvaljujući financijskoj potpori
Zaklade Kultura nova u sklopu Programa podrške
za organizacijsko i umjetničko pamćenje, Ministarstva kulture RH i Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba.

P1740129

Iz uvodnog teksta Marka Goluba “O dizajnerima kao pripovjedačima, o izložbama kao pripovijestima”:
“Tematski, izložbe o kojima ćete čitati u nastavku su heterogene u svakom smislu — tu su monografske izložbe posvećene određenim autorima, cjelini ili dijelovima njihovih opusa, zatim prikazi rada nekih za dizajn važnih industrija u duljim ili kraćim vremenskim razdobljima, mapiranja i panoramski pregledi aktivnosti u nekom specifičnom području dizajnerskog djelovanja, izložbe koje sagledavaju dizajnerske aspekte fenomena koji se inače rijetko promatraju i vrednuju kao dizajn, kreiranja arhiva podataka o autori(ca)ma ili djelima dizajna itd. Projekti su i metodološki zanimljivi jer su ih, kao što je već rečeno, u mnogim slučajevima provodili autori koji su i sami profesionalni dizajneri, koji su u istraživanju fragmenata dizajnerskog nasljeđa vidjeli priliku da kroz istraživanje kon­teksta, autora i dostignuća koja su im prethodila, sagledaju i vlastitu praksu kao dio većeg kontinuiteta te postave pitanje što je to čime se sami bave, koje je poslanje, uloga, doseg i učinak dizajna u našim svakodnevnim životima nekad i da­nas. (…) Promatranje povijesti dizajna po načelu nizanja velikih i važnih autorskih imena zastarjelo je i nedostatno, posebno u slučaju inova­tivnih strujanja u tom području, jer je preslikano s (također zastarjelog) koncepta promatranja likovne umjetnosti koji se još uvijek naslanja na mitove o originalnosti i neponov­ljivosti umjetničkog djela te individualističkom karakteru stvaranja, nasuprot kolektivnog i “anonimnog”. Mnoge izložbe i istraživanja koja su obuhvaćena i dokumentiraju se ovom knjigom polaze od demistifikacije ideje dizajna kao nečeg ekskluzivnog i nedostižnog (što su stereotipovi koje prije svega potiču mediji) te se koncentriraju na njegovu tijesnu povezanost s društvenim, kulturnim i političkim kontekstom, kao i kontekstom svakodnevnog života. Svaki fragment povijesti dizajna, drugim riječima, uvijek je ujedno i fragment povijesti nečeg drugog, u odnosu na što se razvijao. Kao što, uostalom, i svaki dizajnirani predmet – bez obzira je li riječ o logu, plakatu, proizvodu, oglasu ili nečem petom — u najmanju ruku svjedoči o nekom mikro-kontekstu za koji je dizajniran, a koji je uvijek uronjen u širi kontekst, i tako redom. Svakim činom dekodiranja jednog, bilo kojeg dizajnerskog djela, prije ili kasnije ćemo morati progovoriti i o vremenu i okruženju u kojem je ono nastalo.”

P1740139


Sadržaj knjige:


str. 7 ● Uvod: O dizajnerima kao pripovjedačima,o izložbama kao pripovijestima – Marko Golub


1. Kartografija dizajna

str. 32 ● 1.1 Designed in Croatia — Didaktička izložba
1.1.1 Prema narativu o dizajnu – Dejan Kršić
1.1.2 Bilješke o razgovoru s Dejanom Kršićem
– Zrinka Kuić
1.2 Nacrt periodizacije – Dejan Kršić

str. 62 ● 1.3 Dizajnerice: kontekst, produkcija, utjecaji
1930. – 1980.

1.3.1 Dizajnerice 1930. – 1980. Istraživanje i refleksije kontinuiteta dizajnerske scene
– Ivana Mance

str. 68 ● 1.4 Iskopavanja I: Sudi knjigu po koricama
1.4.1 Sudi korice po knjigama — predgovor Iskopavanjima I – Marko Golub
1.4.2 Sudi knjigu po koricama — pogovor Iskopavanjima I – Lana Cavar & Narcisa Vukojević

