Warning: Undefined variable $featured_id in /home/dizajnhr/public_html/wp-content/themes/dizajn/category.php on line 71
Intervju

ANA LABUDOVIĆ: “Kritički i istraživački rad u dizajnu ne bi trebao biti luksuz”

“Djelovanje valja promatrati unutar konteksta, a unutar same struke vidimo kako neke prakse lakše odolijevaju pravilima od drugih. Rješava li dizajner problem aerodinamike ili sistematizira ogromnu količinu informacija? Komunicira li poruku masovnoj publici ili mikrosceni, provocira li reakciju, interakciju, razmišljanje? Dizajneri traže rješenja, a u procesu rada neminovno trebaju i postavljati pitanja i davati odgovore” – Razgovarala: MONIKA DŽAKIĆ

Intervju

SANJA IVEKOVIĆ: U dizajnu sam izbjegavala prepoznatljivost stila i ‘rukopis autora’

“Važna ideološka pretpostavka nove umjetničke prakse bila je demokratizacija umjetnosti. Institucionalna kritika, kritika tzv. ‘autonomije’ galerijsko-muzejskog konteksta, kritika tržišne logike proizvodnje umjetničkog djela, sve su to radikalna politička pitanja koja su se postavljala. Moglo bi se reći da je politizacija umjetnosti bila važna karakteristika naše prakse, pa je bilo logično da se i jezik umjetničkog izražavanja mora nužno promijeniti. Zato smo koristili medije plakata, publikacija, videa, jer su oni pružali velike mogućnosti za široku distribuciju umjetničkog rada i izvan sustava umjetnosti, dakle, potencijalno su bili demokratični, rad se mogao umnožavati, nije imao auru originalnog umjetničkog djela na kojem se bazirala visoka modernistička umjetnost” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

Intervju

IVANA VUČIĆ & TOM JURA KAĆUNIĆ (HAMPER): “Fotografija nas definira i kao dizajnere i neodvojiv je oblik našeg kreativnog izražavanja”

„Volimo raditi s umjetnicima jer upravo kroz takve projekte gdje se isprepliću lijepe i primijenjene umjetnosti dobivamo najveću mogućnost istraživanja medija i slobodu eksperimentiranja. Takve suradnje uvijek intrigiraju jer se interakcijom dizajnera i klijenta/umjetnika stvara jedna posebna sinergija ideja i nepredvidiv impuls i smjer kreativne energije. Kada dizajn radi u službi umjetnosti i kulture, i kada se u poziciji klijenta nalazi umjetnik koji je svjestan snage dizajna u komunikaciji, učinkovitosti dizajna u kreiranju poruke prema javnosti i ako se još ne boji širiti granice komunikacija, dolazimo u beskrajni prostor kreacije u kojemu je moguće stvarati poruke gotovo bez ikakvih okvira“ – Razgovarala: MONIKA DŽAKIĆ

Intervju

DAVOR GRÜNWALD: “Branite svoje ideje i pod prijetnjom otkaza” (drugi dio)

“Jasna, dobra argumentacija tvog pristupa ili koncepta uvjerit će i najtvrdoglavije da si u pravu i da te trebaju poslušati. Kada danas razmišljam o svim svojim sukobima s poslodavcima, a bilo ih je podosta, postupio bih na isti način. Kada se sve zbroji, isplatilo se. Konačno, čak je i kompjutor pametan samo toliko koliko pameti u njega ugradiš. Ne dozvoli da te itko ponižava. Pred kraj moje karijere jedan član uprave kompanije pred radnicima me nazvao govnarom (shithead) i starim prdonjom (old fart). Zaprijetio sam tužbom za mobing. Kompanija mi je ponudila 100 tisuća dolara da ih ne tužim. Pristao sam!” – Razgovarali: MARKO GOLUB & KORALJKA VLAJO

Intervju

ANDRO GIUNIO: Proces je mnogo značajniji nego vizija finalnog rezultata

“Uvijek postoji dio javnosti koji površno percipira dizajn, isto kao film, glazbu ili umjetnost općenito, ali realno to ne vidim kao problem. To će tako uvijek biti i ta činjenica će i dalje ostajati kao izvor motivacije za razvoj i djelovanje svih tih kreativnih disciplina. Većina ljudi ne može precizirati što je to čime se dizajner bavi. Često se radi ili o mnogo različitih paralelnih aktivnosti unutar istog projekta ili o mnogo različitih projekata i područja na kojima dizajner djeluje. Prema mom dosadašnjem iskustvu, za razumijevanje, najvažnija je komunikacija i dijalog, a ne koje se boje ili koja tipografija koristi” RAZGOVARALA: MONIKA DŽAKIĆ

