“Dizajn je jednostavno princip – podjednako kao manifestacija i aparat – načina na koje se društvo organizira i izražava. Ipak, materijalni objekti i dalje su relevantni kao sredstvo mišljenja ili provokacije, kao Trojanski konji, te kao rješenja, vrijednosti i metafore koje nam pomažu osvijestiti situacije i razvijati strategije i taktike promjene odnosa moći koji okupiraju sustave” – RAZGOVARAO: BOJAN KRIŠTOFIĆ
“Dizajnerske firme ne žele raditi za IBM ili Dell, a čak i kad rade za njih taj rad rijetko vole previše pokazivati. Svi žele raditi za muzeje, kazališta, glazbena događanja i festivale jer je to zabavan i kreativan posao. Gotovo je klišej to da klijenti iz područja kulture daju više kreativne slobode i kako je zbog toga takav rad uvijek uzbudljiviji. Mislim da se tu ne radi o klijentima koji su otvoreniji ili skloniji kreativnostima, nego je riječ o publici koja očekuje neku drugu vrstu vizualne senzacije od publike, recimo, IBM-a i Della” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB
“Držim da se upravo udaljavanjem od imperativa originalnosti i neponovljivosti, koji je karakterističan za umjetnost, dobiva nova vrsta autentičnosti. Takav, u mnogo primjeraka proizveden rad je svojevrsni ‘original dostupan svima’. Tu leži ključno razgraničenje umjetnosti i dizajna” – RAZGOVARAO: MARKO GOLUB
“Estetika greške je ostala. Kasnije smo shvatili da je to osnovno pravilo i u radu s drugim zajednicama – pjevačkim, dječjim ili penzionerskim – poštovati tuđi iskorak i tuđu pauzu. Svatko ima svoj ritam buđenja. Greška je znak ljudskosti, a mi smo ljudi i nismo mašine. Zato greške mogu biti lijepe.” Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ
“Dizajn nikad nije bio samo praktična i utilitarna djelatnost, njegov sastavni dio oduvijek, a pogotovo danas, je dokumentiranje, teorija, kritika, historiografija. Ne možete se baviti dizajnom bez poznavanja prošlosti, ideje o vezama, historijskom razvoju različitih oblika, medija, tehnologija. Djela dizajna ne možete promatrati tek kao statične lijepe objekte koje su napravili neki genijalni autori.” Razgovarao: MARKO GOLUB
“Ja suvremenu scenografiju shvaćam kao prostornu dramaturgiju, gdje se pod pojmom dizajn podrazumijevaju vidljivi, ali i nevidljivi aspekti. Riječ je o stvaranju kompleksne “okoline” u kojoj se stvaraju odnosi između likova predstave, između scenskih elemenata, ali što je najvažnije u suvremenom kazalištu – i između predstave i publike, pa i među gledateljima samima” Razgovarao: MARKO GOLUB
“Htjeti biti arhitekt u sebi sadrži neke univerzalne i vanvremenske ideale u pogledu na život i socijalne odnose. Ne poznajem arhitekta koji nije bar malo odgovoran, na bilo koji način. To proizlazi iz naše moći (ili privida) da kreiramo različita sučelja, društvene odnose i prostorne odnose. To je silno napeto, daje vam snagu i dnevnu dozu adrenalina.” Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ
“Mislim da bi trebalo prestati sa sagledavanjem dizajna samo u kontekstu proizvodnje predmeta. Shvatila sam da ne želim snositi odgovornosti vezane uz materijalnu proizvodnju kada su ekološki, ekonomski i etički razlozi djelovanja krajnje upitni, i s vremenom je takav stav postao vrlo zdrav. Promišljajući probleme prvenstveno istraživački i konceptualno, počela sam im pristupati na drugačijoj razini koja može imati proizvodnu komponentu, ali i ne mora. Za mene je to bilo nevjerojatno oslobađajuće.” Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ
“Moramo zajedno pronaći načine na koje društvo u kojem živimo možemo transformirati tako da ono funkcionira za svakoga, barem minimalno. Ako neka osoba ima na raspolaganju dva sata tjedno da razmišlja o takvim stvarima, ajmo onda vidjeti što se u ta dva sata može napraviti.” Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ
“Imajući u vidu suvremena teorijska promišljanja o dizajnu koja su se u principu bavila fenomenološkom kritikom njegove ‘komercijalne’ prirode, bilo mi je važno svoja znanja i vještine upregnuti u projekte i inicijative koji su direktno ili indirektno bili na tom tragu.” Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ
