Salon se inače održava na tri lokacije – u Tehničkom muzeju, Galeriji ULUPUH i Galeriji Karas – a ove godine tema mu je Pomicanje granica – komunikacija i nova mobilnost, kako ju je raspisala kustosica Salona Višnja Slavica Gabout. Uz sve nagrade priložena su i obrazloženja koja prenosimo u cijelosti. Čestitamo laureatima!
Velika nagrada 49. zagrebačkog salona:
OAZA (Maja Kolar, Ana Marija Poljanec, Nina Bačun, Ivana Borovnjak, Roberta Bratović i Tina Ivezić): Made in Ilica
„Made in Ilica“ istraživački je projekt koji prezentira inovativno-angažiran, nov i eksperimentalan način djelovanja umjetnika/dizajnera unutar lokalne zajednice, koji u njoj pritom aktivno interveniraju. Međusobnim povezivanjem obrtnika čiji su obrti u gašenju i grupe dizajnera suvremenog izričaja ovdje se ukazuje na mogućnost stvaranja platforme za kreiranje lokalnog (ali i globalnog) brenda na temeljima odgovorne komunikacije prema prošlosti i na očuvanju zajedničkih vrijednosti, sa svrhom kreativnog djelovanja prema sadašnjosti i budućnosti. Djelovanja koje, na tragu smjernica suvremene umjetnosti danas, ima potrebu za širenjem, spajanjem i simbiotičkim djelovanjem umjetničkih medija i disciplina, ali i umjetnosti i društva (posebno kad se radi o primijenjenoj umjetnosti i dizajnu), za problemskim doticanjem svih čovjekovih djelatnosti, kao i za izgradnjom kreativne komunikacije – u ovom slučaju za razmjenom znanja i vještina iz područja tradicionalnih obrta, suvremene primijenjene umjetnosti i dizajna.
OAZA: Made in Ilica
3 jednakovrijedne nagrade 49.zagrebačkog salona:
Kuna zlatica: Plakati Dramskog studija za slijepe
Plakati Dramskog studija za slijepe i slabovidne dizajnerskog dvojca Kuna zlatica obraćaju se određenoj ciljnoj grupi društvene zajednice, pokazujući odgovornost umjetnika za djelovanje u specifičnim segmentima suvremenog društva, te senzibilitet za kreativno rješavanje pitanja komunikacije s dijelom društvene zajednice s posebnim potrebama . Dizajnerski rješavajući to pitanje na način uspostave lako čitljivih vizualno-taktilnih znakova, tim Kuna zlatica inventivno je prebrisao granice nerazumijevanja i uspostavio komunikacijsku protočnost, omogućivši odašiljanje uvjerljivih i razumljivih signala-informacija prema svim članovima zajednice.
Kuna zlatica: Plakati Dramskog studija za slijepe
Anselmo Tumpić: Hoopy tenisice, Zzleep, Richard
Prototipovi produkt dizajna Anselma Tumpića “Hoppy tenisice“, igračka „Zleep“ i štedna kasica „Richard“ osmišljeni su s namjerom da ukažu na nesporazume kod pomicanja granica; na nesporazume kod nastajanja inovativnih dizajnerskih rješenja i odličan su primjer ironiziranja „dizajniranih“ proizvoda kojima neki dizajnerski kodovi nedostaju. Pritom autor jasno ukazuje na to što bi i kakav bi produkt dizajn trebao biti. Naizgled, sva tri primjera su inovativna rješenja koja pomiču granice i komuniciraju s publikom, tržištem, kupcima. Ali oprez! Sva tri prototipa kriju nedostatak i autor nas izaziva da ga pronađemo (nefunkcionalnost; opasnost za korisnika/uspavljujući plin, otrovne bodlje). Zbog tih nedostataka ovi prototipovi nikad neće biti proizvedeni i ovaj produkt dizajn će zauvijek ostati tek u funkciji umjetničkog predmeta. Ipak, na kraju je na profinjeni način odaslana poruka kako je velika vjerojatnost da takvih predmeta oko nas ima!