Intervju

SILVIO LORUSSO: Optimističan sam po pitanju korisnosti pesimizma

“Osim što je to tehnički problem, tiranija radne etike je i kulturni problem: moramo biti produktivni jer su i svi drugi, a ako ne budemo, propast ćemo. No ako pogledamo, na primjer, kontekst umjetnosti i dizajna, brzo ćemo shvatiti da je rad 24 sata na dan i sedam dana u tjednu rijetko kad dobra situacija” – RAZGOVARALA: PETRA MILIČKI

Intervju

DAVOR GRÜNWALD: “JA SAM STOPOSTOTNI PRAKTIČAR!” (prvi dio)

“Gotovo sav industrijski dizajn koji sam kasnije radio bio je vezan uz elektroniku, a činjenica da sam imao znanja i predispozicije svakako mi je pomogla i kao dizajneru. Primjerice, znao sam kako razgovarati s inženjerima i zato tu nikad nisam imao problema. I u zagrebačkom i kasnije u torontskom periodu, uvijek je sve počinjalo s elektronikom i elektroničkim uređajima. Prvi s kojima sam počeo raditi upravo je TRS (Tvornica računskih strojeva) koji je proizvodio kalkulatore, iako nisam ušao u tu suradnju s nekom posebnom idejom da se želim posvetiti tom području” – RAZGOVARALI: MARKO GOLUB i KORALJKA VLAJO

Intervju

SVEN SORIĆ & HRVOJE SPUDIĆ: Bakin stroj za rezance je zapravo mini preša za duboki tisak

„Mi svojim tehnikama, koje ipak uključuju korištenje softvera i digitalno upravljanih alata, premošćujemo neki vremenski jaz između tehnika koje se u DIY-u u pravilu nisu koristile i suvremenih široko dostupnih računalnih tehnika. Korištenje drvenih matrica i tipografije dakako ima veze s jednim drugim “undergroundom”, a to je onaj konspirativni, ljevičarski, antifašistički underground u kojemu je tisak značio borbu, a nelegalno posjedovanje tipografije utamničenje ili smrt. To je malo drugačiji DIY“ – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

Intervju

DALIBOR MARTINIS: U grafičkom dizajnu vidjeli smo priliku za proširenje polja djelovanja

„Mi koji smo nastojali razvijati medijske prakse i djelovati sa sviješću o društvenom i urbanom kontekstu u kojem živimo, vidjeli smo u grafičkom dizajnu priliku za proširivanje polja djelovanja. Plakat je nešto što pripada urbanom prostoru i komunicira izravno s prolaznicima i to mi je svakako bilo zanimljivo jer sam sedamdesetih godina razvio vrlo jasan kritički odnos spram umjetničkih institucija, muzeja, galerija, akademije i slično“ – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

Intervju

RICK POYNOR: Jesmo li se odrekli slike?

„Dizajneri su prestali rukovati fotografskim materijalom onom nevjerojatnom inteligencijom koju su pokazivali najbolji art direktori prijašnjih generacija. Danas gledamo gomilu nezavisnih magazina koji naručuju zanimljive fotografije ali zbog nedostatka iskustva i poznavanja prošlosti ne koriste fotografiju na toliko učinkovit način kao njihovi prethodnici. Paradoksalno, kao što ste sami rekli, u vremenu u kojem je fotografija utjecajnija nego ikad, vrlo malo dizajnera zna koristiti fotografiju na stvarno dobar način“ – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

Intervju

OSKO+DEICHMANN: Još uvijek predmetima dajemo značenjski naboj, ali danas to činimo suptilnije

“Napredujući u karijeri, počeli smo shvaćati da dizajn ima puno manje veze s osobnim egom te da umjesto toga našim klijentima i ljudima koji koriste stvari koje kreiramo treba pružati vrijednost. Kada to kažem, moram reći da nas danas kao i u ono vrijeme još uvijek zanimaju slične stvari. I dalje želimo propitkivati status quo i pomicati granice određenog projekta na kojem radimo. Također, još uvijek predmetima dajemo značenjski naboj, stvarajući priče oko njih, samo što to sada činimo tako da ciljeve usmjeravamo suptilinijim djelovanjem nego što smo to prije činili” – RAZGOVARALA: IVANA BOROVNJAK