“Kada sviraš, funkcioniraš na jedan specifičan način, pa ako se pri tome snimaš i kasnije snimke preslušavaš, čut ćeš nešto potpuno različito od onoga što si upio svirajući, i to je ono što je najzanimljivije u cijeloj toj priči. Eksperimentalna glazba me zanima upravo zbog toga jer mi se čini da uspijeva prodrijeti u neka područja vremenskih razdoblja i ljudskih sjećanja daleko više nego popularna glazba.” Napisao i razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ
“U Sloveniji, problem je višeslojan: klijenti i dioničari ne smatraju dizajnere stručnjacima osposobljenima za hvatanje ukoštac sa svakodnevnim problemima koji nas okružuju. Na primjer: kada se suočava s problemom primanja pacijenata na bolničke odjele ili rješavanja prometnih čepova u gradskoj špici, ili pitanjem prenamjene napuštenih urbanih prostora – nikad se i ne pomišlja da se pozove dizajnere.” Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ
“Dizajn igra ključnu ulogu u omogućavanju društvene promjene, ali ako želimo vjerovati kako su dizajneri ključna sila u formiranju svijeta, tada bismo se trebali referirati na ‘socijalistički’ umjesto ‘socijalnog dizajna’.” Razgovarala: IVANA BOROVNJAK
“Nadam se da možemo pokazati kvalitetne primjere praksi koje podrazumijevaju uključivanje demokratskog višeglasja u kolaboracijske projekte, i kako će se to podrazumijevati samo po sebi.” Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ
“Javni prostor nije trg ili park na kojem svi zajedno pijemo kavu ili pivo. Javni prostor je trenutak kada smo isprovocirani do razine na kojoj određeni problem postaje očit, i tada moramo djelovati, pa makar to značilo glasno reći što mislimo. Kad se umjetnost preseli iz galerije u urbani prostor, participacija javnosti postaje neizbježna. Umjetničko djelo tada poprima logiku ‘open source’ koda, čime je ona neodvojiva od dizajnerskog procesa.” – Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ
“Ohrabrujemo građane da počnu prisvajati neiskorištene prostore, te čak i da imovinu koju ne koriste dijele jedni s drugima. Budući da je korištenje takvih prostora privremeno, smatramo da je riječ o situaciji u kojoj svatko nešto dobiva – i vlasnik zemljišta koji iz nekog razloga ne može održavati prostor, kao i korisnik koji dobiva priliku koristiti ga barem na određeno vrijeme”. Razgovarao: MARKO GOLUB
“Dizajn je samo još jedan aspekt načina na koji se društvo organizira i izražava, istovremeno manifestacija i aparatus. U tom smislu dizajn ne možemo zvati utopijskim, nego zapravo veoma kompleksnim i nejasnim. Primjerice, financijska kriza je pokretač promjene, kako negativne, tako i pozitivne, a sam sistem funkcioniranja financija je predmet ljudskog dizajna. Ono što je potrebno kada istražujemo takve naracije i spekulacije su sumnja i kritičko promišljanje. Ideja da dizajn ima mnogo mogućnosti, čak fikcija, također znači da niti jedna od njih nije konstantna ili unilaterlana.” – Razgovarala: IVANA BOROVNJAK
“Ključ uspjeha našeg pristupa je stalno eksperimentiranje. Dakle, ako smo sigurni oko toga što ne želimo raditi, i dalje nam ostaje puno mogućnosti, poput plesnih događanja, klasične glazbe, rolanja, predstavljanja proizvoda, konferencija i tako dalje. Osim toga, uzeli smo si dosta vremena. Trebalo nam je sedam godina da pronađemo odgovarajuću trgovinsku bilancu. Ako treba sve sažeti u par riječi, onda se radi o sljedećemu: fleksibilnost i strpljivost” – Razgovarao: MARKO GOLUB
“Potrebno je graditi na lokalnim identitetima te već postojećim prednostima i izazovima samog mjesta. Ne možete tek tako uvesti kreativne industrije u grad, niti možete graditi ni iz čega. Svaki grad treba u sebi povezati sve svoje različite potencijale – kulturne identitete, organizacijsku infrastrukturu i naravno talent” – Razgovarao: MARKO GOLUB
Tijekom beogradske izložbe časopisa Tribuna, porazgovarali smo s članovima uredništva i saznali štošta o strategiji uređivanja jedne od najvažnijih regionalnih tiskovina. Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ
