Obje izložbe nastale su u programu i produkciji HDD galerije (Hrvatskog dizajnerskog društva). U Splitu se predstavljaju u organizaciji Platforme 9,81 u suradnji s HDD galerijom, Odsjekom za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu (DVK UMAS) i Multimedijalnim kulturnim centrom (MKC).

Zvučna podloga otvaranja izložbe KLFM.org.

Ovim izložbama Platforma 9.81, suradnju s Odsjekom za vizualne komunikacije Umjetničke akademije i Multimedijalnim kulturnim centrom na temama vezanim uz edukaciju i istraživanje u područjima prostornih i društveno angažiranih praksi te dizajna i arhitekture, proširuje na suradnju s Galerijom Hrvatskog dizajnerskog društva čiji se dio programa/produkcije ovom prigodom predstavlja.

Izložbama se predstavlja istraživački projekt o ženskoj povijesti dizajna, autorica Maše Poljanec i Maje Kolar sa suradnicima, te autorski pristup mladih dizajnera Darija Devčića i Hrvoja Živčića pri ‘dizajniranju’ Studentskog centra u Zagrebu.

30.04. u 19.00 h u Galeriji MKC autorice i autori izložbi pričat će o svojim istraživačkim i dizajnerskim metodama te načinima rada, uz moderaciju voditelja HDD galerije, Marka Goluba.

Izložba ostaje otvorena do 9. svibnja te se može posjetiti svakim danom od 16-21 h. Ulaz je slobodan.

Program je realiziran uz podršku Zaklade Kultura nova, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, Ministarstva kulture RH i Grada Splita.

Detaljnije o izložbama:

DIZAJNERICE 1930-1980: Kontekst, produkcija i utjecaji

Izložbom „Dizajnerice 1930-1980: Kontekst, produkcija i utjecaji“ predstavlja se istoimeni istraživački projekt o ženskoj povijesti dizajna, autorica Maše Poljanec i Maje Kolar sa suradnicima. Cilj projekta, koji se nastavlja i izvan okvira ove ogledne izložbe je istražiti kontinuitet “ženske dizajnerske scene”, autorske dosege dizajnerica, utjecaj na suvremenike i današnje dizajnere, te okruženje i uvjete u kojima su djelovale. Sama izložbena prezentacija oslanja se na tridesetak novonastalih autorskih plakata koji su svojevrsni hommage selektiranim dizajnericama, s paralelnim formiranjem rastućeg arhiva tekstualne i fotografske dokumentacije o ženama u dizajnu na webu. Projekt u obliku istraživanja i izložbe predstavlja značajan prilog za povijest hrvatskog dizajna općenito iz zanimljive i dosad nedovoljno rasvijetljene vizure. Određeni broj autorica koje su predmet ovog istraživanja posljednjih je godina ponovno stekao određenu vidljivost, no mnoga imena dizajnerica nalazimo tek kao podatak na ovicima knjiga, u popisima zaposlenika i suradnika dizajnerskih odjela tvrtki, ili usputno navedena u pregledima i referentnim katalozima i publikacijama. Projekt pokušava takvim autoricama dati lice, odnosno koliko je moguće cjelovito prikazati njihove doprinose dizajnu kao profesiji, uvažavajući i kontekst u kojem su djelovale.

Na plakatima povodom izložbe predstavljeno je 28 odabranih dizajnerica:
Jelena Antolčić, Slava Antoljak, Otti Berger, Rajna Buzić Ljubičić, Blanka Dužanec, Nada Falout, Branka Frangeš Hegedušić, Neli Geiger, Olga Höcker, Milana Hržić, Sanja Iveković, Marija Plavec Jeličić, Marija Kalentić, Jagoda Kaloper, Blaženka Kučinac, Lidija Laforest, Jasenka Mihelčić, Julija Pavelić Glogoški, Dragica Hercigonja Perhač, Ljubica Ratkajec Kočica, Milica Rosenberg, Stella Skopal, Mirjana Šimanović Tavčar, Marta Šribar, Mira Tomičić, Ivana Tomljenović Meller, Greta Turković, Jasna Vuković

Iz teksta Ivane Mance:

Ovim kratkim presjekom kroz sadašnje stanje u bazi Dizajnerice 1930. – 1980. ne želi se sugerirati kontinuitet ženske dizajnerske prakse, još manje njezina supstancijalna rodna specifičnost. Naprotiv, osnovna spoznajna dobit ovoga projekta počiva upravo u osvještavanju polovičnosti poznavanja povijesti dizajna u hrvatskom kontekstu u cjelini, u manjkavosti i neprikladnosti postojećih epistemoloških modela povijesne identifikacije dizajna i razumijevanja njegove društvene funkcije, u diskriminatornim posljedicama logike prema kojoj se produkcija vrednuje isključivo ili primarno kroz instituciju autorskoga opusa. Rahlost i nekonzistentnost ove baze, lakune i praznine u pojedinim datotekama, nelogičnosti i proturječja unutar pojedinih opusa – sve to stimulativno je upravo za neka buduća pripovijedanja, koja bi u traženju povijesnoga i društvenoga smisla u obzir uzela i privatne sudbine junakinja odnosno njihove egzistencijalne okolnosti, i kontekst političke stvarnosti, i ideološke uvjete proizvodnje, i institucionalni okvir dizajnerskog djelovanja, i kritički diskurs koji ga je društveno legitimirao… Uz svijest da i takve povijesne pripovijesti nikada ne mogu biti cjelovite odnosno da je isključivanje konstitutivno svakoj priči o tome što je i kako zapravo bilo, ovaj „ženski“ arhiv zasigurno ostaje mjestom revizije svake buduće povijesti o dizajnu.

Autorska koncepcija, istraživanje i produkcija građe:
Maša Poljanec i Maja Kolar / voditeljice projekta
Istraživanje i produkcija građe: Ana Bedenko / suradnica-istraživačica
U organizaciji: Hrvatsko dizajnersko društvo
Uz potporu: Kultura Nova, Grad Zagreb, Ministarstvo kulture

Organizacija: HDD galerija / Hrvatsko dizajnersko društvo
Producent projekta: Marko Golub
Oblikovanje izložbe i baze podataka: Maša Poljanec, Maja Kolar
Autorski tekstovi: Ivana Mance, Marko Golub
Programiranje i izrada baze podataka: Vedran Kolac

Institucije i izvori: Odjel zaštite i pohrane građe NSK; Grafička zbirka NSK; Muzej za umjetnost i obrt (MUO); Dokumentacijski i informacijski odjel MSU; Institut za povijest umjetnosti (IPU), Fotoarhiv Branko Balić i dokumentacijski fondovi; Kabinet za arhitekturu i urbanizam – Arhiv za likovne umjetnosti (HAZU); Arhiv Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH); Avantgarde museum – kolekcija Marinka Sudca; INDOK odjel Elektrotehničkog instituta Končar; Školska knjiga; Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe – Odsjek za povijest hrvatskog kazališta (HAZU) i dr.

HRVOJE ŽIVČIĆ I DARIO DEVIĆ: DIZAJNIRANJE SC-A

Izložba „Dizajniranje SC-a“ predstavlja na jednom mjestu ekstenzivnu produkciju grafičkog dizajna i dizajna elektronskih medija koja ukazuje na dinamičan i uzajaman suodnos dizajnera i klijenta iz područja kulture — takav u kojem su dizajn i kulturni sadržaj koji on oglašava komplementarni te na eksplicitne ili sasvim suptilne načine utječu jedan na drugog. Od 2009. Hrvoje Živčić i Dario Dević surađuju s različitim akterima i manifestacijama u okviru SC-a na projektima dizajna i ilustracije za predstave, koncerte i festivale. Ova dokumentaristička izložba prikazat će potpuni presjek te suradnje do danas, koji zbog velike i heterogene aktivnosti SC-a broji desetke plakata, letaka, vizualnih identiteta, web stranica i drugih materijala. Oni kvalitativnim dosezima evociraju tradiciju grafičke kulture njegovane u Savskoj 25 (gdje su tijekom 70-ih pečat ostavili autori poput Mihajla Arsovskog, Borisa Bućana, Željka Borčića, Borisa Ljubičića, Gorana Trbuljaka, a 2000-ih mlađi autori poput Dore Budor i Maje Čule, Laboratoriuma i drugih), ali s vlastitim autentičnim pečatom u čvrstom dosluhu sa sadašnjim trenutkom i eklektičnim senzibilitetima samih autora.