Intervju

GJURO KORAĆ: Romantične godine mladog interneta su iza nas

“Ako govorimo o tome što je (i) danas najveća zabluda, onda bih svakako istaknuo tendenciju da se konzumacija sadržaja, ili iskustava na ekranu, izolira u odnosu na konzumaciju sadržaja i poruka putem tradicionalnih medija, poput TV-a, radija, ili novina. Takav pristup smatram pogrešnim jer unatoč tome što danas većinu sadržaja i komunikacija konzumiramo putem popularno zvanog „picture behind glass“ sučelja, u suštini se malo toga promijenilo u smislu evolucije naših osjetila i temeljne psihologije, te stoga takvo diferenciranje zapravo nije ni logički opravdano” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

Intervju

ANDREJ FILETIN: Nema boljeg nego kad te dobar dizajn razljuti

“Ono što se već godinama osjeća primjerice u dizajnu interaktivnih medija — brzo širenje i asimilacija globalnih trendova, estetika i načina rješavanja problema — sada je vrlo prisutno i u drugim kategorijama. U tom su smislu domaće vizualne komunikacije dosegle izuzetnu tehničku zrelost i etablirale živu scenu koja ide ukorak sa svjetskom. Međutim takav ekosustav ponekad zna zavesti. Volio bih vidjeti više radova koji su konceptualno jaki, pametni, kojima stil služi u svrhu komunikacije ideje a ne etabliranja prepoznatljivosti autora, trenda ili estetike” – RAZGOVARAO: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Intervju

KORALJKA VLAJO: Procesi dizajna, proizvodnje i distribucije prestaju biti jednoznačni

“Kad je riječ o dizajnerskom aktivizmu, u dobre dane čini mi se da se dizajnerska zajednica izdvojila kao važan element kritike društva ali i poticanja promjena (Projekt Ilica, Dizajn za inkluziju, Design District…), a u loše dane čini mi se da se svodimo na efektni soundbite lijenim novinarima koji prate dizajnerske facebook profile. Mi smo sjajna profesija za online prosvjede: dobro dizajnirani statusi rado se dijele” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

Intervju

IVA BABAJA: Nije vrijeme za neutralnost, promatranje i kontemplaciju

“Shvatiti svoj poziv kao profesionalca koji želi svojim djelovanjem unaprijediti društvene okolnosti života je najvažnije. Vrijeme celebrity dizajnera, kakvi su nekoć bili Carson i Sagmeister, polako je na zalasku i mislim da je to dobro. Uostalom, ta titula je danas toliko devalvirana da ne znači gotovo ništa” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

Intervju

MLADEN OREŠIĆ: Uslijed razvoja društva i tehnologije neće nestati predmetno okruženje

“Možemo govoriti o trendovima u kojima se dizajn doživljaja, procesa ili sustava prezentira kao novo područje dizajna, ali po mom mišljenju to su samo jače akcentirani segmenti dizajna koji se ranije nisu forsirali, ali su, makar nesvjesno, u njega bili uključeni. Možemo govoriti i o novim tehnikama i tehnologijama zadovoljenja potreba, ali kreativni proces rješavanja problema će vjerovatno ostati isti. Ne vjerujem da će demokratiziranje kreativnih procesa istisnuti povjerenje u talent i stručnost” – RAZGOVARALA: IVANA BOROVNJAK

Intervju

CHRISTOPH HAAG: Pridružimo lica e-mail adresama!

“Digitalni alati često pate od viška determiniranosti, tj. određenih ideja o njihovoj korisnosti — konvencija o tome kako bi se nešto trebalo raditi. Zbog toga je važno da praktičari imaju udjela u njihovoj konstrukciji, uključujući mogućnost da mijenjaju elemente softvera na vrlo fundamentalnom nivou” – Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Intervju

JESSE HOWARD: Pokušavam stvarati predmete na granici poznatog i nepoznatog

“Iz ideje održivosti proizašao je greenwashing – proizvodi koji koriste estetiku održivosti, ali bez stvarnog uvažavanja ekologije. Slično se može dogoditi i u ovom slučaju – Openwashing – proizvodi koji naizgled daju korisniku osjećaj kontrole ili koriste određene tehnologije digitalne fabrikacije, ali zapravo ni na koji način nisu profitirali od alternativnog procesa proizvodnje, nimalo ne doprinose širenju znanja, niti ostaju dostupni za buduće prilagodbe i poboljšanja” – Razgovarao: MARKO GOLUB

