Izložba Dizajn s feedbackom: Ozeha Zagreb – Rijeka ‘45 – ‘48 – ‘90 – ‘95 koncipirana je kroz četiri poglavlja koja vremenski prate formativno i zrelo razdoblje djelovanja nekada najveće agencije za propagandu i marketing na našem prostoru. Iako zadržava koncepciju i osnovnu strukturu postava iz njene zagrebačke verzije, za ovu priliku su njeni autori, Alira Hrabar Oremović i Slavko Henigsman, detaljno istražili i predstavili djelovanje Ozehine prve filijale, osnovane u Rijeci još davne 1948. godine. Godine iz naslova izložbe označavaju osnivanje Ozehe (1945.), pokretanje njene riječke filijale (1948.), gašenje riječke filijale (1990.) i prestanak postojanja ove full-service agencije 1995. godine.
U poglavlju Ozeha – više od full service agencije razmatra se ustroj agencije unutar njenog formativnog razdoblja od 1945. do 1965. godine. U tom se razdoblju, pod vodstvom Dušana Mrvoša i Veljka Klašterke, razvila u agenciju za ekonomsku propagandu i marketing s više od 120 zaposlenika u Zagrebu i filijalama u Rijeci, Splitu, Beogradu, Sarajevu i Skopju. Njen utjecaj na kulturu komercijalnog oglašavanja i začetak oblikovanja marketinške struke obrađuje poglavlje Promjena klime – pogled na zapad, unutar dva vremenska okvira. U najranijem razdoblju djelovanja (1954.-1957.) Ozeha pokreće vlastiti strukovni list Naš publicitet, ujedno i jedini strukovni časopis za područje oglašavanja i marketinga u Hrvatskoj, koji je objedinjavao teorijske tekstove i iskustva iz prakse te intenzivno radi na informiranju i edukaciji kadra u skladu s tržišnim modelima sa Zapada.
Drugi vremenski okvir pokriva zrelo razdoblje agencijskog razvoja s fokusom na istraživačku djelatnost i kreativne procese. Agencijski rad kroz odnos Kreativnog odjela i propagandista prikazan je putem nekoliko izdvojenih primjera iz prakse – brend Dona te klijente Borovo, Istravinoexport i Rafinerije nafte Rijeka i Sisak /INA Rafinerija nafte Rijeka. Također, rad Odjela za istraživanje tržišta iz 1971. godine, koji je na neki način temelj modernog marketinga na ovim prostorima, predstavljen je putem nekoliko istraživačkih studija.
Poglavlje Arheologija dizajna pruža uvid u tadašnje radno okruženje dizajnera koji su 70-ih bili dio Ozehinog Kreativnog odjela – Julije Pavelić Glogoški, Petra Šalića, Slavka Henigsmana, Mile Klarice i Vladimira Hinića i dizajnera riječke filijale – Raymonda Fabijanića i Vesne Rožman. S druge strane, uspješne dugogodišnje suradnje agencije s tada priznatim dizajnerima prikazane su putem primjera njihovih likovnih rješenja unutar posljednjeg poglavlja – Ozehina orbita. Među dugogodišnjim Ozehinim suradnicima posebno se ističe dizajner i fotograf Dušan Bekar koji je s agencijom surađivao gotovo 40 godina. Uz Bekara, s Ozehom su dugi niz godina surađivali i pri tome oblikovali veliki broj propagandnih materijala Zvonimir Faist, Ferdo Bis i Franjo Fleck.
Ova je izložba s jedne strane dopuna već nekih poznatih paradigmi, a s druge nudi određeni set informacija koje će današnjem dizajneru omogućiti detaljniji uvid u kulturu rada njegovih prijašnjih kolega. Također, ova izložba po prvi puta prikazuje godinama zanemarivanu građu i na neki način predstavlja apel javnosti, kulturnim i obrazovnim institucijama da se njome sustavno pozabave.