Anselmo Tumpić: Hoopy tenisice, Zzleep, Richard
Emilija Duparova: 2687,5 m (video)
Video „2687,5 m“ Emilije Duparove odvodi nas u područje pomicanja granica između stvarnoga i nestvarnoga. U područje gdje komunikacijske točke dodira – naša osjetila, zbog izazvanog sinestezijskog efekta, reagiraju suprotno od očekivanoga, pa nesvjesno puštamo da budemo uvučeni u komunikacijsku „grešku“. Komunikacijski signal ovdje je sastavljen od slike i zvuka, pa isprepleten, šalje osjetilima poruku koju je moguće tumačiti na nekoliko načina. Emilija Duparova o svome je radu zapisala:“ Otvorena crta kontinuirano putuje, označavajući prostor koji nije definiran, nego je beskrajan. Zvuk relativizira vrijeme brzinom i dužinom trajanja, spuštanjem i dizanjem. Beskrajni prostor s crtom, ispunjen ekspanzijom zvuka sve do šuma, pomiče granicu stvarnoga, nudi otvorenu interpretaciju mogućih slojeva iščitavanja, doživljaja i dojmova, apstrahirajući i prostor i vrijeme u dimenziju univerzalne poetike.”
Emilija Duparova: 2687,5 m (kadar iz videa)
Nagrada za najboljeg mladog autora do 35 godina 49. zagrebačkog salona:
Matea Bronić: Poezija Express
Projekt “Poezija Express” izvrstan je primjer komunikacije , koji koristi utilitarnost, sadržajnu intrigantnost, te oblikovnu I funkcionalnu jednostavnost dizajna . Mogućnost postavljanja ove instalacije na otvorenim prostorima daje mogućnost društvenoj zajednici da instalaciju, korištenjem, pretvori u zanimljivi i možda nezaobilazni komunikacijski punkt “u prolazu”. “Poezija Express “ u svakom pogledu pomiče granice, osobito u području konzumiranja kulturnih sadržaja, koji je ovdje , umjesto u knjigu, ubačen u automat (duhoviti “pjesmomat”), pa je tako možda bliskiji novoj generaciji korisnika, naučenih na sličnu vrstu urbanog mobilijara (automati za kavu, Coca Colu, slatkiše, igračke) Novi je to način dizajnerskog razmišljanja koji dizajn veže s ostalim umjetničkim disciplinama i medijima, ali i drugim čovjekovim djelatnostima, a funkcija u javnom prostoru poziv je na kontakt i komunikaciju. Stroj objedinjuje 35 pjesama prezentiranih putem papirnatih poligonalnih volumena, dok su u tipografiji korišteni defragmentirani slovni znakovi.
(Višnja Slavica Gabout, Predsjednica Ocjenjivačkog suda 49.zagrebačkog salona)
Matea Bronić: Poezija express
Posebna nagrada Hrvatske sekcije AICA-e:
Matea Bronić: Poezija Express
U okviru aktualnog Salona primijenjene umjetnosti i dizajna, ovaj rad se ističe svojim humornim odmakom, ali takvim koji i dalje nosi i određenu autorsku ozbiljnost, primjenjivost u urbanom prostoru te refleksivnost prema širem kulturnom kontekstu. Konkretno, projekt pokušava ponuditi kreativan odgovor na status pjesništva, knjige kao objekta i kulture čitanja općenito u društvu spajanjem takozvane visoke kulture i njenog jednako tako visoko-konzumerskog okruženja, na kritičan, ali i zaigran način. Konačno, vrednujemo i činjenicu da ovakav projekt ima priliku zaživjeti izvan izložbenog okruženja te da je realiziran u bliskoj suradnji dizajnerice i pjesnika. Nagradu HS AICA-e žiri u sastavu – Matko Meštrović, Silva Kalčić i Marko Golub – dodjeljuje projektu „Poezija Express“ Matee Bronić. (Marko Golub, član Ocjenjivačkog suda HS AICA-e)