Intervju

GERGŐ KOVÁCS: Digitalna tjeskoba

“Tehnologija nije samo poboljšanje, već i duboka promjena naših ekonomija, kultura, društvenih interakcija, svega. Fantastična je i štošta nam olakšava, ali predstavlja i prijetnju, opasnost. Moramo uspostaviti konverzaciju o njenim posljedicama: primjerice, u 2016. možemo bez problema reći da je ideja privatnosti postala iluzorna” – Razgovarali: DARIO DEVIĆ & BOJAN KRIŠTOFIĆ / Gostovanje i izložbu Gerga Kovácsa na Danu D 2016 omogućio je Iskon.

Intervju

PETER BIL’AK: Kroz izdavaštvo želim približiti dizajn široj javnosti

“Ako radiš časopis iz nule, imaš priliku na novo promisliti sve njegove aspekte, kako će se financirati, kako će se proizvesti, tiskati, distribuirati… umjesto da imitiraš tuđe modele koji zapravo više niti ne funkcioniraju. Aspekti poput distribucije i načina proizvodnje su nevidljivi dio dizajna i kroz njih se mogu napraviti stvarne promjene.” Razgovarao: HRVOJE ŽIVČIĆ

[d]razgovor

VIDEO: Niko Mihaljević

[d]RAZGOVOR s dizajnerom vizualnih komunikacija NIKOM MIHALJEVIĆEM povodom njegove izložbe ‘VELIKI IZBOR TALIJANSKIH HLAČA’ – ZAGREBAČKI A4 DIZAJN ULICE, održan 15. travnja 2016. u HDD galeriji. Kroz razgovor i projekciju predstavili smo kontinuitet dosadašnjeg dizajnerskog djelovanja Nike Mihaljevića te široki raspon njegovih interesa i glavnih referenci. Razgovarali smo o Mihaljevićevim počecima, studiranju na Studiju dizajna i Werkplaats Typografie i što je tamo naučio a što danas podučava vlastite studente na odsjeku Medijskog dizajna pri Sveučilištu Sjever, o interesu za najrazličitije vrste tiskanih materijala, o sustavnom dokumentiranju banalnih aktivnosti, vezama između dizajna, umjetnosti i glazbe, dizajnerskim interpretacijama svakodnevnog života, kao i o ljubavi prema ‘vernakularnom’ grafičkom izričaju.

Intervju

[iz arhiva] RICK POYNOR: Zanima me dizajn koji pruža kompleksniji, nijansiraniji i stimulativniji pogled na svijet

“Kapitalizam ne može pružiti nikakav oblik dubljeg iskustva – jedino što nas uči jest da trebamo zarađivati novac, taj novac trošiti kako bismo mogli uživati, a taj užitak je jedina svrha naših života. Kao što kaže slogan L’Oreala: “Because you’re worth it”. Taj nevjerojatno solipsistički pogled na život dokida sve drugo” – Razgovarao: MARKO GOLUB

[d]razgovor

VIDEO: Dejan Dragosavac Ruta – Uspon i pad magazinske kulture

Pogledajte snimku [d]razgovora s DEJANOM DRAGOSAVCEM RUTOM pod nazivom USPON I PAD MAGAZINSKE KULTURE, održanog 11. ožujka 2016. u HDD galeriji. Ovaj javni intervju organiziran je povodom zatvaranja Rutine izložbe ČITAJ DIZAJN koja, uz još nekoliko drugih u sezoni 2016. u HDD galeriji, adresira i problem pozicije i statusa magazina i časopisa, te općenito tiskane produkcije, želeći ukazati na mogućnosti i neke od najzanimljivijih fenomena koje je ovaj medij i ova tipologija proizvela u recentnoj prošlosti, kao i primjere današnje prakse. Razgovor je moderirao voditelj galerije, Marko Golub.