Iz teksta „Mladi dizajneri ovo ono“ Marka Goluba

Teško je u njihovom slučaju govoriti o nekom konzistentnom autorskom jeziku, ali moguće je govoriti o dva naizgled sasvim suprotstavljena senzibiliteta koji se međusobno susreću i razilaze i premrežavaju kroz gotovo sve što su dosad radili – s jedne strane to je duboka uronjenost u sve niše tekuće digitalne i ‘digitalizirane’ pop, camp i trash kulture, koja se manifestira i u njihovom zajedničkom dizajnerskom radu i u eksperimentalnim, mahom arhivističkim i dokumentarističkim projektima Darija Devića (s Ivom Marijom Jurić). S druge strane, to je vrlo visoka razina grafičke i tipografske kompetencije (ovdje vrijedi spomenuti i da je Hrvoje Živčić trenutno jedan od profiliranijih dizajnera tipografskih pisama u Hrvatskoj) koja stabilizira prividnu lakoću razigranijih projekata, dok istovremeno daje određenu profinjenost onim nužno distanciranijima. U stvarnosti, ova dva ekstrema su izravno međusobno uvjetovana – pop senzibilitet konstantno osvježava Živčićev i Devićev vizualni vokabular, dok im virtuoznost u baratanju medijem i agilnost u praćenju (dizajnerskih) trendova daje razumljivu sintaksu i samopouzdanje.

Iz teksta „Ganz novi dizajn“ Željka Serdarevića

Dizajn Živčića i Devića za SC obuhvatio je tijekom proteklih pet godina širok spektar projektnih zadataka, od kratkih video-animacija za Kult TV i domišljatih pop-up intervencija na web stranici kuće (2010), do jumbo-trakavica sastavljenih od više plakatnih površina na pročelju kompleksa SC-a (Dani hrvatskog filma, Ganz novi festival, kampanja Ovo ono). Njihovu eklektičnu produkciju nije lako svesti pod jedinstven nazivnik, no uočljiva je gotovo uvijek prisutna tenzija visokog tipografskog registra suprotstavljenog niskom registru ironične, retro ili stripovske ilustracije. Živčić i Dević koriste narudžbe SC-a kao poligon za testiranje vlastitih pisama i eksperimentalnih, procesnih tipografskih postupaka. Procesni pristup, najuspješnije primijenjen u seriji tipografskih ilustracija za plakate 9. Velesajma kulture (2012), doveden je do krajnosti dizajnom mjesečnih programa za Teatar &TD (2010) kod kojih su sve informacije ispisane rukom u bilježnici A5 formata. Dokumentacija suradnje s SC-om, koja obiluje snimkama dvojice dizajnera sa skalpelima u rukama, također svjedoči o važnosti uloge (manualnog) procesa. (…) Ovo forsiranje istraživačkog pristupa čini se opravdanim u kontekstu Studentskog centra, čija povijest obiluje uspjelim dizajnerskim eksperimentima — i to ne samo formalno-stilskim.

Autori: Hrvoje Živčić i Dario Dević
Grafički dizajn: Lana Grahek
Kustos: Marko Golub
Tekstovi: Željko Serdarević, Marko Golub, Kultura promjene

Organizacija: HDD galerija / Hrvatsko dizajnersko društvo
Sponzori tiska: Cerovski Print Boutique, Ars kopija
Program HDD galerije podržavaju Ministarstvo kulture RH i Grad Zagreb. Program je sufinanciran sredstvima Zaklade Kultura Nova.