str. 74 ● 1.5 Iskopavanja II: Znakovi proizvodnje,
proizvodnja znakova

1.5.1 Proizvodnja značenja – Narcisa Vukojević
1.5.2 Proizvodnja znakova za novi svijet
– Lana Cavar & Narcisa Vukojević

str. 80 ● 1.6 Dizajniranje novih medija 1995. – 2010.
1.6.1 Dizajn u novim medijima: od radosti ‘novog’ preko prelijevanja u mainstream, do dizajna bez dizajna – Ivica Mitrović
1.6.2 INTERVJU Ivica Mitrović: Dizajn novih medija između osobnog eksperimenta i standardizacije – Marko Golub

str. 86 ● 1.7 Prostori između — Dijalozi o dizajnu izložbi
1.7.1 Izložbe kao komunikacijske situacije – Lea Vene

str. 92 ● 1.8 Tko vidi dizajn u Puli?
1.8.1 Olegova dizajnerska Pula – Marko Golub
1.8.2 INTERVJU Oleg Šuran: Svi se međusobno poznaju, ali rijetko surađuju – Marko Golub


2. Industrijski kontekst

str. 98 ● 2.1 Namještaj od savijenog drva kao paradigma dizajna: varaždinska tvornica Mundus
2.1.1 Između tradicije i suvremenosti — povijest varaždinske tvornice namještaja Mundus
– Vanja Brdar Mustapić

str. 106 ● 2.2 Bogdan Budimirov : Dizajn
2.2.1 Onkraj disciplinarnih okvira – Maroje Mrduljaš

str. 112 ● 2.3 Davor Grünwald : Dizajn 1968. – 2008.
2.3.1 Industrijski dizajn Davora Grünwalda
– Marko Golub & Koraljka Vlajo

str. 120 ● 2.4 Skriveni dizajn : Odjel dizajna Končar 1971. – 1990.
2.4.1 Razotkrivanje skrivenog dizajna —
Končar 1971. – 1990. – Koraljka Vlajo
2.4.2 INTERVJU Koraljka Vlajo: Mamimo publiku nostalgijom, a dočekujemo elaboratima
– Marko Golub

str. 128 ● 2.5 Sport, zdravlje, ugostiteljstvo, obrazovanje, kultura i rad: Stolice iz TMN Jadran 1980-ih
2.5.1 Stapanje sa svakodnevicom – Marko Golub
2.5.2 Iz života Jadrana – Ivana Borovnjak
2.5.3 INTERVJU Mladen Orešić
– I. Borovnjak, M. Golub, A. M. Habjan


3. Drugi rakurs

str. 138 ● 3.1 Roman Cieślewicz — Sjajni tragovi 1961.– 1995.
3.1.1 Kronologija dodira s hrvatskom sredinom od 1961. do 1995. – Goran Martin Štimac
3.1.2 INTERVJU Goran Martin Štimac:
Cieślewicz je promijenio paradigmu
konzumiranja magazina – Marko Golub

str. 152 ● 3.2 XXXX — Četiri časopisa koja se ne srame
3.2.1 Dizajn i seksualnost: Paradoks, Twen,
Start, Playboy – Goran Martin Štimac

str. 162 ● 3.3 Život umjetnosti — 50 godina: Kada, kako, s kim i za koga živi umjetnost?
3.3.1 Život umjetnosti — Iskušavanja časopisnog formata
– Maroje Mrduljaš

str. 170 ● 3.3 Frakcija 1996. – 2010.
3.3.1 Frakcija — Izazovi publicističke forme
– Maroje Mrduljaš

str. 179 ● 3.4 Izgubljeni potencijali — odjeci iz prošlosti fanzinske kulture
3.4.1 Kolateralni dizajn – Antonio Karača
3.4.2 Punk fanzini: Make Punk a Threat Again
— Kratka povijest fanzina u Jugoslaviji i Hrvatskoj
– Goran Ivanović

str. 184 ● 3.5 Socijalistička disco kultura 1977. – 1983.: Vizualni jezik disca
3.5.1 Putovi zaborava i evaluacije jedne kulture
— O vizualnom jeziku disca – Željko Luketić
3.5.2 INTERVJU Ivan Ivezić: Za omotnice ploča nikad se nisam inspirirao glazbom – Željko Luketić

str. 194 ● 3.6 Tko radi scenu? Dizajn za nezavisnu glazbu 2011. – 2018.
3.6.1 Sve rade sami! Osvrt na grafički dizajn i ilustraciju u kontekstu nezavisne glazbe u Hrvatskoj – Bojan Krištofić & Sven Sorić