[d]razgovor

VIDEO: Nikola Bojić & Damir Prizmić – Hostilni objekti za početnike

Pogledajte snimku [d]razgovora s NIKOLOM BOJIĆEM i DAMIROM PRIZMIĆEM održanog u HDD galeriji 3. veljače 2016. u sklopu izložbe OBJEKTI OPASNIH NAMJERA. Osim upoznavanja sa samom temom izložbe i njenim polazištima, s Nikolom i Damirom govorili smo interakciji sa svakodnevnim upotrebnim predmetima i tehnologijama, njenim implikacijama, granicama i nepoznanicama, te ulozi dizajna u svemu tome. Osim samog razgovora, koji je moderirao Marko Golub, video sadrži i svojevrsni vodič kroz izložbu.

Intervju

IVAN IVEZIĆ: Za omotnice ploča nikad se nisam inspirirao glazbom

„Znao sam sresti svoje kolege u gradu, pozvali bi me na kavu i pitali: za koliko radiš u Jugotonu? Pa bi mi rekli: Ja to nikad ne bih za te novce radio! Rekoh im, dobro, ti ne. No kad bi odlazili sa kave pitali bi me – imaš 200 dinara za posudit? I dao bih im. Jer sam taj dan napravio barem tri omota“ – RAZGOVARAO: ŽELJKO LUKETIĆ

Intervju

RADMILA MILOSAVLJEVIĆ: U tranziciji, cilj treba biti humanitet dizajna

”Ne slažem se sa permanentnim, sentimentalnim, takoreći antikvarnim osvrtom na prošlost, kao što se ne slažem ni sa hrljenjem u budućnost bez poznavanja onoga što je bilo u prošlosti. Smatram da sa onim što je prošlo treba uspostaviti kritički dijalog, uz analizu motiva i povijesne realnosti, da bismo sa onim što dolazi uspostavili kreativni dijalog, u skladu s kulturnim potrebama, društvenim idealima, ekonomskim uvjetima i tehnološkim inovacijama” – Razgovarala: IVANA BOROVNJAK

Intervju

KORALJKA VLAJO: Kako napraviti izložbu a da kontekst ne pojede autora?

“Mislim da bi arhiv dizajna trebao funkcionirati kao mreža već postojećih i nekih budućih arhiva. Dio te mreže činili bi i podaci projekta Dizajnerice i nekih sličnih budućih projekata, i već postojeći online arhiv Muzeja za umjetnost i obrt, i arhivi drugih relevantnih muzeja i institucija. Tu bi se trebali nalaziti pretraživi skenovi nekih rijetkih ključnih izdanja, časopisa, članaka o dizajnu. Istina, nemam pojma kako to izvesti, kako provesti “međuarhivski” način tagiranja, sustav pretraživanja podataka ali sigurna sam da je to sasvim moguće” – Razgovarao: MARKO GOLUB

Intervju

DEJAN KRŠIĆ: Nema dizajna bez teorije i ideologije

„Još krajem osamdesetih mi je kolega Ljubičić blagonaklono savjetovao da se trebam koncentrirati na jedno područje i usmjeriti svu energiju na to. Jer si ovako, kao, u opasnosti da u svemu ostaneš diletant. Razumijem tu logiku, ali je ne prihvaćam. Mislim da se upravo u tim spojevima, prebacivanjima utjecaja i ideja iz jednog u drugo područje, stvara neka nova vrijednost“ – Razgovarao: MARKO GOLUB

Intervju

IRA PAYER: Dizajnere ne bi trebalo gurati u poduzetničke vode

“Od dobrog koncepta do tržišnog uspjeha dug je i trnovit put i rijetki su dizajneri koji znaju s tim izaći na kraj. No moram priznati da prateći rad nekih izuzetno talentiranih dizajnera koji čak i jesu sposobni kao poduzetnici vidim kako zbog svakodnevne borbe oko proizvodnje, kredita, sufinanciranja, distribucije i svega ostalog nemaju vremena ni kapaciteta za nove ideje i nove dizajnerske projekte pa u svojim najkreativnijim godinama vuku jedan te isti projekt” – Razgovarao: MARKO GOLUB

Intervju

KULTURA PROMJENE: Identitet su ljudi

“Iako smo se u Studentskom centru mogli nasloniti na dobru praksu i jaku tradiciju dizajnerskih rukopisa koji su zadužili domaću kulturu, odlučili smo se za otvoreni pristup koji nas je prije svega povezivao sa scenom vrlo mladih dizajnera kako bismo kasnije mogli razvijati dugoročnije suradnje. Ugrađeni rizik u izboru mladih dizajnera višestruko se isplatio” – Razgovarao: MARKO GOLUB