Info o organizatorima

Platforma 9,81
info
Arhitektonski kolektiv Platforma 9,81 svoju djelatnost temelji na pravednom i održivom raspolaganju prostornim resursima i sudjelovanju svih građana u prostornom razvoju. Platforma 9,81 zalaže se za prostornu pravdu te informirano, educirano i aktivno građanstvo uključeno u prostorni razvoj zajednice. Područje djelovanja usmjereno je razvoju modela održivog prostornog razvoja, posebice razvoja novih modela javnih i kulturnih prostora kroz stvaranje inovativnih organizacijskih osnova za djelovanje u kulturi. Utjecaj djelovanja udruge uglavnom se odnosi na promjene u društvu na područjima kulture i društveno angažiranih praksi te socijalno održivom prostornom razvoju uz participaciju građana.
www.platforma981.hr

HDD Galerija (Hrvatsko dizajnersko društvo)
info
Kroz izložbene i diskurzivne programe u matičnoj galeriji, Hrvatsko dizajnersko društvo sustavno nastoji promovirati inovativni i istraživački pristup. HDD galerija je u tom smislu zamišljena kao laboratorij za dizajn koji ne prezentira samo „lijepe“ plakate i predmete, nego je mjesto na kojem se propituje sam sadržaj pojma dizajna te govori o načinima kako dizajn stvara nove odnose i hijerarhije. U okviru tog programa realiziran je niz projekata istraživačkog karaktera, ne usmjerenih na kreiranje predmeta i poruka, već na procese, promatranje odnosa između dizajna i svakodnevice, te na primjenu novih metodologija. Galerija također potiče projekte u kojima sami dizajneri istražuju vlastito nasljeđe, stavljajući se u ulogu kustosa i istraživača povijesnih društvenih, ekonomskih i kulturnih fenomena izravno ili rubno vezanih uz dizajn. Kroz niz projekata realiziranih u sklopu galerijskog programa nastojimo iz pozicije dizajnerske prakse odgovoriti i na izazove novih tehnologija i njihove društvene implikacije te utjecaj na svakodnevni život. HDD galerija je prostor za izlaganje, diskusiju, istraživanje i edukaciju o suvremenim dizajnerskim praksama, povijesti dizajna i ulozi dizajna u kontekstu društva, gospodarstva i kulture. U tom smislu, prostor paralelno funkcionira kao galerija, mjesto održavanja javnih razgovora i okruglih stolova, stručnih radionica i različitih istraživanja vezanih za pojedine projekte Društva. Dio prostora funkcionira i kao otvorena knjižnica s naslovima iz područja dizajna, vizualne kulture, teorije i stručne periodike. Ciljevi ovog programa uključuju sustavno dokumentiranje i promociju suvremene dizajnerske produkcije, reevaluaciju i predstavljanje povijesnih dosega dizajna, poticanje i produkciju novih autorskih eksperimentalnih projekata na sjecištima disciplina, te projekata angažiranog karaktera koji propituju dizajn kao etički odgovornu disciplinu. Bitan cilj je i kontinuirano njegovanje stručnog i javnog diskursa o dizajnu, te su svi izložbeni i produkcijski programi popraćeni javnim razgovorima, okruglim stolovima i predavanjima u sklopu posebnog programa [d]razgovora, te stručnim radionicama i radionicama za djecu. U programima Galerije često sudjeluju autori najmlađe generacije otvoreni inovativnim i eksperimentalnim promišljanjima dizajna, profesionalni dizajneri koji svoje kompetencije koriste u različitim izložbenim projektima formirajući nove hibridne oblike kustoske-dizajnerske prakse, suradnici povjesničari umjetnosti, predstavnici edukacijskih ustanova, kao i organizacije civilnog društva.

Voditelj galerije je Marko Golub a članovi Savjeta galerije su Sunčica Ostoić, Nevena Tudor Perković, Maroje Mrduljaš, Slaven Tolj, Zlatko Kapetanović i Željko Serdarević.
http://stari.dizajn.hr/#izlozbe