4. Dizajn i konceptualna umjetnost

str. 204 ● 4.1 Jugoslavenski neoavangardni
umjetnički časopisi

4.1.1 O neoavangardnim časopisima s područja bivše Jugoslavije — Časopis kao galerija, forum i umjetnički objekt – Ana Radovanović

str. 210 ● 4.2 Informacija — Dizajn za kulturu Željka Borčića
1970-ih i 1980-ih
4.2.1 Dizajner, umjetnik i njihovi odrazi:
U orbiti ‘superautoportreta’ Željka Borčića
– Marko Golub
4.2.1 Od konceptualne umjetnosti do dizajnerskog koncepta – Dejan Kršić

str. 226 ● 4.3 Krivotvorine, dezinformacije i smrznute slike — Dizajn Dalibora Martinisa 70-ih i 80-ih
4.3.1 Dizajner pri radu — Osvrt na grafički dizajn
Dalibora Martinisa
– Marko Golub & Dejan Kršić

str. 236 ● 4.4 Sanja Iveković — Dvostruki život: dizajn, umjetnost, aktivizam
4.4.1 Grafički dizajn i umjetničke strategije Sanje Iveković
– Marko Golub & Dejan Kršić

str. 248 ● 4.5 Goran Trbuljak — Oblikovanje linijom manjeg otpora
4.5.1 Oblikovanje linijom manjeg otpora – Darko Fritz


5. Fragmenti

str. 262 ● 5.1 Dizajn s feedbackom: Ozeha — Primijenjena umjetnost u službi propagande i publiciteta — Zagreb – Rijeka ‘45 –‘48 –‘90 –‘95
5.1.1 Ozeha: O jednoj povijesti oglašivačke industrije – Igor Lah
5.1.2 Ozeha: Razvoj tržišnih strategija u Rijeci
– Alira Hrabar Oremović
5.1.3 Pet Ozehinih priča — Od sokova i likera
do obuće i motornih ulja – Alira Hrabar Oremović

str. 276 ● 5.2 Dušan Bekar — Dizajner iz sjene
5.2.1 Bekarov svijet slika i riječi – Alira Hrabar Oremović

str. 286 ● 5.3 Zvonko Beker i poslijeratna ekonomska propaganda
5.3.1 Paradoks autorskog integriteta — O Zvonku Bekeru i ekonomskoj propagandi
– Marko Golub & Koraljka Vlajo

str. 292 ● 5.4 Boris Ljubičić — Jednina množine: simbol, znak, logo, brend
5.4.1 Logo protiv kaosa – Marko Golub

str. 304 ● 5.5 Lerotic.de — Dizajnerski i aktivistički arhiv Tomislava Lerotića
5.5.1 Dizajner, edukator i aktivist Tomislav Lerotić
– Dejan Kršić
5.5.2 Društveno odgovoran dizajn — Bilješke o Tomislavu Lerotiću – Marko Golub

str. 316 ● 5.6 Dejan Kršić — Što, kako i za koga & tako dalje: grafički dizajn za suvremenu umjetnost
5.6.1 Kadar po kadar: NEP – Arkzin – WHW – Marko Golub

str. 324 ● 5.7 Dejan Dragosavac Ruta — Čitaj dizajn! Magazini i časopisi 90-ih i 2000-ih
5.7.1 Anatomija Rutinih magazina i časopisa – Maroje Mrduljaš

str. 332 ● 5.8 Bilić_Müller — Interpretacije
5.8.1 Stvari koje oponašaju druge stvari — o interpretacijama Dore Bilić i Tine Müller
– Marko Golub

str. 340 ● 5.9 Damir Gamulin — Dizajnom, izvan dizajna
5.9.1 Dizajnerske taktike Damira Gamulina
– Marko Golub

str. 354 ● 5.10 Studio Grupa — Dizajniranje karaktera / Anatomija dizajna
5.10.1 Dizajniranje karaktera — portret studija Grupa – Marko Golub
5.10.2 Kako je Grupa ukrala Mjesec: o Baluni, Modelu, ili_ili i Arigatu Studija Grupa – Marko Golub
str. 362 ● Popis izložbi održanih u HDD galeriji 2009. – 2018.

str. 368 ● Radna bibliografija – Jana Gamilec & Dejan Kršić

P1740136