Intervju

DARIO DEVIĆ & HRVOJE ŽIVČIĆ: Simfonija neusklađenih vizuala

“Unatoč tome što možda osobno blago naginjemo više na jednu ili drugu stranu, zapravo obojica imamo tendenciju nekad raditi decentna i tipografski elegantna rješenja, a ponekad pretjerana, neuredna, pomodna, kičasta i “ružna”, svatko u svom stilu. Najviše ovisi o kakvom se projektu radi, te nam nije teško stišati vlastiti autorski izraz u nekim situacijama, a u drugima ga pretjerati do apsurda. Nekada to ide do razine gdje sama estetika prestaje biti autorski izraz, već je ključ u svjesnom pristupu i inzistiranju da stvari budu pretjerane, različite, nedosljedne i kratkotrajne” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

Intervju

BORUT VILD: Cijeli život bavim se obrazovanjem

“Mislim da više-manje nitko među ljudima koji danas studiraju neće moći biti grafički dizajner kakav sam bio ja, kakva je bila moja generacija, kada smo mogli reći da nas, na primjer, zanima samo papir, samo plakat, a da nam računala služe prvenstveno kao alat, a ne nužno kao primarni medij izražavanja.” Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Intervju

JAN BOELEN : Institucija kao uređaj za osvještavanje

“Dizajn je jednostavno princip – podjednako kao manifestacija i aparat – načina na koje se društvo organizira i izražava. Ipak, materijalni objekti i dalje su relevantni kao sredstvo mišljenja ili provokacije, kao Trojanski konji, te kao rješenja, vrijednosti i metafore koje nam pomažu osvijestiti situacije i razvijati strategije i taktike promjene odnosa moći koji okupiraju sustave” – RAZGOVARAO: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Intervju

ARMIN VIT: Sve što dizajneri mogu napraviti za druge dizajnere

“Dizajnerske firme ne žele raditi za IBM ili Dell, a čak i kad rade za njih taj rad rijetko vole previše pokazivati. Svi žele raditi za muzeje, kazališta, glazbena događanja i festivale jer je to zabavan i kreativan posao. Gotovo je klišej to da klijenti iz područja kulture daju više kreativne slobode i kako je zbog toga takav rad uvijek uzbudljiviji. Mislim da se tu ne radi o klijentima koji su otvoreniji ili skloniji kreativnostima, nego je riječ o publici koja očekuje neku drugu vrstu vizualne senzacije od publike, recimo, IBM-a i Della” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB

Intervju

ŠKART: Svatko ima svoj ritam buđenja

“Estetika greške je ostala. Kasnije smo shvatili da je to osnovno pravilo i u radu s drugim zajednicama – pjevačkim, dječjim ili penzionerskim – poštovati tuđi iskorak i tuđu pauzu. Svatko ima svoj ritam buđenja. Greška je znak ljudskosti, a mi smo ljudi i nismo mašine. Zato greške mogu biti lijepe.” Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Intervju

DEJAN KRŠIĆ: Dizajn je oduvijek bio značenjska praksa

“Dizajn nikad nije bio samo praktična i utilitarna djelatnost, njegov sastavni dio oduvijek, a pogotovo danas, je dokumentiranje, teorija, kritika, historiografija. Ne možete se baviti dizajnom bez poznavanja prošlosti, ideje o vezama, historijskom razvoju različitih oblika, medija, tehnologija. Djela dizajna ne možete promatrati tek kao statične lijepe objekte koje su napravili neki genijalni autori.” Razgovarao: MARKO GOLUB

Intervju

SODJA ZUPANC LOTKER: Što to uopće dođavola radimo?

“Ja suvremenu scenografiju shvaćam kao prostornu dramaturgiju, gdje se pod pojmom dizajn podrazumijevaju vidljivi, ali i nevidljivi aspekti. Riječ je o stvaranju kompleksne “okoline” u kojoj se stvaraju odnosi između likova predstave, između scenskih elemenata, ali što je najvažnije u suvremenom kazalištu – i između predstave i publike, pa i među gledateljima samima” Razgovarao: MARKO GOLUB