HRVATSKO DIZAJNERSKO DRUŠTVO
info
Hrvatsko dizajnersko društvo (HDD) je nevladino, nestranačko, neprofitno i dobrovoljno strukovno udruženje, osnovano 1983. godine kao Društvo dizajnera Hrvatske (DDH), koje se bavi promicanjem zajedničkih strukovnih i socijalnih interesa članova Društva i sustavnim stvaranjem društvenih uvjeta koji vode poboljšanju rada na području dizajna. Ciljevi HDD-a su razvoj i afirmacija, promicanje i napredak dizajnerskog stvaralaštva u Hrvatskoj, zastupanje interesa i statusa struke i članova HDD-a. HDD potiče afirmaciju pojma, značaja i vrijednosti dizajna u Hrvatskoj te djeluje na uspostavi pravila struke dizajna kao društveno i tržiπno relevantne, a kod svojih članova potiče profesionalnu odgovornost i stalnu edukaciju te kreativno i inovativno razmišljanje u dizajnerskoj praksi. U tu svrhu HDD organizira izložbe, predavanja te potiče stručnu valorizaciju djela dizajna.
http://stari.dizajn.hr

DVK/UMAS
info
Odsjek za dizajn vizualnih komunikacija pokrenut je 1997. godine, paralelno s osnivanjem Umjetničke akademije u Splitu. Program i obrazovni pristup Odsjeka je primarno orijentiran na kontekstualizaciju dizajnerskog rada u širi medijski, društveni i kulturni kontekst te tematsku orijentaciju na područje digitalnih medija i znanstveno-teorijski rad u područjima važnim za dizajnersku praksu. Stoga se i u značajnom broju studentskih radova iščitava naglasak na društvenoj osviještenosti i angažmanu. Fleksibilnost programa i nastave pridonijela je kontinuiranom održavanju radionica s domaćim i međunarodnim voditeljima i voditeljicama te velikom broju gostovanja predavača i predavačica. Tako je, između ostalog, 2002. godine organizirana konferencija posvećena dizajnerskoj izobrazbi, uz sudjelovanje niza međunarodno istaknutih predavača i predavačica, kao i okrugli stol o stanju dizajnerske izobrazbe u Hrvatskoj. Odsjek je bio jedan od četiri partnera UrbanIxD FP7 projekta, uz Sveučilište Napier u Edinburghu, Sveučiliste u Aarhusu i Telecom Italia. UrbanIxD je dvogodišnji europski projekt koordinacijskih aktivnosti (FP7) koji je tijekom 2013. i 2014. godine radio na formiranju multidisciplinarne istraživačke zajednice koja će djelovati u kontekstu tehnološki proširenog okoliša s posebnim fokusom na ljudske aktivnosti, iskustva i ponašanja koja se događaju unutar njih (kroz dizajn interakcija). Studenti i studentice Odsjeka izlagali su i nagrađivani su brojnim domaćim i međunarodnim izložbama.

http://www.umas.hr/odjeli/likovna-umjetnost/dizajn-vizualnih-komunikacija/

Multimedijalni kulturni centar Split
info
Multimedijalni kulturni centar Split utemeljen je 1998. godine od strane Grada Splita. Radi se o ustanovi za promicanje suvremene umjetnosti, osobito u području vizualne, filmske, intermedijske i novomedijske umjetnosti, te dizajna. MKC podržava rad mladih umjetnika i kulturnih djelatnika, te razvija programe podrške njihovom profesionalnom razvoju, poput edukacijskih programa, produkcije radova i organizacije prezentacijskih programa. Njegujući istraživački i interdisciplinarni rad, na realizaciji svojih programa MKC surađuje s različitim subjektima iz područja kulture, obrazovanja i znanosti, urbanog planiranja, zaštite okoliša, socijalne politike i dr. MKC upravlja prostorom Doma mladih te sudjeluje u proizvodnji i koordinaciji programa koji se održavaju u prostoru Doma mladih. U upravljanju Domom mladih MKC se vodi idejom koja Dom mladih definira kao socio-kulturni centar Grad Splita, mjesto susreta različitih polja djelovanja, interesa, percepcija i razmišljanja, koje je otvoreno eksperimentima, alternativama i drukčijim pristupima i mišljenjima. MKC upravlja Domom mladih kao prostorom mogućnosti i razmjene za sve građane Splita. Prostore u Domu mladih rado otvaramo različitim oblicima suradnje, te smo aktivno (pridruženi) član Platforme Doma mladih.
https://www.facebook.com/MKCSplit