Na ovogodišnjoj konferenciji Dizajner: autor ili univerzalni vojnik 4 – Obuka razgovarali smo s Vesnom Pešić, jednom od najznačajnijih srpskih dizajnerica i ilustratorica mlađe generacije, koja je održala vrlo zanimljivo i posjećeno predavanje. Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ
Dizajnerica mlađe generacije Ana Labudović za dizajn.hr govori o svom studiranju i radu u Švedskoj i Španjolskoj, aktivizmu u kulturi, svakodnevnoj praksi, knjigama koje je napisala i uredila, te ostalim nezaobilaznim točkama svoga života i rada. Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ
S aktualnom predsjednicom Hrvatskog dizajnerskog društva, dizajnericom IVANOM BOROVNJAK, popričali smo o ulozi, misiji i ciljevima HDD-a te prioritetnim aktivnostima u narednom razdoblju, o važnosti edukacije u dizajnu i o dizajnu, umrežavanju s regionalnim dizajnerskim inicijativama i organizacijama, kao i o općenitim pitanjima uloge dizajna i krovne dizajnerske strukovne udruge u društvu – Razgovarao: MARKO GOLUB
Vanja Cuculić progovara o svojim reakcijama na zabranu njegovog plakata za predstavu ‘Fine mrtve djevojke’ Dalibora Matanića i Mate Matišića u GDK Gavella, iznosi svoju interpretaciju cijelog slučaja, ali i pripovijeda o širem kontekstu svoga rada za Gavellu i rada na srodnim projektima. Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ
DEJAN DRAGOSAVAC RUTA govori o svojim počecima, tijesnim suradnjama s aktivističkom i kulturnom scenom, načinima kako je tehnologija utjecala na dizajnerski jezik, kao i o desetgodišnjem dizajnerskom angažmanu na deplijanima Galerije VN koji je ovih dana obilježen i Rutinom izložbom u istoj toj galeriji. Razgovarao: MARKO GOLUB
S grafičkom dizajnericom LANOM CAVAR razgovarali smo o njenom viđenju uloge dizajna u današnjem društvu, preispitivanju granica dizajnerske profesije i njenim osnovnim izazovima, o odgovornosti za dizajnersko nasljeđe prošlih vremena te o nekoliko tekućih projekata. Razgovor je vodio MARKO GOLUB
Povodom izložbe NEOBIČNI SCENARIJI, s njenim kustosima Nikolom Radeljkovićem i Ivanom Fabrio razgovarao je MARKO GOLUB
Nedjeljko Špoljar je renomirani i višestruko nagrađivani dizajner vizualnih komunikacija, u struci prisutan od ranih 90-ih, kada se obrazuje i usavršava u okvirima nezavisne kulturne scene. Danas, sa suprugom Kristinom Špoljar vodi malen, ali vrlo uspješan studio Sensus Design Factory koji surađuje s cijelim nizom klijenata, kako iz područja komercijalnih, tržišnih komunikacija, tako i onih iz kulturnih sfera, pogotovo muzejskih institucija i galerijskih prostora. Razgovarao: BOJAN KRIŠTOFIĆ
Povodom izložbe Stanislava Habjana i Danijela Žeželja DUĆAN METAFORA , s polovicom ovog autorskog dvojca pričamo o kreativnim procesima iza njihovih zajedničkih projekata, o logici koncepta Dućana metafora, knjigama i njihovim čitateljima, glazbi, brodovima i šiljatom šeširu. Razgovarao: MARKO GOLUB
“Tijekom radionica inzistiram da se produciraju artefakti koji će sa što manje uloženog vremena i financijskih sredstava donijeti jako puno informacija. Smatram da je važniji proces promišljanja na koji način će neki objekt u prostoru, sučelje ili film izazvati reakciju publike, otvoriti neka nova pitanja, pa i provocirati, od pukog ustrajanja na poliranju, dovršenosti i ljepoti” – razgovarao MARKO GOLUB
Više je razloga zašto je nasljeđe Končarevog Odjela dizajna danas važno i aktualno. Jedan razlog je svakako sentimentalni – činjenica da će mnogi u predmetima pokazanima na izložbi “Skriveni dizajn” prepoznati predmete s kojima su se svakodnevno susretali. Drugi se tiče današnjeg odnosa dizajna i industrije, zbog kojeg se Končarev primjer čini još dragocjenijim. Treći je, naravno, ispisivanje povijesti domaćeg industrijskog dizajna u kojoj ovaj fenomen ima bitnu ulogu. O svemu tome razgovarali smo s kustosicom izložbe KORALJKOM VLAJO.
Razgovor s Juliom Cassim, svjetskom stručnjakinjom u području inkluzivnog dizajna, povodom radionice i izložbe Extra / Ordinary Design u Zagrebu