Intervju

IDIS TURATO: Želja za arhitekturom idealistično je htijenje

“Htjeti biti arhitekt u sebi sadrži neke univerzalne i vanvremenske ideale u pogledu na život i socijalne odnose. Ne poznajem arhitekta koji nije bar malo odgovoran, na bilo koji način. To proizlazi iz naše moći (ili privida) da kreiramo različita sučelja, društvene odnose i prostorne odnose. To je silno napeto, daje vam snagu i dnevnu dozu adrenalina.” Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Intervju

IVANA FABRIO: Od industrijskog, preko konceptualnog do socijalnog dizajna

“Mislim da bi trebalo prestati sa sagledavanjem dizajna samo u kontekstu proizvodnje predmeta. Shvatila sam da ne želim snositi odgovornosti vezane uz materijalnu proizvodnju kada su ekološki, ekonomski i etički razlozi djelovanja krajnje upitni, i s vremenom je takav stav postao vrlo zdrav. Promišljajući probleme prvenstveno istraživački i konceptualno, počela sam im pristupati na drugačijoj razini koja može imati proizvodnu komponentu, ali i ne mora. Za mene je to bilo nevjerojatno oslobađajuće.” Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Intervju

ANDREJA KULUNČIĆ: Umjetnost za društvene promjene

“Moramo zajedno pronaći načine na koje društvo u kojem živimo možemo transformirati tako da ono funkcionira za svakoga, barem minimalno. Ako neka osoba ima na raspolaganju dva sata tjedno da razmišlja o takvim stvarima, ajmo onda vidjeti što se u ta dva sata može napraviti.” Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Intervju

IVAN KLIS: Posao se traži sve dok ne počne sam dolaziti

“Imajući u vidu suvremena teorijska promišljanja o dizajnu koja su se u principu bavila fenomenološkom kritikom njegove ‘komercijalne’ prirode, bilo mi je važno svoja znanja i vještine upregnuti u projekte i inicijative koji su direktno ili indirektno bili na tom tragu.” Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Intervju

ANDRO GIUNIO: Zvuk je najbolji medij za opisivanje prostora

“Kada sviraš, funkcioniraš na jedan specifičan način, pa ako se pri tome snimaš i kasnije snimke preslušavaš, čut ćeš nešto potpuno različito od onoga što si upio svirajući, i to je ono što je najzanimljivije u cijeloj toj priči. Eksperimentalna glazba me zanima upravo zbog toga jer mi se čini da uspijeva prodrijeti u neka područja vremenskih razdoblja i ljudskih sjećanja daleko više nego popularna glazba.” Napisao i razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Intervju

PETRA ČERNE OVEN i BARBARA PREDAN: U potrazi za pravim planinama

“U Sloveniji, problem je višeslojan: klijenti i dioničari ne smatraju dizajnere stručnjacima osposobljenima za hvatanje ukoštac sa svakodnevnim problemima koji nas okružuju. Na primjer: kada se suočava s problemom primanja pacijenata na bolničke odjele ili rješavanja prometnih čepova u gradskoj špici, ili pitanjem prenamjene napuštenih urbanih prostora – nikad se i ne pomišlja da se pozove dizajnere.” Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Intervju

GIOVANNI INNELLA: Simbioza produkt dizajna i masovnih medija

“Dizajn igra ključnu ulogu u omogućavanju društvene promjene, ali ako želimo vjerovati kako su dizajneri ključna sila u formiranju svijeta, tada bismo se trebali referirati na ‘socijalistički’ umjesto ‘socijalnog dizajna’.” Razgovarala: IVANA BOROVNJAK

Intervju

NIKOLA BOJIĆ: Umjetnost u javnom prostoru trebala bi funkcionirati poput ‘open source’ koda

“Javni prostor nije trg ili park na kojem svi zajedno pijemo kavu ili pivo. Javni prostor je trenutak kada smo isprovocirani do razine na kojoj određeni problem postaje očit, i tada moramo djelovati, pa makar to značilo glasno reći što mislimo. Kad se umjetnost preseli iz galerije u urbani prostor, participacija javnosti postaje neizbježna. Umjetničko djelo tada poprima logiku ‘open source’ koda, čime je ona neodvojiva od dizajnerskog procesa.” – Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Intervju

PROSTOROŽ: Mnogim građanima važnije je imati automobil parkiran pod prozorom nego park, stablo ili klupu

