Dva primjera sa Studija dizajna: DIZAJN ZA DRUŠTVENE PROMJENE (2. – 15. 6. 2016.)

Banner_dizajn_final

U četvrtak, 2. lipnja u 20 sati u HDD galeriji otvara se izložba DIZAJN ZA DRUŠTVENE PROMJENE, prvi od dva izložbena postava objedinjena nazivom DVA PRIMJERA SA STUDIJA DIZAJNA. Riječ je o temeljitoj prezentaciji projekta realiziranog u suradnji STUDIJA DIZAJNA i CENTRA ZA MIROVNE STUDIJE 2014. i 2015. godine, a koji se na teorijski i praktični način bavio temama ksenofobije i rasne diskriminacije. Autori koncepcije izložbe su IVANA FABRIO, PETRA VRDOLJAK i DORJA BENUSSI, a izložbu zajednički organiziraju Hrvatsko dizajnersko društvo i Studij dizajna

Mini ciklus Dva primjera sa Studija dizajna zamišljen je kao prezentacija primjera dobrih edukacijskih praksi u dizajnerskom obrazovanju, ovog puta s fokusom na projektima sa zagrebačkog Studija dizajna Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U tom smislu, riječ je o svojevrsnom nastavku sličnih izložbenih projekata koji su predstavili aktivnosti Odsjeka za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu (izložbe Interakcije, 2012.; EutropijaUvod u spekulativnu dizajnersku praksu, 2015.)  i Sveučilišta Sjever (Život na Sjeveru, 2014.). Osim što ovaj mini-ciklus prikazuje visoke standarde i inovativne pristupe u obrazovanju mladih autora, on zapravo kroz teme koje povlače dva njime obuhvaćena projekta ukazuje i na važnost promišljanja dizajna u širem kontekstu. U ovom slučaju kontekstu društva, ideje ljudskih prava i društvene promjene, a u drugoj izložbi iz istog mini-ciklusa, koja se otvara sredinom lipnja – u kontekstu tehnologije.

Izložba Dizajn za društvene promjene nije fokusirana na artefakte ili finalne proizvode, koliko na pokušaj da se prikaže proces i dinamika suradnje između polaznika kolegija Socijalni dizajn na Studiju dizajna, polaznika Mirovnih studija CMS-a, njihovih mentora i suradnika te samih tražitelja azila. Isto tako, prikazane su i različite razine na kojima dizajneri mogu sudjelovati u ovakvim projektima, bilo da je riječ o cjelovitim programskim strategijama, komunikacijskim taktikama, participativnim i inkluzivnim scenarijima, aktivnostima i intervencijama, opremanju interijera zadruge za interkulturalnu razmjenu, ili osmišljavanju i realizaciji edukativnih materijala kojima se iz različitih rakursa i za različite ciljane skupine nastoji adresirati problem predrasuda, ksenofobije i rasizma.

mont2 (Custom)

Iz teksta Ivane Fabrio:
Ova izložba na konkretnom primjeru predstavlja neke od pristupa kroz koje dizajneri mogu aktivno sudjelovati u adresiranju složenih problema rasne diskriminacije i ksenofobije, a oslanja se na konkretne rezultate projekta realiziranog u suradnji Studija dizajna, Centra za mirovne studije (CMS) i azilanata u razdoblju od listopada 2014. do rujna 2015. godine. Suradnja se nadovezala na već postojeće inicijative Centra koje se realiziraju kroz programe Borbe protiv rasizma, ksenofobije i etničkog ekskluzivizma te programskog područja zagovaranja uvođenja Građanskog odgoja i mirovnog obrazovanja, sa fokusom na nekoliko značajnih tema poput ukazivanja opasnosti predrasuda prema vjerskim, etničkim i rasnim manjinama, te njihovo sustavno uklanjanje kroz obrazovanje na najnižim razinama školovanja, javne kampanje za suzbijanje rasizma i ksenofobije, komunikacijske strategije koje prate postupak traženja azila. Zanimalo nas je i na koji način dizajn može pomoći u stvaranju uvjeta za lakšu i bržu integraciju u novom okruženju. Suradnice na tom projektu bile su: Julija Kranjec, Emina Bužinkić i Tea Vidović (CMS). Julija Kranjec je organizacijska voditeljica CMS-a i članica programa Borba protiv rasizma, ksenofobije i etničkog ekskluzivizma. Emina Bužinkić je članica programa Borba protiv rasizma, ksenofobije i etničkog ekskluzivizma, koordinatorica programskog područja zagovaranja uvođenja Građanskog odgoja i mirovnog obrazovanja u škole, te predsjednica zadruge Okus doma. Tea Vidović je voditeljica programa Borba protiv rasizma, ksenofobije i etničkog ekskluzivizma.

23

Mnoga domaća i međunarodna izvješća pokazuju da je u Hrvatskoj etnička, rasna i vjerska diskriminacija velik problem. Rezultati istraživanja koje je naručio Centar za mirovne studije pokazuju da građani Hrvatske deklarativno ne podržavaju diskriminaciju stranaca i u prosjeku nemaju izrazite ksenofobne stavove. S obzirom da se većina ispitanika načelno afirmativno izjasnila prema ideji multikulturalnog društva, postoji potencijal za uspješnu borbu protiv diskriminacije i upravo je sad pravo vrijeme da se institucije i društvo u cjelini ozbiljno posvete rješavanju problema ksenofobije u Hrvatskoj. S druge strane, u uvjetima teške ekonomske situacije u zemlji, visoke stope nezaposlenosti i egzistencijalne nesigurnosti građana te sve izraženije ekonomske nejednakosti, stvara se atmosfera netrpeljivosti prema pripadnicima nacionalnih manjina i strancima koji žive u našoj zemlji. Stoga je izuzetno važno kontinuirano raditi na afirmiranju vrijednosti multikulturalnog društva, kao i upozoravati na pojave koje vode segregaciji, nepovjerenju, diskriminaciji i isključivanju.

Kosovo_1a (Custom)

U pojedinim temama projekta naglasak uloge dizajnera u okviru suradnje sa Centrom za mirovne studije stavljen je na definiranje zajedničke vizije i komunikacijske strategije, pojednostavljivanje složenih i nerazumljivih informacija, komunikaciju podataka vizualima koji doprinose stvaranju razumijevanja, te unapređenje društvenog kapitala kroz kvalitetnije društvene poveznice, mreže i podršku. Studenti dizajna aktivno su sudjelovali u svim fazama procesa, od promišljanja i definiranja strategije i pristupa komunikaciji, do njegove konačne realizacije. Takav vid suradnje stvara podlogu za aktivno angažiranje dizajnera u kontekstu definiranja društvenih, kulturnih i javnih politika. Dugoročni je cilj, osim edukacije kreativnog i humanistički odgojenog dizajnerskog kadra posljedično i to da društvo u potpunosti prihvati stav koji dizajnera sagledava kao aktera koji je sposoban sudjelovati u rješavanju složenih društvenih problema. Izložba prikazuje ukupan proces realizacije projekta kroz dokumentirane faze rada, od istraživanja konteksta i tema, do iznalaženja specifičnih rješenja i njihovu provedbu. ‘Scenarij’ izložbe osmišljen je tako da je kroz nju moguće pratiti razinu participacije svih involviranih aktera, kao i specifičnu ulogu dizajnera u samom projektu.

rastvorena slikovnica (Custom)