“Ohrabrujemo građane da počnu prisvajati neiskorištene prostore, te čak i da imovinu koju ne koriste dijele jedni s drugima. Budući da je korištenje takvih prostora privremeno, smatramo da je riječ o situaciji u kojoj svatko nešto dobiva – i vlasnik zemljišta koji iz nekog razloga ne može održavati prostor, kao i korisnik koji dobiva priliku koristiti ga barem na određeno vrijeme”. Razgovarao: MARKO GOLUB

Intervju

JAN BOELEN: Nove definicije dizajna

“Dizajn je samo još jedan aspekt načina na koji se društvo organizira i izražava, istovremeno manifestacija i aparatus. U tom smislu dizajn ne možemo zvati utopijskim, nego zapravo veoma kompleksnim i nejasnim. Primjerice, financijska kriza je pokretač promjene, kako negativne, tako i pozitivne, a sam sistem funkcioniranja financija je predmet ljudskog dizajna. Ono što je potrebno kada istražujemo takve naracije i spekulacije su sumnja i kritičko promišljanje. Ideja da dizajn ima mnogo mogućnosti, čak fikcija, također znači da niti jedna od njih nije konstantna ili unilaterlana.” – Razgovarala: IVANA BOROVNJAK

Intervju

MARK DE KRUIJK: Westergasfabriek kao prostor sinergije

“Ključ uspjeha našeg pristupa je stalno eksperimentiranje. Dakle, ako smo sigurni oko toga što ne želimo raditi, i dalje nam ostaje puno mogućnosti, poput plesnih događanja, klasične glazbe, rolanja, predstavljanja proizvoda, konferencija i tako dalje. Osim toga, uzeli smo si dosta vremena. Trebalo nam je sedam godina da pronađemo odgovarajuću trgovinsku bilancu. Ako treba sve sažeti u par riječi, onda se radi o sljedećemu: fleksibilnost i strpljivost” – Razgovarao: MARKO GOLUB

Intervju

TOM FLEMING: Umrežavanje je vezivno tkivo kreativne ekonomije

“Potrebno je graditi na lokalnim identitetima te već postojećim prednostima i izazovima samog mjesta. Ne možete tek tako uvesti kreativne industrije u grad, niti možete graditi ni iz čega. Svaki grad treba u sebi povezati sve svoje različite potencijale – kulturne identitete, organizacijsku infrastrukturu i naravno talent” – Razgovarao: MARKO GOLUB

Intervju

VESNA PEŠIĆ: Komunikacija jest povjerenje i vrsta meditacije

Na ovogodišnjoj konferenciji Dizajner: autor ili univerzalni vojnik 4 – Obuka razgovarali smo s Vesnom Pešić, jednom od najznačajnijih srpskih dizajnerica i ilustratorica mlađe generacije, koja je održala vrlo zanimljivo i posjećeno predavanje. Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ

Intervju

IVANA BOROVNJAK: Prioritet je proširiti područja dosega dizajna

S aktualnom predsjednicom Hrvatskog dizajnerskog društva, dizajnericom IVANOM BOROVNJAK, popričali smo o ulozi, misiji i ciljevima HDD-a te prioritetnim aktivnostima u narednom razdoblju, o važnosti edukacije u dizajnu i o dizajnu, umrežavanju s regionalnim dizajnerskim inicijativama i organizacijama, kao i o općenitim pitanjima uloge dizajna i krovne dizajnerske strukovne udruge u društvu – Razgovarao: MARKO GOLUB

Intervju

LANA CAVAR: Reakcija na etablirane forme dizajnerskog ponašanja

S grafičkom dizajnericom LANOM CAVAR razgovarali smo o njenom viđenju uloge dizajna u današnjem društvu, preispitivanju granica dizajnerske profesije i njenim osnovnim izazovima, o odgovornosti za dizajnersko nasljeđe prošlih vremena te o nekoliko tekućih projekata. Razgovor je vodio MARKO GOLUB

Intervju

NEDJELJKO ŠPOLJAR: Potraga za održivom vizualnom komunikacijom

Nedjeljko Špoljar je renomirani i višestruko nagrađivani dizajner vizualnih komunikacija, u struci prisutan od ranih 90-ih, kada se obrazuje i usavršava u okvirima nezavisne kulturne scene. Danas, sa suprugom Kristinom Špoljar vodi malen, ali vrlo uspješan studio Sensus Design Factory koji surađuje s cijelim nizom klijenata, kako iz područja komercijalnih, tržišnih komunikacija, tako i onih iz kulturnih sfera, pogotovo muzejskih institucija i galerijskih prostora. Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